Broj 159, travanj 2004. - HEP Grupa

povr{inski ili dubinski. Prema brzini napredovanja, valovi
se dijele na pokretne i stati~ne, a prema postanku na slobodne
i prisiljene.
Valove uzrokuju vjetrovi. Vjetar je posljedica Sun~evog
zra~enja, a nastaje zbog razlike temperatura, odnosno razli~ite
prostorne razdiobe tlaka. Na njegovo stvaranje otpada
manje od 2 posto ukupno primljene Sun~eve energije u
jednom satu. Nastanak vjetra povezan je s polo`ajem ciklona
i anticiklona. Osim toga, do strujanja zraka dolazi zbog
ve}e zagrijanosti zra~nih masa ekvatorijalnog pojasa koje
struje prema Zemljinim polovima i zakre}u se pod djelovanjem
Zemljine rotacije (Coriolisove sile). Ti se vjetrovi
nazivaju stalni.
Morske struje su neprekidno gibanje vodenih masa u
moru pod utjecajem vjetrova, morskih mijena, nejednolikog
zagrijavanja i razli~itog saliniteta. Dijele se na perioobnovljivi
izvori
URE\AJI I TEHNOLOGIJE KOJE ZA PROIZVODNJU ELEKTRI^NE ENERGIJE KORISTE MORSKE
VALOVE I STRUJE TE PLIMU I OSEKU
KORI[TENJE ENERGIJE MORSKIH
STRUJA I VALOVA - STVARNOST
SVI obnovljivi izvori trebaju biti shva}eni kao dopunski, a
nikako kao temeljni izvori elektri~ne energije. Postoje iznimke
koji samo potvr|uju pravilo. Svaki od tih kategorija
izvora ima svoju funkciju i njihove temeljne uloge i
zadatke nije mogu}e jednostavno zamijeniti.
Klasi~ni izvori i njihovo dugogodi{nje kori{tenje, poznata
pribli`na cijena izgradnje i na~in kori{tenja ~ine, na
neki na~in, morske valove i struje te plimu i oseku egzoti~nim
- nestvarnim izvorima. Ali i to je stvarnost koja se
doga|a ve} sada i koristi u odre|enom dijelu svijeta.
ENERGIJA oceana nudi brojne mogu}nosti njena komercijalnog
iskori{tavanja. Potencijal mora kao izvora energije mo`e se iskoristiti
uz dva tipa tehnologije: ure|ajima na energiju valova ili sustavima
koji iskori{tavaju plimne ili morske struje. Na tom
podru~ju je u posljednjih nekoliko godina ostvaren vidan napredak.
NA UKUPNOJ POVR[INI SVJETSKIH
OBALA PRIBLI@NO 2 DO 3 MILIJUNA MW
ENERGIJE U VALOVIMA
Valna energija je u biti oblik solarne energije, budu}i da je
Sun~evo zra~enje odgovorno za razlike u tlaku i kretanje
zra~nih masa u Zemljinoj atmosferi, odnosno za vjetar koji
stvara valove na povr{ini mora. S druge strane, plimna
energija nastaje kao rezultat pokreta golemih vodenih masa
u plimnim valovima koji su uzrokovani utjecajem gravitacije
Sunca i Mjeseca na mora. Obje vrste imaju zna~ajan potencijal
za proizvodnju elektri~ne energije. Morske obale
okrenute prema otvorenom moru su posebno pogodna mjesta
za iskori{tavanje energije valova. Kao rezultat toga,
zamjetan je znatan razvoj tehnologije u sjevernoj Europi i
Sjevernoj Americi.
Procjene pokazuju da postoji pribli`no 2 do 3 milijuna
megavata energije u valovima na ukupnoj povr{ini svjetskih
obala. Premda iskori{tavanje te ukupne energije ne
bi bilo izvedivo, na odre|enim mjestima se mo`e dobiti
pribli`no 65 MW po milji (ili pribli`no 40 MW po kilometru).
Obale okrenute otvorenom moru na svojoj zapadnoj
strani su posebno energetski povoljna mjesta za izgradnju
opisanih objekata.
I iskori{tavanje plimne energije ovisi o lokaciji. Prednost postoji
u predvidivosti re`ima plime i oseke koji slijedi pravilni
ciklus kao {to ga potom slijede i izlazne koli~ine proizvedene
energije. Nadalje, energetska gusto}a plimnih valova mo`e
iznositi ~etiri puta vi{e energije od energije koju, primjerice,
daje vjetar na povoljnoj lokaciji.
Valovi su pravilno i periodi~no gibanje vode u moru, koje
nastaje zbog promjene polo`aja ~estica vode. Mogu biti
Na~elni prikaz nastanka vala
Iskori{tavamje morskih struja za proizvodnju elektri~ne energije s jednim ili dva generatora (c) na nosivom stupu
HEP VJESNIK 159, TRAVANJ 2004. 43