You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
~ovjek i Zemlja<br />
nevjerojatno nano, da je premaz proziran, {to zna~i da se<br />
mo`e uspostaviti u bilo kojoj boji. Prva boja u prodaji bit<br />
}e bijele boje. Ve} se veselimo zelenoj.<br />
Izvor podataka: New Scientist, Jenny Hogan, 4. velja~e<br />
<strong>2004.</strong><br />
Nano je ne{to si}u{no na minus devetu, na devet nula<br />
manji dio metra. Svatko tko je gledao slike fantasti~nih<br />
pove}anja normalnih, svakodnevnih predmeta morao je<br />
ostati zapanjen tom avanturom u mikroskopski svijet, u<br />
poneki od milijarda svemira od kojih se sastoji na{a okolina.<br />
^iji je ne najmanje va`an dio i na{ osobni organizam.<br />
Osim automatski generiranih primisli kako iutimsvjetovima<br />
`ive nama neznana bi}a, a njihovi su `ivoti neodvojiviodna{ih,takoseodmahjavljaprojekcijaiudrugom<br />
pravcu. Tako postaje mogu}e da i mi s na{im velebnim<br />
pogledom na zvjezdano nebo stvaramo zapravo tek dio<br />
~estice kakvoga drugoga bi}a koje se od nas razlikuje redom<br />
veli~ine, ali mo`da malo ~ime drugim.<br />
U tim mislima sve postaje mogu}e. Tako je i ~ovjekovu<br />
Zemlju mogu}e zamisliti kao ~esticu koja se pobunila<br />
protiv poretka {to je dr`i u postojanju. Mo`da kao jezgricu<br />
zaga|enja koja ugro`ava sebe, pa onda i cjelinu. Sli~no<br />
kao {to negdje duboko u ~ovjeku tinja klica koju }emo<br />
jednoga dana prepoznati kao kancerozno tkivo, neoplazmu<br />
zrelu za izrezivanje, ili ~ak kao pre~icu iz `ivota.<br />
Uz sve znanstvene napore, na sve projekcije znanstvene<br />
fantastike, i protiv svih tradicionalnih besmislica iz podru~ja<br />
duhovnoga ki~a kojim nas zalijevaju od ro|enja,<br />
istina o na{emu mjestu u Ukupnosti toliko je udaljena od<br />
na{ega shva}anja koliko je bijelim mi{evima daleko razumijevanje<br />
mikroskopa koji stoji pokraj njihova kaveza, ni<br />
metar od kobne da{~ice za vivisekciju. Priroda, toliko je<br />
prepoznato, ponavlja uspjele mehanizme i sustave, pa je<br />
to na~elo dobro i za razumijevanje udaljenijih razina ideja.<br />
Mo`emo ve} samo pomo}u toga razumjeti i stvari koje su<br />
E-9 komputacija udaljene od inicijalnih postulata! A opet,<br />
znanost se priprema proizvoditi nanoalat za uni{tavanje<br />
mikroba u organizmu. Proguta{ pilulicu i kad se vo}ni<br />
{e}er otopi, isplutaju milijuni maleckulja: si}u{ni}kih motornih<br />
pila, ventilatora i {urikena koji vrludaju naokolo,<br />
prepoznaju virus ili zlo~estu bakteriju i naprave od toga<br />
nanoburger. A ~ovjek ozdravi i sutra rano ujutro mo`e<br />
opet na burzu, u birtiju ili s transparentom na proteste,<br />
kao da ni{ta nije bilo.<br />
Bilo bi ru`no od mene da sad maljam na zid {to bi sve<br />
jednom mogle znati takve motorne pilice. Ne}e dugo potrajati,<br />
pa }e jedna radio emisija biti mo`da dovoljna za<br />
pokrenuti u njima i skriveni dio programa koji fa{ira i<br />
pone{to drugo, jer i ra~unalni su virusi izvorno zami{ljeni<br />
kao nevini testovi programskih integriteta. Tako }e i nanostroj~i}i<br />
slu`iti samo u obranu i za{titu, nikada kao napada~ko<br />
sredstvo. Ha ha. Ako se {togod pokvari, trebat }e<br />
popiti antiprotivnu pilulicu. A "...putevi }e za`eljet' Turaka,<br />
al' Turaka vi{e biti ne}e...", podsjetilo me ne{to na davna{nje<br />
gradivo iz osnovne {kole. Mo`da }e prapotomci s<br />
nostalgijom spominjati dobru staru hunjavicu...<br />
BATERIJA BAKTERIJA<br />
Mo`da i nije tek fantazija poput 'Povratka u budu}nost':<br />
Ako znanstvenici na University of Massachusetts u<br />
Amherstu nastave napredovati u razvijanju mikrobne gorive<br />
stanice, jednoga bi dana sme}e moglo energijom<br />
napajati vi{e vrsta ure|aja. Makar mo`da ne i DeLorean<br />
na putu kroz vrijeme. U napisu objavljenom u `urnalu<br />
Nature Biotechnology, istra`iva~i opisuju novu, visokodjelotvornu<br />
baterijsku }eliju koja rabi nedavno otkrivenu<br />
bakteriju u pretvaranju otpada u elektricitet.<br />
'Ne}emo tako skoro dopunjavati elektrodistribucijsku<br />
mre`u, ' rekao je Derek Lovley, profesor mikrobiologije<br />
pri UMass-Amherst 'ali mogli biste uporabiti li{}e i posje~enu<br />
travu da sljede}ega tjedna progoni bateriju elektri~ne<br />
kosilice.'<br />
Ta istra`ivanja dijelom su {irega trenda ispitivanja sposobnosti<br />
bakterija da stvaraju energiju i ~iste prolivenu<br />
naftu i drugu okoli{nu prljav{tinu.<br />
Izvor podataka: Boston Globe, Gareth Cook, 8. rujna<br />
2003.<br />
I to je na~in da se postane energetski neovisnim, osobito<br />
ako na vrijeme po~ne{ s pripremama. Malo je neobi~no,<br />
ali ~ini se da su na{e rezerve sme}a daleko iznad energetskih<br />
potreba industrije i stanovni{tva. Jednom ve} spomenut<br />
odnos izme|u opreme i sadr`aja obi~ne riblje konzerve<br />
vrijedi i ovom prigodom. Poslije celofanskog omota velikog<br />
oko 400 cm2 dopre se do papirnog omota sli~ne veli~ine,<br />
ali razli~ita dizajna u nekoliko boja. Kad ste to bacili u<br />
sme}e, pojavljuje se metalna posuda iz toliko lima, prevu~ena<br />
izvana ovime, iznutra opet ne~im drugim. Uz<br />
pomo} posebnoga klju~a i povla~enjem prigodnoga prstena,<br />
sti`ete do pet ribica. Ako ste netko kojega smo jednom<br />
poznavali, sad vam trebaju jo{ samo tri hljeba da nahranite<br />
narod. Ako niste, a {anse su na toj strani, bacit }ete i posudicu<br />
i sav trud i energiju ulo`enu u izradu, pojesti pet ribica<br />
u isto toliko minuta, pa sve zaboraviti.<br />
U budu}nosti, sve ba~eno moglo bi biti prera|eno, {to u<br />
energiju, a {to u sirovinu. Ali jedino ako netko u nas smisli<br />
bakterije koje }e raznositi celofan desno, papir lijevo, metal<br />
tamo dolje, a ostatke ulja, ljepila, kadmija i plastike iza<br />
ugla. Mi nemamo vremena za te bedasto}e. A opet, problem<br />
treba rije{iti.<br />
Imam ideju! Dajmo policiji ovlasti i da prihoduje globu od<br />
tih i takvih prekr{aja. Postat }e zainteresirani, agilni i, recimo<br />
isljedno-dosljedni. Mo`da uskoro i najbogatiji ljudi<br />
u zemlji. A usput }emo i mi, vrlo brzo, postati najuredniji<br />
narod u znanom Svemiru. Nijedno drugo djelotvorno<br />
rje{enje ne pada mi na pamet... godinama.<br />
MASNI OSTACI<br />
Savezni sudac na Alaski odredio je korporaciji ExxonMobil<br />
kazneni iznos od 4.5 milijarda USD za {tetu po~injenu<br />
1989. godine, kada je tanker Exxon Valdez prosuo naftu u<br />
pli~ini Prince William. Presuda ozna~ava tre}i puta {to<br />
se slu~aj na{ao u saveznom sudu; u dvije prethodne prigode<br />
9th U.S. Circuit Court of Appeals procijenio je kaznu<br />
pretjeranom i vratio je na reviziju. Pro{lo je skoro<br />
petnaest godina od dana kada se tanker kojim je upravljao<br />
alkoholi~ar; kasnije optu`en samo za nehaj - nasukao<br />
na grebene i izlio 11 milijuna galona sirove nafte u<br />
alja{ke vode. Zajedni~ka tu`ba pribli`no 32.000 ribara i<br />
drugih koje je pogodila ta katastrofa vukla se sudovima<br />
dulje od desetlje}a. U sna`no izra`enoj presudi, ve}<br />
tre}oj, sudac H. Russel Holland ka`e: 'Imamo posla s nepopravljivim<br />
korporativnim slu`benicima.' Stvarno?<br />
Izvor podataka: Anchorage Daily News, Nicole Tsong i<br />
Doug O'Harra, 29. sije~nja <strong>2004.</strong><br />
S obzirom da Slavni Sud iz takozvanih humani(sti~ki)h razloga<br />
nije takozvanom kapetanu odredio tri dana strijeljanja,<br />
imam samo kratko o nov~anoj presudi: Yesss...<br />
RANE PLANETA<br />
OTROVNI PUTEVI<br />
Zaga|ivanje se javlja u raznim oblicima i ono, kakvo<br />
god bilo, ugro`ava tjelesne granice zdravlja i dobrobiti.<br />
Pojedincima je buka nepodno{ljiva jednako<br />
kao i kisele ki{e. Druge, pak, sme}e na obalama rijeke<br />
jednako `alosti kao i naftna mrlja na prastarim<br />
vodama. U svakom spomenutom slu~aju ugro`ena<br />
su na{a osjetila, na{a senzibilnost, pa ~ak i na{a tijela<br />
i du{e.<br />
U posljednje vrijeme, u tijeku su prave sudske bitke<br />
u kojima tu`itelji zahtijevaju od{tetu zbog stresa i<br />
povreda izazvanih otrovnim industrijskim otpadom.<br />
U tu`bama se navodi kako emocionalno i fizi~ko<br />
povrje|ivanje zaslu`uje od{tetu.<br />
U dana{njem svijetu tako smo nau~ili `ivjeti ugodno<br />
i udobno da smo ugrozili ono {to bi se moglo<br />
pokazati na{om jedinom za{titom - ozonski omota~<br />
Zemlje. U tomu smo sudjelovali na, mo`da, najdestruktivniji<br />
na~in.<br />
Dok zbog ugro`avanja osobnih mogu}nosti mogu<br />
uslijediti individualna autodestruktivna pona{anja,<br />
ugro`avanje planetarnih granica bez dvojbe je ona<br />
kap koja je prelila ~a{u. Vjerujemo da }emo opasnosti<br />
koje sada prijete na{em Planetu umanjiti<br />
time {to }emo na osobnom planu raditi na uspostavljanju<br />
i odr`avanju ravnote`e i time {to }emo se<br />
ujediniti kako bismo bili izolirani kao pojedinci.<br />
Na{ zdravi i pravi centar svjesnosti povrije|en je<br />
onda kada nas ispunjavaju pohlepa i zavist, dok se<br />
brinemo zbog onoga {to posjeduje netko drugi i<br />
smi{ljamo kako to dobiti. U takvim okolnostima<br />
ljudi su spremni po~initi i zlo~in, tada njihova svjesnost<br />
po~iva na izvanjskome i oni postaju prazne<br />
{koljke. Kada ljudi vjeruju kako imaju apsolutnu<br />
mo} nad Zemljom, kada misle da mogu kontrolirati<br />
okoli{, oni vjeruju da }e sve {to u~ine biti ispravno.<br />
Ti ljudi zapravo vjeruju da nije nikakav problem ako<br />
ne~im zagade ocean, a time i ribe i {to te iste ribe<br />
jedu ljudi. Kada puno ljudi ne po{tuje granice ovoga<br />
Planeta mi smo svi u ozbiljnoj opasnosti.<br />
Na`alost, upravo takvo je stanje stvari sada, ali<br />
sada{njost se mo`e mijenjati u trenutku kada postaje<br />
budu}nost.<br />
O~ito da su, kad je rije~ o mogu}nosti trovanja,<br />
na{a tijela u opasnosti. Na{e tjelesne granice povrije|ene<br />
su bez na{e suglasnosti. Ogrnuta pohlepom<br />
za profitom, industrija se skriva iza svojih<br />
opravdanja i {iri se na tu|i ra~un, izazivaju}i {tetu<br />
Planetu. To je destruktivna politika za koju ra~un<br />
pla}amo svi mi.<br />
Upravo ugro`ena osobnost i neusredoto~eni<br />
osje}aj za vlastitu osobnost omogu}uje takva grozna<br />
djela kao {to su zaga|ivanje vode i zraka.<br />
Ljudi se upu{taju u razli~ite vidove autodestruktivnih<br />
pona{anja, od onih na prvi pogled ne{kodljivih<br />
do iznimno {tetnih.<br />
Ante-Ton}i Despot, dr. med.<br />
<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>159</strong>, TRAVANJ <strong>2004.</strong> 51
Change language