You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
kugla na kosini (XVI.)<br />
Pregr{t svakodnevnih sli~ica na{eg svijeta<br />
Skuplja~, prevoditelj i komentator: M. Filipovi}<br />
EKONOMIJA PORE<br />
Gradovi {irom svijeta mogli bi u{tedjeti bilijune dolara na<br />
ure|ajima za pro~i{}avanje otpadnih voda, kad bi sredstva<br />
usmjerili za{titi okolnih {uma koje prirodno filtriraju i<br />
pro~i{}avaju pitku vodu - prema novom izvje{taju World<br />
Wildlife Fund i World Bank. Istra`iva~i su do{li do toga zaklju~ka<br />
prou~avaju}i 105 velegradskih podru~ja u razvijenim<br />
i nerazvijenim zemljama. WWF je izdvojio primjer<br />
New York Cityja, gdje je 1997. odlu~eno protiv gradnje<br />
postrojenja za pro~i{}avanje voda. Ono bi tada stajalo do<br />
8 bilijuna dolara, ~emu treba pribrojiti i 500 milijuna pogonskih<br />
tro{kova godi{nje. Umjesto toga, grad je odlu~io<br />
pobolj{ati za{titu {uma u vodoza{titnim zonama Catskills i<br />
Delaware. Taj iskorak stajao je u proteklom desetlje}u<br />
samo milijun do milijun i pol godi{nje.<br />
'Osiguravanjem izvora voda, investiraju}i u zdravlje okoli{a<br />
putem tih za{ti}enih podru~ja, mo`emo posti}i veliku<br />
razliku u kvaliteti ljudskoga `ivljenja', rekao je Jamie<br />
Pittock, direktor WWFovoga programa Living Waters<br />
(@ive vode).<br />
Izvor podataka: AlertNet, Reuters, 1. rujna 2003.<br />
Mo`da samo vrijedi naglasiti da je u tekstu rije~ o gradu s<br />
mnogo novaca u zemlji koja ima mnogo novaca, za namjene<br />
gdje treba mnogo novaca. I jo{ ne{to, tamo ljudi s<br />
mnogo novaca jako paze na novac, pa ne rade stvari koje<br />
nepotrebno stoje mnogo novaca, ako mogu pro}i s manje<br />
novaca. Tako im ostaje novaca, pa ula`u novac u druge<br />
stvari koje donose novaca, ili vrijede novaca, a prije ili kasnije<br />
to se mora osjetiti i u `ivotu.<br />
Te{ko je re}i ima li to ikakve veze s gradovima bez novaca,<br />
u zemlji bez novaca i s ljudima obi~no bez novaca,<br />
gdje se tro{i neobi~no mnogo novaca.<br />
Ali mogu re}i da se i to osjeti u `ivotu. Oh, fuj, zar ne?<br />
PLU]A S UNUTRA[NJIM<br />
SAGORIJEVANJEM<br />
<strong>Broj</strong> registriranih vozila u Pekingu posko~io je pro{loga<br />
mjeseca na dva milijuna (datum napisa!), udvostru~iv{i<br />
se u samo {est godina. Sada u kineskome glavnom gradu<br />
jedno od pet doma}instava posjeduje automobil, {to<br />
je golemi pomak u odnosu na stanje od desetak godina<br />
ranije, kad je vlada posjedovala ve}inu vozila, a gradski<br />
su se stanovnici ~e{}e sudarali zapregama nego autima.<br />
Uz navalu vlasni{tva nad automobilima, pojavila su se i<br />
zagu{enja prometa i jo{ poja~ana zaga|enja zraka, u gradu<br />
ionako poznatom po jednoj od najlo{ijih atmosfera na<br />
svijetu.<br />
Vlada je obe}ala da }e utro{iti 12 bilijuna dolara na<br />
pro~i{}avanje pekin{koga zraka i vode prije nego grad<br />
ugosti Olimpijske igre 2008., ali u dolaze}im godinama<br />
tako|er planira izgraditi 900 milja novih cesta za 3.5 milijuna<br />
automobila koje }e dotad kupiti stanovnici Pekinga.<br />
Izvor podataka: Seattle Post-Intelligencer, Julie Chao, 8.<br />
rujna 2003.<br />
Kad bih htio biti zloban, odmah bi primijetio da nijednoj<br />
vladi na svijetu vjerojatno nije te{ko obe}ati da }e potro{iti<br />
bilijune dolara na to, ono (ili dsz...), jer nikada se<br />
nije dogodilo da za neobavljeno ne bude opravdanja. I to<br />
redovito ozbiljnijeg od `ivota. U Pekingu ili u Gornjoj Donji,<br />
svejedno, problem nije u automobilima, u zraku, ili u<br />
manjku cesta. Problem je u dogovaranju, pa ozakonjavanju,<br />
pa u to~nom provo|enju tih dogovora i zakona, jer<br />
se ~ini da su te tri stvari potpuno odvojene. Ne znam<br />
za{to, ne pitajte to mene; samo znam da me `ivot tomu<br />
nau~io. A ako Kinezi nisu ~uli za vo`nju par - nepar,<br />
mo`da im se mo`e ponuditi to fantasti~no rje{enje. Amerikanci<br />
uvode sve ~e{}i dan telecommutinga, a to je dan<br />
kada djelatnici na svim poslovima gdje je to mogu}e,<br />
ostaju kod ku}a i rade putem ra~unalnih mre`a. Mjerenja<br />
- od ~isto}e zraka, preko smanjenja gu`va u prometu, do<br />
djelotvornosti u obavljanju poslova - pokazala su velike<br />
otklone nabolje. Ina~e, ostala rje{enja podrazumijevaju<br />
striktno reguliran solidan sustav javnoga prometa,<br />
olak{anje preseljenja na hodnu udaljenost od radnoga<br />
mjesta, destimuliranje vozikanja centrom, izmi{ljavanje<br />
nenormalno odbijaju}e cijene parkirnih mjesta, {irenje<br />
zona bez prometa motorima s unutra{njim sagorijevanjem<br />
i stimuliranje uvo|enja plina ili elektrike kao pogonskoga<br />
medija. Tu bi za ekolo{ku ~isto}u prometovanja mogli<br />
voza~e dodatno oderati za jo{ recimo, 500 kuna, jednako<br />
bezvezespame}ukaoiujednojdrugojzemlji. Onda<br />
opet, ako i razmislim, te{ko mi se sjetiti gdje je to u post -<br />
kom ili kom - zemljama bilo {togod dogovoreno, pa zatim<br />
tako i provedeno. Mo`da stárim.<br />
Ali, kako ne `elim biti zloban, ne}u takvo {to ni primijetiti.<br />
Primijetite sâmi.<br />
NANO, NANO<br />
Nova boja koja se u europskoj prodaji pojavljuje u o`ujku<br />
obe}ava apsorbirati najotrovnije plinove iz automobilskih<br />
ispu{nih cijevi. Izum britanske tvrtke Millennium Chemicals,<br />
Ecopaint sadr`i okrugle nanopartikule titanijskoga<br />
dioksida i kalcijeva karbonata suspendirane u polisiloksanskoj<br />
bazi, polimeru na osnovi silicija. Hej, probudite<br />
se, najbolje tek dolazi! Baza je dostatno {upljikava da<br />
omogu}i pristup du{ikovim oksidima, koji njome prolaze<br />
i ve`u se na nanopartikule, koji NOx pretvaraju u relativno<br />
bezopasnu du{i~nu kiselinu. Predvi|a se da bi boja u<br />
jako one~i{}enim gradovima trajala pribli`no pet godina,<br />
nakon ~ega bi izblijedila. Nano ~estice tako su sitne, tako<br />
50 <strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>159</strong>, TRAVANJ <strong>2004.</strong>
Change language