Broj 159, travanj 2004. - HEP Grupa

na{i izvan HEP-a
ZDRAVKO KOLMAN, SLIKAR
KOLMANOV USKRS
PRIJATELJ, NAMJERNIK I POKLONIK NIJE ZA^U\EN [TO AUTOR KAO
OSNOVNU TEMU UZIMA @RTVU ZA ^OVJEKA I ^OVJE^ANSTVO -
KOLMANOV KRIST JE @RTVOVANI ^OVJEK U IME ^OVJE^ANSTVA,
KULTURE, NARODA I NACIONALNOSTI IZ KOJE JE POTEKAO I U
KOJOJ OBITAVAJU GENETI^KI PRECI OD PAMTIVJEKA
Zdravko Kolman svoje slike s rado{}u daruje prijateljima
ZDRAVKO Kolman, VKV monter u Pogonskoj slu`bi zagreba~ke Elektre, ve} se tri desetlje}a bavi slikarstvom.
Neposredan povod da ga predstavimo ~itateljima HEP Vjesnika jest izlo`ba njegovih crte`a prigodom
Uskrsa 2004. Crte`e izlo`ene u blagajni~koj dvorani Elektre Zagreb u Gunduli}evoj 32 u
Zagrebu svakodnevno su, osim njegovih kolegica i kolega, mogli vidjeti i brojni potro{a~i.
Pet izlo`enih crte`a impresivnih dimenzija (dva metra puta metar i pol) crtao je, doznajemo, pune dvije
godine. Tema je prigodna - uskrsna, a svi likovi izra`avaju duboku zabrinutost. Preokupacija su mu
`ivotna patnja i bol, koju vrlo vje{to prenosi na svoja platna.
- Prijatelj, namjernik i poklonik nije za~u|en {to autor kao osnovnu temu uzima `rtvu za ~ovjeka i
~ovje~anstvo. Kolmanov Krist je `rtvovani ~ovjek u ime ~ovje~anstva, kulture, naroda i nacionalnosti iz
koje je potekao i u kojoj obitavaju geneti~ki preci od pamtivjeka, napisao je prof. Josip Dujmovi} o ovoj
izlo`bi, a o dimenzijama crte`a je ustvrdio da poput renesansnih i baroknih crkava sugeriraju prostor i
vrijeme, jer u trenutku percepcije poklonik gradi svoju pri~u, identitet, naslikani, virtualni svijet do`ivljava
dublje nego pri identifikaciji s djelima manjih dimenzija, pri ~emu koncentracija i pozornost moraju biti
usmjereniji kako bi gledali{ni efekt bio izra`ajniji.
Z. Kolman, ro|en 1952. godine u Zagrebu, ve} 30 godina svoje osje}aje izra`ava kroz slike, koriste}i
razli~ite tehnike. Tako cijeli svoj slikarski opus mo`e podijeliti na crte`e u tu{u, u olovci, potom na pastela,
ulja... Odabire brojne razli~ite teme i pritom koristi razli~ite tehnike. Postoji ciklus portreti, mrtva
priroda, pejza`i te razdoblje rata. Zaokupljaju ga misli o `rtvi, pra{tanju i odupiranju `ivotnim
neda}ama, u korist `ivotnoj radosti.
U razgovoru saznajemo da u mladosti nije uspio upisati Akademiju likovnih umjetnosti. Stoga nije
~udno da slobodno vrijeme posve}uje svojoj velikoj ljubavi - slikarstvu. Bio je trinaest godina i ~lan
Grupe 69, s kojom je sudjelovao u brojnim skupnim izlo`bama u domovini i inozemstvu. Dobitnik je
brojnih priznanja i nagrada, a najdra`a mu je, ka`e, Zlatni kist, koju mu je 1989. godine dodijelio `iri sastavljen
od renomiranih likovnih kriti~ara (J. Depolo, S. Bo{njak, M. [utej i A. Schramadei).
Slike stvarane ljubavlju Zdravko sa rado{}u daruje prijateljima, pa danas njih nekoliko tisu}a uljep{ava
njihove domove. Kista, olovke i ugljena la}a se kada osjeti nadahnu}e, a slikanje je, ka`e, za njega
opu{tanje.
Dragica Jurajev~i}
Prigodna izlo`ba crte`a u blagajni~koj dvorani DP
Elektra Zagreb
S MOJE PONISTRE
GUSARI U
HEP GRUPI
ZNATE li razliku izme|u gusara i pirata? Gusari su plja~kali za sebe, ali i
za dr`avu. Zna~i, imali su dopu{tenje za plja~kanje ili kako bi danas rekli
- imali su koncesiju. Pirati su plja~kali samo za sebe. Tako je bilo nekad.
Danas mnogi plja~kaju ili potkradaju: netko susjeda, netko poslodavca,
netko poznatog, a netko nepoznatog, svi pomalo dr`avu, dr`ava legalno
sve nas, mi strance, stranci jo{ vi{e nas, ili tko ve} koga! Pa, {to smo
mi: lopovi, gusari ili pirati? Lopovi, re}i }e mnogi. No, ima i gusara. Pogledajmo
primjer.
U svijetu je, prema podacima Business Software Alliance, 39 posto piratskih
programa, a u Hrvatskoj 62 posto. Ako u Lijepoj na{oj ima vi{e
od milijun ra~unala, uz navedeni postotak piratskog softvera, pirata je na
stotine tisu}a. Ako u HEP grupi ima nekoliko tisu}a ra~unala, onda bismo
mogli pretpostaviti da ima podosta i piratskoga softvera. Nemojte
se zgra`ati nad ovim rije~ima! Ne mislite valjda da proizvo|a~i softvera
ne znaju da u na{im ra~unalima ima neovla{teno instaliranog softvera.
Znaju bolje od nas!
HEP je u{tedio kad smo ja ili Vi instalirali piratski softver, ako smo ga
upotrijebili za obavljanje posla. Sukladno definiciji s po~etka, preostaje
nam zaklju~iti da nismo pirati nego gusari. Jer, potkradamo proizvo|a~e
softvera u svoju korist, ali barem malo i u korist HEP-a, odnosno dr`ave
jer je ona vlasnik HEP-a.
Na kraju nimalo neva`no pitanje: treba li nam sav taj softver? Dakako da
ne treba. Neke od programa instaliramo, isprobamo i zaboravimo da su
jo{ u ra~unalu. A tu je i freeware, koji je besplatan. Pa za{to se onda
igramo gusara? Mo`da su nam to u naslije|e ostavili na{i preci - gusari
s Jadranskog i Panonskog mora.
TAJNA
PRIJE devet godina obilje`avali smo vrlo va`nu obljetnicu. U okviru priprema,
pitao sam lokalnog meteorolo{kog tehni~ara podatke o vremenu
na taj datum u proteklih 10 do 15 godina, kako bi mogao procijeniti
ho}e li biti, ne daj Bo`e, ki{e, jer se glavna proslava trebala odvijati na
otvorenom prostoru. Premda se poznajemo, odgovorio mi je da je rije~
o dr`avnoj tajni i da mi ne smije to re}i bez odobrenja Uprave Dr`avnog
hidrometeorolo{kog zavoda u Zagrebu. Mislio sam da se {ali, ali me
brzo uvjerio da je maksimalno ozbiljan. Zamislite, primjerice, meteo-znalca
Sijerkovi}a da u ve~era{njoj prognozi vremena ka`e: "[tovani
gledatelji, kakvo }e vrijeme biti, vidjet }ete sutra, jer od danas je to
dr`avna tajna. A dr`avna su tajna i temperature zraka izmjerene danas u
na{im gradovima..."
Nemali broj puta u mojoj Elektri primili smo omotnicu na kojoj je bila oznaka
vojne tajne. Referent obrane i sigurnosti protokolirao bi dopis u odgovaraju}i
urud`beni zapisnik. A dokument, pravo ~udo od tajnosti!
Zapisnik o prodaji karata za prigodni humanitarni koncert (bilo je to 1998.
godine). Ili, vra}aju nam ra~un za potro{enu elektri~nu energiju zbog pogre{nog
o~itanja brojila. Kao da nitko ne zna gdje se ta vojarna nalazi, ili
koliko tro{i elektri~ne energije ili kako se zove. Uostalom, mi smo im taj
ra~un i poslali i to bez oznake tajnosti. Da su nam ga vratili u omotnici bez
oznake tajnosti, bila bi, valjda, ugro`ena nacionalna sigurnost.
S druge strane, otvorite li neki od politi~kih tjednika ili bilo koji od dnevnih
listova, najvjerojatnije }ete pro~itati ne{to {to doista predstavlja
dr`avnu ili vojnu tajnu.
Zato, najbolje da ukinemo sve tajne - i dr`avne i vojne i slu`bene i poslovne.
[to }e nam kad ih ne znamo razlikovati od javnih podataka i dokumenata
i kad ih mo`emo ~uti ili pro~itati kao i bilo koji drugi javni
podatak, odnosno dokument.
Dr A`en
HEP VJESNIK 159, TRAVANJ 2004. 59