Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
osvrt<br />
UZ DAN PLANETA ZEMLJE<br />
OPASNO ZAGRIJAVANJE U OZRA^JU<br />
NERAZUMIJEVANJA<br />
OSAM MILIJARDA TONA UGLJIKA IZBACI SE U ZEMLJINU ATMOSFERU SVAKE GODINE – OD TOGA<br />
6,5 MILIJARDA TONA POTJE^E OD SAGORJELIH FOSILNIH GORIVA, A 1,5 MILIJARDA TONA OD SJE^E<br />
[UMA<br />
OD KADA postoji, ~ovjek je uronjen u najve}u tajnu vlastita<br />
bitka – {to je `ivot? Na isto je pitanje navezan i<br />
istobitni misterij postanka Zemlje i njezina polo`aja u<br />
vremenu i prostoru.<br />
Pojedini pjesni~ki nadahnuti pisci i razmi{ljatelji skloni<br />
su metafori~kim odgovorima koji jo{ pove}avaju i zagonetku<br />
i misterij:<br />
- Mi, `iva bi}a, predstavljamo zericu kozmi~ke dijaspore,<br />
nekoliko mrvica Sun~eva postojanja, sitno pupanje<br />
zemaljske egzistencije.<br />
Biblija, pak, tuma~i Zemlju kao izvorni Bo`ji dar ~ovjeku,<br />
a ~ovjeka smatra stvorenim od Boga na njegovu sliku<br />
i priliku.<br />
Govore}i jezikom izvornih znanosti, poput Edgara Morina,<br />
suvremenog francuskog mislioca, misterij se razotkriva<br />
evolucijski, kroz dugu povijest prirode i<br />
~ovje~anstva, i u ~injenicama:<br />
• Mi jesmo dio kozmi~ke sudbine, ali smo u njoj marginalni:<br />
na{a je Zemlja tre}i satelit jednoga Sunca<br />
svrgnutog sa svog sada{njeg prijestolja. Ono je postalo<br />
patuljasta zvijezda koja luta (ba{ kao i Zemlja) izme|u<br />
milijardi zvijezda u perifernoj galaksiji Svemira koji se<br />
{iri...<br />
• Na{ je Planet nastao prije pet milijarda godina, najvjerojatnije<br />
iz kozmi~kih otpadaka nastalih od eksplozije<br />
nekog prija{njega sunca, a prije ~etiri milijarda godina<br />
`iva organizacija izronila je iz makromolekularnoga<br />
vrtloga u teluri~kim (zemaljskoatomskim) trzajima i<br />
olujama.<br />
• Zemlja se samoproizvela i samoorganizirala u ovisnosti<br />
od Sunca; pretvorila se u biofizi~ki kompleks od trenutka<br />
kada se razvila njezina biosfera.<br />
•Mi smo istodobno kozmi~ka i zemaljska bi}a.<br />
•@ivot je ro|en u teluristi~kim gr~evima i njegova je<br />
pustolovina najmanje dva puta bila u smrtnoj opasnosti<br />
od ga{enja (krajem primarnog i tijekom sekundarnog<br />
razdoblja). On se razvio i obogatio razli~itim vrstama,<br />
ali i ekosustavima u kojima grabe`ljivost i pro`diranje<br />
predstavljaju trofi~ki lanac s dva lica, s licem smrti i licem<br />
`ivota.<br />
• Kao `iva bi}a ovog Planeta, mi vitalno ovisimo o Zemaljskoj<br />
biosferi. Moramo priznati na{ vrlo fizi~ki i vrlo<br />
biolo{ki zemaljski identitet.<br />
NOVE OPASNOSTI<br />
Nije li neizrecivo uzvi{eno {to je Zemlja pro{la svoj titanski<br />
put kroz vlastitu povijest, ali je tu`no, tjeskobno i<br />
zabrinjavaju}e da je na prijelazu iz XX. u XXI. stolje}e<br />
prispjela na prag svojih smrtonosnih opasnosti:<br />
• Prva smrtonosna sila, nagla{ava Morin, je mogu}nost<br />
globalne smrti ~itavoga ~ovje~anstva zbog nuklearnoga<br />
oru`ja. Druga je smrtna opasnost mogu}nost ekolo{ke<br />
smrti. Od sedamdesetih godina otkrili smo da otpadi,<br />
isijavanja i isparavanja na{eg tehno-industrijskog urbanog<br />
razvoja kvare biosferu i prijete da }e nepovratno zatrovati<br />
`ivi okoli{ kojeg smo sastavni dio: sumanuto<br />
pot~injavanje prirode od strane tehnike vodi ~ovje~anstvo<br />
u samoubojstvo.<br />
Do potkraj XX. stolje}a svjetski leksikoni i nacionalni<br />
rje~nici nisu poznavali, pa ni tuma~ili sintagmu EFEKT<br />
STAKLENIKA. No, znanstvenici su uo~ili i razotkrili pojavu<br />
i nadalje su zauzeti oko uzroka. Plinski<br />
one~i{}iva}i, primjerice ugljikov dioksid, djeluju kao<br />
staklo u stakleniku – propu{taju Sun~eve zrake, koje zagrijavaju<br />
Zemlju, ali onemogu}avaju toplini da ode iz<br />
atmosfere. Zbog toga dolazi do globalnog (svjetskog)<br />
zagrijavanja, a na{ Planet postaje sve topliji.<br />
Globalno zagrijavanje mo`e donijeti, uz ono {to ve} donosi,<br />
polagano ili naglo dizanje mora i oceana. Ve}<br />
sada izaziva klimatske promjene, a u budu}nosti i ve}i<br />
klimatski prevrat. Kako upozorava Wallace Broecker,<br />
~lan Zemaljskoga opservatorija "Lamont Doherty" na<br />
Sveu~ili{tu Columbia u New Yorku, o{tre zime mogu<br />
uni{titi urode i ribolov u sjevernoj Europi. Klju~ je tog u<br />
strujanjima oceana koja u~incima prouzro~enim od uragana<br />
mogu to potvrditi. Periodi~na strujanja na ju`noameri~koj<br />
pacifi~koj obali, uzrokuju poplave, su{e, i<br />
druge ozbiljne u~inke koji se {ire svijetom.<br />
Klimatski modeli, koji stvaraju efekt staklenika pogoduju<br />
{irenju plinova, poglavito uglji~nog dioksida, prouzro~it<br />
}e kolaps u sada{njem atmosferskom strujanju s<br />
ozbiljnim posljedicama na atmosferu i globalnu klimu.<br />
Trenuta~no se oceanska strujanja pona{aju poput transportera,<br />
prenose}i tropsku vru}inu prema sjevernom<br />
Atlantiku. To ~ini zime u sjevernoj Europi relativno blagima,<br />
nasuprot o{trim klimama u Kanadi i u Aziji. Ali<br />
nije oduvijek tako bilo. Tijekom pro{log ledenoga doba,<br />
Zemljina klima pretrpjela je uzastopne velike i nenadane<br />
globalne promjene. Dokazi se, navodno, nalaze u sedimentnim<br />
stijenama koje pokazuju da su sli~ne<br />
nenadane promjene zadesile Europu i prije. Stotine i<br />
tisu}e godina nakog toga, sjeme drve}a je bilo<br />
uni{teno, {to zna~i da su {ume davne pro{losti<br />
uni{tene, a dogodile su se i zna~ajne promjene u ~itavom<br />
svijetu pradavne flore i faune, napose s ribama u<br />
morima.<br />
[to }e se dogoditi kada u doglednoj budu}nosti svjetsko<br />
stanovni{tvo naraste na 11 ili ~ak 19 milijarda ljudi?<br />
Ne}e li do}i do op}e po{asti gladi i raznih<br />
infektivnih bolesti, jer bi za hranu toj masi svijeta trebalo<br />
proizvesti dva ili tri puta toliko hrane po hektaru vi{e<br />
nego danas. Na to pitanje nema pravih odgovora.<br />
Broecker smatra da "znanstvenici zasad imaju golemi<br />
manjak znanja o podvodnim strujanjima; to je Ahilova<br />
peta klimatskog sustava. A bolje razumijevanje tih strujanja<br />
`ivotno je nadasve va`no." Broecker preporu~uje<br />
da ljudi prestanu toliko ovisiti o krutim gorivima, {to je<br />
uvelike odgovorno za nagomilavanje ugli~nog dioksida,<br />
o~evidnog bauka globalnoga zagrijavanja. Osam milijarda<br />
tona ugljika izbaci se u Zemljinu atmosferu svake<br />
godine. Od toga 6,5 milijarda tona potje~e od sagorjelih<br />
fosilnih goriva, a 1,5 milijarda tona od sje~e {uma.<br />
SUKRIVCI KLIMATSKOGA PREVRATA<br />
Prije nepune dvije godine, stru~njaci UN-foruma Intergovernmental<br />
Panel on Climate Change (IPCC) predvidjeli<br />
su globalno zagrijavanje na{e atmosfere s<br />
pove}anjem do 5,8 Celzijevih stupnjeva do kraja XXI.<br />
stolje}a, u usporedbi s prosjekom iz 1990. [vicarski,<br />
pak, klimatolozi sa Sveu~ili{ta Bern ra~unaju da }e globalno<br />
zagrijavanje biti 40 posto ve}e od predvi|anja<br />
IPCC-a. Sigurno je da }e do 2030. godine za 1,1 stupanj<br />
Celzijusov biti prema{en prosjek zagrijavanja iz<br />
razdoblja 1990.-2000.<br />
Metereolozi bavarske promatra~nice Hohenpeissenberg<br />
od 1879. prate i mjere obilatost ki{a. Sada padaju skoro<br />
dva puta ~e{}e nego prije 120 godina, a godi{nji prosjek<br />
temperature zraka vi{i je 0,9 °C. Razdoblje<br />
1990.-2000. bilo je na sjevernoj polulopti Zemlje najtoplije<br />
u zadnjih tisu}u godina! ^itavih 500 tisu}a godina<br />
u atmosferi Zemlje nije bila tolika koli~ina uglji~nog<br />
dioksida.<br />
Toplija atmosfera izaziva ja~e i br`e isparavanje otvorenih<br />
voda. Otuda ~e{}e i obilnije ki{e. Poja~ava se krug<br />
isparavanja vode i kondenziranja vodene pare, pa rastu i<br />
koli~ine ki{a i snijega.<br />
Progovaraju i geobotani~ari. Naime, od 1960. broj se<br />
dana bez mraza u na{em klimatskom pojasu pove}ao<br />
10 posto. ^ak na domak zemaljskim polovima mno`i<br />
se, zbog zagrijavanja, broj biljnih vrsta. Autropima je<br />
samo u 1998., zbog pregrijanog mora, izumrlo 16 posto<br />
koraljnih grebena.<br />
Vje~ni led topi se, ne samo u Alpama. Od 1971. godine<br />
zrak je u vrletima Himalajskoga gorja topliji za cijeli<br />
stupanj Celzijusov. Zato bi ledenja~ka jezera u Nepalu i<br />
Butanu mogla ve} od 2005. vodostajem nadrasti svoje<br />
obale i poplaviti okolne krajeve. Samo ledenjaci u Aljasci<br />
mogli bi svojim kopnjenjem prouzro~iti godi{nji rast<br />
razine svjetskih mora za 0,27 milimetara.<br />
Ameri~ki istra`iva~i upozoravaju da globalno zagrijavanje<br />
mo`e izazvati {irenje uzro~nika tropskih bolesti i<br />
20 <strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>159</strong>, TRAVANJ <strong>2004.</strong>
Change language