Izvješće o radu i poslovanju Hrvatskog zavoda za mirovinsko ...

Godišnje izvješće za 2010.
Slika 11 – Kretanje udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći
50
45
40
35
30
25
20
15
10
5
0
1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
% Udjela u plaći 45,85 47,01 46,32 38,37 37,62 41,40 40,83 40,00 42,13 41,80 40,45 39,95 39,77 40,61 39,71
Na prosječnu razinu mirovina nepovoljno utječe činjenica da je približno 131 tisuća umirovljenika ili
10,9% od ukupnog broja mirovinu ostvarilo primjenom međunarodnih ugovora o socijalnom
osiguranju, koji su mirovinu u Hrvatskoj ostvarili s prosječno 12 godina mirovinskog staža, u prosječnoj
svoti od 719,71 kn, uz koju ostvaruju i mirovinu od inozemnog nositelja osiguranja.
Prema podacima u tablici 10. mirovinu u svoti do 1.500 kn primilo je 315 tisuća umirovljenika ili 28,3%,
što je posljedica kratkog mirovinskog staža i niskih plaća tih korisnika.
Među korisnicima mirovina do 1.500 kn sljedeći su korisnici:
- 112 tisuća ili 35% korisnici su mirovina ostvarenih primjenom međunarodnih ugovora o socijalnom
osiguranju, koji ostvaruju i mirovinu od stranog nositelja osiguranja
- 103 tisuće ili 33% korisnici su najniže mirovine, koji zahvaljujući najnižoj mirovini ostvaruju veću
mirovinu od mirovine koju bi ostvarili na temelju ostvarenih plaća, odnosno osnovica osiguranja
- 63 tisuće ili 20% su poljoprivrednici koji su mirovinu ostvarili s prosječnim mirovinskim stažem od
20 godina i 5 mjeseci
- 8 tisuća ili 3% zaposleni su korisnici invalidske mirovine, koja je zbog činjenice da njeni korisnici
ostvaruju i plaću, manja od mirovine nezaposlenih korisnika invalidske mirovine
- ostalo ili 9% korisnici su koji su mirovinu ostvarili prema propisima koji su se primjenjivali do 31.
prosinca 1998., a zbog nekog razloga nisu ostvarili zaštitni dodatak uz mirovinu, ili su ostvarili
obiteljsku mirovinu od 1. siječnja 1999. pa im je mirovina određena od dijela mirovine koji ne
uključuje zaštitni dodatak.
Nadalje, među mirovinama do 1.500 kn relativno je više korisnika invalidskih i obiteljskih mirovina
(50,5%) nego među svim korisnicima mirovina (49,5%), što je posljedica činjenice da su zbog načina
određivanja i kraćeg mirovinskog staža invalidske i obiteljske mirovine u prosjeku manje od starosne
mirovine.
Što se tiče spolne strukture, među mirovinama do 1.500 kn relativno je više žena (60%) nego u
ukupnom broju umirovljenika (57%), što je posljedica činjenice da žene ostvaruju u prosjeku manju
plaću i kraći mirovinski staž od muškaraca.
13