You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
{to je {to<br />
O VJETROELEKTRANAMA, ALI URAVNOTE@ENO<br />
SKINIMO "RU@I^ASTE NAO^ALE"<br />
NISAM NI ZA NITI PROTIV VJETROELEKTRANA, NEGO NASTOJIM SAMO URAVNOTE@ENO PRIKAZATI [TO VI[E<br />
NJIHOVIH SVOJSTAVA, UZ USPOREDBE S NE^IM [TO NAM JE BOLJE POZNATO ILI ^AK VE] UVRIJE@ENO<br />
U POSLJEDNJIH nekoliko brojeva <strong>HEP</strong> Vjesnika objavljen je<br />
barem jedan napis o vjetroelektranama, u pojedinim brojevima<br />
~ak i po dva. Zajedni~ko je tim napisima pozitivno gledanje<br />
njihovih autora na predmet svoga pisanja, pak - djelomice -<br />
ikrozru`i~aste nao~ale. Kako }e, vjerujem, takvih napisa biti i<br />
ubudu}e, pozivam ~itatelje na kratku {etnju, ali po svim svojstvima<br />
vjetroelektrana, kako bi bili spremni na potpuno utemeljen<br />
vlastiti stav prema njima.<br />
U napisu kojeg prila`em nisam ni za niti protiv vjetroelektrana,<br />
nego nastojim samo uravnote`eno prikazati {to vi{e njihovih<br />
svojstava, uz usporedbe s ne~im {to nam je bolje poznato ili<br />
~ak ve} uvrije`eno. Idemo redom:<br />
• Potencijal vjetra: velik. Tehni~ki potencijal vjetra prosu|uje<br />
se 1,3-4 puta ve}im od potro{nje elektri~ne energije u svijetu<br />
2000. godine, ve}i je od ukupnog svjetskog tehni~kog hidropotencijala<br />
koji se prosu|uje podjednakim sada{njoj svjetskoj<br />
potro{nji elektri~ne energije (pribli`no 15000 teravatsati).<br />
• Obnovljivost vjetra: potpuna: Dakako statisti~ki gledano - bit<br />
}e godina s ve}im i godina s manjim dotocima vjetra, ali ga je<br />
na povoljnim lokacijama svake godine realno o~ekivati.<br />
• Povr{inska distribucija: neravnomjerna. Na sjeveru Europe<br />
vjetra ima vi{e nego na jugu, a veliku lokalnu neravnomjernost<br />
uvjetuje terenska konfiguracija (blizina mora, planine, ravnica,<br />
velika {umska prostranstva).<br />
• Povr{inska gusto}a energije: mala: Primjerice agregati u<br />
Windparku Zurndorf u Austriji imaju snagu 500 kW, na tornjevima<br />
visine 65 metara uz promjer elise 40 metara (pazite: to je<br />
visina tornja ove}e crkve ili barem 20-katnog nebodera, a<br />
samo 500 kW! Usporedbe radi, plinsko-turbinska elektrana u<br />
Osijeku ima dva dimnjaka pribli`no te visine i snagu kao sto<br />
takvih vjetroelektranskih tornjeva: 50 megavata).<br />
PAD SNAGE VJETRA TRENUTNO MORAJU<br />
SANIRATI KONVENCIONALNE<br />
REGULACIJSKE ELEKTRANE<br />
• Mogu}nost izvornog transporta: dakako, ne postoji. Stoga je<br />
nu`an prijenos elektri~ne energije s mjesta mogu}e proizvodnje<br />
na mjesta potra`nje. U njema~koj prijenosnoj mre`i (koja<br />
je krajem 2003. godine imala 14600 megavata u vjetroelektranama,<br />
najvi{e u svijetu, ali poglavito na sjeveru) nu`ne su hitne<br />
dogradnje.<br />
• Mogu}nost izvornog uskladi{tenja: dakako, ne postoji. Primjerice,<br />
u njema~kom elektroenergetskom sustavu bitno je porastao<br />
udjel konvencionalnih regulacijskih elektrana kako bi<br />
potra`nju uskladili s neravnomjernom proizvodnjom vjetrenih<br />
elektrana. Budu}i da snaga vjetroelektrane ovisi o tre}oj potenciji<br />
brzine vjetra, zna~i da ako se brzina vjetra smanji dvostruko<br />
- snaga vjetroelektrane padne na osminu, {to moraju<br />
trenutno sanirati regulacijske elektrane, neprekidno u vrtnji.<br />
• Oscilacija prirodnog dotoka: najve}a mogu}a - izme|u 0<br />
posto i 100 posto. Pri premalom ili pri prevelikom vjetru, vjetroelektrana<br />
mora obustaviti rad.<br />
VJETRENE FARME MOGU]E GRADITI<br />
SAMO U PUSTIM PREDJELIMA<br />
• Tro{ak pridobivanja izvornog oblika i tro{ak izvornog transporta:<br />
ne postoje. Kod elektrana na fosilno gorivo taj je tro{ak<br />
zna~ajan - rudnici, eksploatacijska polja nafte i plina, prijevoz<br />
i priprema goriva za preobrazbu u elektranama, toliko zna~ajniji<br />
{to je energetski sadr`aj jedinice mase tog goriva manji.<br />
• Optere}enje okoline na mjestu transformacije vjetra u elektri~nu<br />
energiju je u prostornom pogledu zna~ajno (pogledajmo<br />
fotografiju kakve vjetrene farme) i u pogledu emisije buke<br />
tako|er, tako da je vjetrene farme mogu}e graditi samo u pustim<br />
predjelima s dovoljno vjetra ili uz puste obale, u moru.<br />
• Optere}enje okoline pri finalnom kori{tenju: zanemarivo. Rije~<br />
je finalno o elektri~nom obliku koji se pretvara u koristan oblik<br />
(svjetlo, toplina, mehani~ki rad, kemijska energija) uz zanemariv<br />
utjecaj na okolinu, prakti~no ostaje - istina vrlo aktualna - emisija<br />
elektromagnetskog polja i njeno djelovanje na biosferu.<br />
TRAJANJE ISKORI[TENJA INSTALIRANE<br />
SNAGE VJETROELEKTRANA DOISTA JE<br />
SKROMNO<br />
• Stupanj djelovanja pri transformaciji energije vjetra turboagregatima<br />
u elektri~nu energiju: solidan. Manji je nego li kod<br />
nekih drugih preobrazbi, ali znatno ve}i nego kod fotoelektri~ne<br />
transformacije, neposrednog kori{tenja Sun~eva zra~enja.<br />
• Trajanje iskori{tenja instalirane snage: doista je skromno. U<br />
njema~kim vjetrenim elektranama to je trajanje 1330 sati<br />
godi{nje, {to zna~i da bi vjetroelektrana proizvela svu energiju<br />
uz maksimalnu snagu, koju godi{nje proizvede uz neravnomjernu<br />
snagu za 15 posto trajanja godine. Ta je vrijednost<br />
za konvencionalne njema~ke termoelektrane 4500-7250 sati<br />
godi{nje, a za hrvatske hidroelektrane 2150-3600 sati<br />
godi{nje (ovisno o vla`nosti pojedine godine).<br />
• Dolazimo do najte`e prihvatljivog svojstva - nu`nost<br />
rezerve u konvencionalnom elektroenergetskom sustavu:<br />
na 1 megavat inastalirane snage u vjetroelektranama treba<br />
u njema~kim okolnostima dr`ati 0,85 megavata rezerve<br />
u drugim (konvencionalnim) elektranama: Zna~i,<br />
vjetroelektrana {tedi gorivo ali tra`i za sebe prakti~ki jo{<br />
jednu takvu elektranu u sustavu, pri ~emu }e stupanj<br />
iskori{tenja konvencionalnih elektrana biti umanjen (poskupjet<br />
}e njihova proizvodnja), jer }e stajati u razdobljima<br />
kada ima vjetra.<br />
ZNA^AJNA MOGU]NOST<br />
DIVERZIFICIRANE IZGRADNJE<br />
• Mogu}nost kogeneracije (istodobne proizvodnje elektri~ne i<br />
toplinske energije): dakako nemogu}a je u vjetroelektramana,<br />
a mogu}a je u konvencionalnim termoelektranama, geotermalnim<br />
elektranama i elektranama na biomasu.<br />
• Mogu}nost diverzificirane izgradnje: da. To je zna~ajno svojstvo<br />
vjetroelektrana te bogate zemlje poti~u njihovu diverzificiranu izgradnju<br />
jer {tede uvoz goriva, anga`iraju privatna sredstva za<br />
ne{to korisno, a ne za potro{nju.<br />
• Podizanje sigurnosti opskrbe: da. I to u mjeri u kojoj se smanjuje<br />
ovisnost o uvozu kakva konvencionalnog oblika energije.<br />
• Podizanje pouzdanosti napajanja: prakti~ki neostvariva. Naime,<br />
ovisi o vjerojatnosti da }e biti vjetra pri raspadu sustava ili<br />
nestanku napona u lokalnoj mre`i i da }e dotok vjetra odgovarati<br />
trenutnoj potra`nji elektri~ne energije - morali bismo takvom<br />
sustavu dodati i ure|aj za akumuliranje elektri~ne<br />
energije {to bi ga dopunski poskupjelo, a dolazi u obzir samo<br />
za manje koli~ine akumulacije.<br />
• Tro{kovi izgradnje: ve}i su nego li za konvencionalne termoelektrane<br />
(uzeto po jedinici snage). Ali, to se uporno smanjuje.<br />
Na to utje~u sve ve}e serije jednakih agregata, dakako samo<br />
kod ponu|a~a tih agregata koji ih velikoserijski proizvode.<br />
•CO 2 -neutralnost: vjetroelektrane se smatraju kvazi-neutralnima,<br />
jer iz ~itavog procesnog lanca (uzev{i u obzir emisiju<br />
prigodom proizvodnje opreme i materijala i potpuni izostanak<br />
emisije prigodom kori{tenja) emitiraju 13-22 grama CO 2 po<br />
proizvedenom kilovatsatu tijekom svoje `ivotne dobi. Kod termoelektrana<br />
koje koriste kameni ugljen ta je emisija pribli`no<br />
800 grama po svakom kilovatsatu.<br />
• Utjecaj na zapo{ljavanje: mogu}. Dakako zamislivo je - pretpostavljaju}i<br />
dugoro~nu izgradnju vjetroelektranskih parkova s<br />
velikim brojem standardiziranih agregata - zapo{ljavanje<br />
ve}eg broja vlastitih radnika, ali je neekonomi~no razvijati proizvodnju<br />
malog broja agregata jer bi oni bili preskupi. Naime,<br />
jeftinije }e ih biti uvesti od onoga tko ima velike serije.<br />
POSEBAN UDJEL ZA POTICANJE<br />
OBNOVLJIVIH IZVORA U CIJENI SVAKOG<br />
ISPORU^ENOG KWh<br />
Ka`imo kona~no najbitnije iz primjera Njema~ke, koja - naglasimo<br />
to jo{ jedanput - ima ve} danas vjetroelektranski park velik<br />
poput skoro ~etvetrostrukog ukupnog parka svih elektrana u<br />
Hrvatskoj. Zakonom jam~e otkup elektri~ne energije iz vjetroelektrana<br />
po cijeni od pribli`no 9 eurocenta po kilovatsatu, u<br />
prvih pet godina pogona, kasnije pribli`no 6 eurocenta - zna~i<br />
skoro po trostrukoj, odnosno dvostrukoj cijeni temeljne proizvodnje<br />
iz konvencionalnih elektrana (pribli`no 3 eurocenta po<br />
kilovatsatu). Odakle to nakna|uju? U cijeni svakog isporu~enog<br />
kilovatsata svakom kupcu, sadr`ano je prosje~no 0,4<br />
eurocenta, opet prema zakonu, za poticanje obnovljivih izvora.<br />
Uz godi{nju isporuku vi{e od 500 milijarda kilovatsati elektri~ne<br />
energije, u tako nastali fond godi{nje se skupi<br />
0,004x500, zna~i 2 milijarde eura, a to je skoro desetina bruto<br />
doma}eg proizvoda Hrvatske!<br />
Marijan KALEA<br />
30 <strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>159</strong>, TRAVANJ <strong>2004.</strong>
Change language