Broj 159, travanj 2004. - HEP Grupa

ljep{i `ivot
KRETANJE - U@ITAK I POTREBA
DARUJTE SEBI POLA SATA KRETANJA SVAKOGA DANA
REKREATIVNO BAVLJENJE BILO KAKVIM AKTIVNOSTIMA TREBA PRIHVATITI KAO NORMALNO
PONA[ANJE I KAO KULTURU @IVLJENJA
@IVIMO prebrzo. U svakodnevnoj jurnjavi za poslom i zaradom
stalno smo izlo`eni prekomjernim nervnim i emocionalnim
naprezanjima. Pritom premalo vremena
posve}ujemo prijateljima, obitelji, rodbini. Zbog toga
smo napeti, ~esto i nezadovoljni, umorni i preoptere}eni.
Osje}amo sve vi{e zdravstvenih tegoba i smetnji i op}enito
ne vodimo dovoljno ra~una o sebi i svom zdravlju.
Pri svemu tomu sve vi{e zanemarujemo osnovne potrebe
na{ega organizma: jedemo neredovito, ~esto nekvalitetno
i preobilno, spavamo premalo, pu{imo previ{e, alkoholna
pi}a pijemo neumjereno, odmaramo i opu{tamo se nedovoljno...I,
ono {to je najnezdravije u svemu tomu - premalo
se kre}emo i fizi~ki smo sve manje aktivni.
LJUDSKO JE TIJELO IDEALAN STROJ ZA
KRETANJE
Zaboravljamo da je jedno od obilje`ja `ivota - pokret ili
{ire gledano - kretanje. Gdjegod pogledali ili gdje se god
nalazili ili bilo {to radili, sve se oko nas na neki na~in
kre}e ili mijenja svoje stanje, mjesto. Neprestano kretanje
ozna~ava na{ `ivot, ono je prirodna potreba i neodvojivi,
odnosno sastavni dio na{e svakida{njice.
Slo`enost ili slojevitost `ivota, djelovanja, stvaranja i odnosa
me|u ljudima neizravno odre|uje i utje~e na kretanje
kao {iri pojam, bez obzira je li rije~ o fizi~kom kretanju
vezanom za ljudski rod ili onom koje se odnosi na pojave
ili doga|aje koji su, opet, sastavni dio na{ih `ivota.
Fizi~ka aktivnost ili kretanje, neposredan je u~inak aktivnosti
sustava za kretanje (lokomotorni sustav sastoji
se od vi{e od 180 kostiju i 250 mi{i}a). U mi{i}ima
oslobo|ena energija djeluje na kosti, mehani~ke poluge
~ovje~jeg organizma, a one opet djeluju na njegovu
okolinu. Ljudsko je tijelo idealan stroj za kretanje. ^ovjek
je gra|en za kretanje, a pokret je najbolji lijek za
mnoge bolesti suvremenoga bi}a.
^OVJEKU TREBA BAREM POLA SATA
UMJERENE FIZI^KE AKTIVNOSTI -
SVAKODNEVNO
^ovjek je osobito u proteklih 50 godina naglo i bitno promijenio
na~in `ivota, a to je `ivot bez fizi~kog naprezanja
ili fizi~koga rada. Razvoj moderne tehnologije usmjeren je
na pomagala koja ~ovjeku olak{avaju `ivot, ali na potpuno
pogre{nim pretpostavkama. Naime, nastoji ga osloboditi
fizi~kih naprezanja. Istodobno kada se ~ovjek sve manje
kre}e, sve je vi{e izlo`en psihi~kim naporima. Svakodnevno
bombardiran ~esto nepotrebnim informacijama, ~ovjek
tro{i svoje dragocjeno vrijeme i energiju. Umjerena fizi~ka
aktivnost ili bilo kakva vrsta kretanja, potreba je svakog
~ovjeka i nu`na je za odr`avanja njegova zdravlja i to barem
pola sata svakoga dana. Nije dovoljno igrati nogomet,
tenis ili ko{arku, jedanput tjedno, ve} treba tr~ati ili brzo
hodati, plivati, planinariti, voziti bicikl ili sobni bicikl i to
po mogu}nosti svakodnevno.
I rad u vrtu je korisna i zadovoljavaju}a fizi~ka aktivnost.
Neredovito vje`banje mo`e imati i negativne posljedice u
obliku razli~itih povreda. Da kretanje pozitivno utje~e na
ljudsko zdravlje znanstveno je dokazano - fizi~ki aktivni
ljudi dulje i kvalitetnije `ive i ostaju dulje vitalni, psihi~ki
su stabilniji, opu{teniji su i manje agrasivni, u dru{tvu su
prihvatljiviji, a i manje su podlo`ni obolijevanju, a ako se i
razbole, ozdravljenje traje puno kra}e. Redovito bavljenje
bilo kakvom fizi~kom aktivno{}u, ubrzava na{ metabolizam
i izmjenu tvari i pospje{uje cirkulaciju. Zato se i stanice
br`e obnavljaju i osje}amo se puno bolje.
LJUDI SU ZABORAVILI HODATI
Najpoznatiji primjer vitalnosti je `ivot najstarije `ene koja
je `ivjela u Francuskoj 122 godine i 164 dana ( Jeane -
Luise Calment 1887 - 1997), a koja je u 85. godini `ivota
jo{ ma~evala, u stotoj je godini jo{ vozila bicikl, a u 114.
je godini glumila u jednom filmu.
Pora`avaju}i je podatak da se u Hrvatskoj samo 4 posto
`ena i 17 posto mu{karaca bavi redovnim fizi~kim aktivnostima
ili podre|enom vrstom rekreacije. Na{a bi dr`ava -
oni koji donose odluke - trebala nastojati da se taj postotak
ljudi svih dobnih uzrasta koji se bavi rekreativnim aktivnostima
u cilju pobolj{anja op}eg zdravlja pove}a na
barem 30-50 posto.
Svaka aktivnost, re}i }ete, danas ima svoju cijenu. Ali, postoje
i aktivnosti za koje nisu potrebna skoro nikakva sredstva.
Najbolji je primjer za to - hodanje ili vo`nja biciklom.
Ljudi su zaboravili hodati, svi bi se vozili u osobnim automobilima
ili sredstvima javnoga prijevoza. Pritom ne znaju
da ~ekaju}i tramvaj ili autobus strada ki~ma, zbog
stati~kih optere}enja. Nadalje, bicikl je u nas skoro zaboravljeno
prijevozno sredstvo, a ne postoje ni primjereni
uvjeti za vo`nju biciklom, primjerice, u Zagrebu.
Istina, trebalo bi ulagati u one djelatnosti, koje mogu stvoriti
bolje uvjete za bavljenje rekreacijom jer su takva ulaganja,
dugoro~no gledano, najisplativija, a u~inci
neprocjenjivi. Poznato je da zdraviji i zadovoljniji ljudi su i
radno efikasniji i kreativniji.
SUSTAV NADZORA UPOZORAVA NA
OPASNOSTI PRI KRETANJU
Na{i se zglobovi, hrskavice i ligamenti stalno tro{e, ali se i
uslijed tro{nja tkivo br`e obnavlja. U na{im stanicama, na
na{u sre}u, postoji stalni nadzor preoptere}nja, odnosno
djelotvoran sustav kontrole, koji se manifestira znakovima
umora, raznim osje}ajem boli ili padom koncentracije.
Oni upozoravaju na opasnosti pri kretanju. Takve signale
na{eg organizma treba uvijek slu{ati, kako bi se izbjegle
povrede, a najbolji je na~in - odmor. Najve}e se opasnosti
javljaju u vrhunskom {portu, gdje su optere}enja skoro na
granici mogu}ega. Stoga, bavljenje vrhunskim {portom i
uop}e te`nja za vrhunskim dometima u bilo kakvom kretanju
ili aktivnosti, nisu zdravi. Kona~no, svjedoci smo
~estih te{kih povreda vrhunskih {porta{a, gdje su granice
ljudskih mogu}nosti upitne, ali one se stalno kre}u prema
nepotrebnim velikim optere}enjima.
Bavljenje {portom je sigurno zdravo, ali samo ako ga vode
stru~njaci, dok je rekreativno bavljenje bilo kakvim aktivnostima
budu}nost, {to treba prihvatiti kao normalno
pona{anje i kao kulturu `ivljenja.
Emocije su u pokretu bitne, a rije~ je o poticaju za ostvarivanje
boljih rezultata. ^esto se boljom motivacijom i
ve}im anga`iranjem mogu naknaditi manjkavosti u snazi,
tehni~kom i takti~kom znanju ili uvje`banosti.
NEMOJTE RADITI PROTIV SEBE!
Da bi na{i mi{i}i mogli razviti `eljenu snagu, za to im je potrebna
zdrava hrana i kisik, a opskrba kisikom je najva`nija.
Stoga pri svakom kretanju treba ispravno i duboko disati. Kretanje
na svje`em zraku, bez obzira na temperaturu (osim pri
ekstremno visokim i niskim vrijednostima) je preporu~ljivo, a
kretanje u zatvorenom prostoru samo u nu`nim okolnostima.
Bavljenje bilo kakvom fizi~kom aktivno{}u nije preporu~ljivo
odmah nakon konzumiranja hrane, a prije treninga
svakako je potrebno razgibavanje i zagrijavanje barem deset
minuta, s tim da {to ste stariji to se vrijeme mora produljiti.
Onaj tko se redovito bavi bilo kojim vidom fizi~ke aktivnosti,
ne smije zaboraviti ~injenicu da 70 posto na{ega tijela
~ini voda i zato je treba obvezno piti uz aktivnosti.
Dolazi nam godi{nje doba koje vam omogu}uje da iza|ete
na ~isti zrak, da se bavite fizi~kom aktivno{}u na otvorenom.
Nemojte to propustiti! Nastojte se kretati redovito, barem
pola sata dnevno. To trebate htjeti i vremena }ete uvijek
na}i za u~initi korisnu stvar za sebe. Dugoro~no }e vam se
sigurno isplatiti. Di{ite punim plu}ima (~ovjek u prosjeku
udahne dnevno pribli`no 23.000 puta). Nahranite va{e stanice
s vi{e kisika, svojim mi{i}ima dajte vi{e poticaja, a
svojem srcu radost i veselje. Jer, kretanje je `ivot i obrnuto.
^ovjek koji uskra}uje pokret radi protiv sebe!
Edo Virgini
HEP VJESNIK 159, TRAVANJ 2004. 63