OSNOVE BRODOGRADNJE

INDUSTRIJSKA ŠKOLA SPLIT - Osnove brodogradnje
UMJETNA VENTILACIJA
Za ostvarenje umjetne ventilacije potrebni su ventilatori koji tlače ili sišu zrak. Ventilacijski
kanali u prostorijama završavaju tzv istrujnim glavama koje se mogu podešavati i tako prema želji
usmjeravati zračnu struju. Protok zraka se prema potrebi može smanjiti pa i zaustaviti.
U brodskim skladištima najmanje su četiri postavljena ventilatora, od kojih su dva tlačna koja ubacuju
svježi zrak te dva usisna koja izbacuju zagađeni zrak iz skladišta.Ventilacijski vodovi završavaju na
palubi u obliku stupova sa razno izvedenim završecima (vjetrolovka, gljiva) čiji otvori su zaštićeni
čeličnom mrežom.
SISTEM SUŠENJA ZRAKA
Ovim sustavom oduzima se vlaga nastala u brodskim skladištima. Vlaga uzrokuje
kondenzaciju na stijenkama brodskih skladišta kao i na samom teretu što izaziva višestruke štete.
Kondenzacija uzrokuje koroziju limova, štetu na teretu, a neki tereti izloženi vlagi mogu se
samozapaliti (ugljen).
Neki tereti (higroskopični) imaju svojstvo apsorbiranja vlage ali i njenog izlučivanja (žito, pamuk,
duhan).
Tropska područja zasićena su vlagom pri relativno visokim temperaturama zraka. Prostorije na brodu,
pa tako i brodska skladišta poprimit će iste karakteristike. Dolaskom broda u hladnije predjele vlaga se
kondenzira na stijenkama skladišta i po teretu zbog razlike između unutarnje (više) i vanjske (niže)
temperature zraka.
Kondenzacija vlage u skladištima spriječava se strojevima na dva načina. Po jednom prncipu, vlaga se
oduzima iz zraka hlađenjem, tako da zrak struji preko izmjenjivača topline te kad se ohladi dolazi do
stvaranja vodenog kondenzata koja se odvodi van broda, a po drugome vlažan zrak se usmjerava kroz
higroskopični materijal (Cargocaire sustav).Ovaj sustav sastoji se od sistema za cirkulaciju zraka i od
posuda za njegovo sušenje. Ovaj sustav ima recirkulirajući karakter jer se zrak kome je oduzeta vlaga
ponovo vraća u skladište.
Kad je neka brodska prostorija pri određenoj temperaturi zasićena vodenom parom, svako najmanje
snižavanje temperature uzrokuje da se ona kondenzira čime se snizuje tlak.
Temperatura pri kojoj se to događa zove se temperatura (točka) rosišta ili temperatura kondenzacije.
Količina pare koja se nalazi u 1m3 zraka pri temperaturi rosišta naziva se apsolutna vlaga.
Omjer između stvarne količine vodene pare u zraku i količine koju bi zrak mogao primiti pri
određenoj temperaturi naziva se relativna vlaga.
Relativna vlaga = apsolutna vlaga / maksimalna vlaga * 100
Kako će se ventilirati pojedine prostorije na brodu, a posebno brodska skladišta, ovisi o temperaturi i
vlagi u njima i van njih.Kad mjerernje pokaže da je rosište vanjskog zraka ispod rosišta zraka oko
tereta (u skladištu), vanjski zrak može odstraniti vlagu iz brodskog skladišta, pa se provjetravanje
može sa sigurnošću primjeniti. Temperatura i vlaga redovito se registriraju termometrima i
higrometrima koji se nalaze u skladištu. Aparat kojim se mjeri temperatura rosišta i relativne vlage
zove se psihrometar.(suhi + mokri termometar). Razlika suhog i mokrog termometra daje depresiju
mokrog termometra te se sa tom vrijednošću i sa vrijednošću suhog termometra ulazi u predviđene
tablice i očita temperatura rosišta.
Od ostalih sustava postoje još sustavi grijanja, hlađenja odnosno klimatizacije.
189