OSNOVE BRODOGRADNJE

More documents

Recommendations

Info

INDUSTRIJSKA ŠKOLA SPLIT - Osnove brodogradnje Relativno velika početna metacentarska visina uvjetuje pri valjanju broda vrlo neugodna njihanja. (primjerice uvjetovana velikom širinom broda i niskim položajem težišta sistema) Takav će se brod jače i brže ljuljati od broda s manjom početnom metacentarskom visinom. Brod s relativno malom MoG može međutim, doći u stanje da mu MoG postane negativna, primjerice ako voda naplavi palubu, (težište sistema se podiže), pa takav brod može doći u opasnost od prevrtanja. Položaji ravnoteže broda Stabilnost broda može biti poprečna i uzdužna. Poprečna stabilnost javlja se kako smo rekli, kad se brod naginje u poprečnom smjeru (oko uzdužne osi broda) a o uzdužnoj stabilnosti govorimo kad se brod naginje u uzdužnom smjeru (oko poprečne osi broda). Za stabilitet i sigurnost broda općenito, poprečna stabilnost od većeg je značaja u odnosu na uzdužnu stabilnost kojom se rješavaju pitanja trimovanja broda. Razlikujemo i statički i dinamički stabilitet. Statički stabilitet podrazumjeva utjecaj statičkog djelovanja sila gdje je gibanje veoma polako a momenti djelovanja su u ravnoteži s momentom stabilnosti. Dinamički stabilitet podrazumjeva dinamičko djelovanje sila odnosno momenata koji djeluju na brod naglo poput udara vjetra. Početna stabilnost broda je ona stabilnost koju brod ima kad plovi u ravnotežnom položaju ili kad je vrlo malo nagnut tj do 10-12 °. U području kuteva nagiba od 0-12° težište uzgona kreće se ravnomjerno u stranu naginjanja broda po dijelu luka kružnice čije središte je točka metacentra (M). Za vrijeme trajanja početne stabilnosti točke G i M zadržavaju nepromjenjen položaj (svi smjerovi sile B sijeku se u M) pa tako i MG zadržava istu vrijednost te govorimo o početnoj metacentarskoj visini. Početna metacentarska visina je značajna vrijednost jer ako brod ima dobru početnu stabilnost imat će vrlo vjerovatno povoljnu stabilnost i pri velikim kutevima nagiba. Postupak određivanja MG naziva se račun centracije. Indiferentna i labilna ravnoteža broda 1.Kad brod krca teret težište sustava mjenja položaj po visini. Dokle god je ono niže od metacentra, pri naginjanju broda uvijek će se javljati uspravljujući moment. 2.Kad se prilikom krcanja tereta na brod težište sustava toliko uzdigne da dođe do metacentra ne može se formirati uspravljujući par sila pa se u tom slučaju brod nalazi u indiferentnoj ravnoteži i ostaje nagnut. 3.Kad se zbog nestručnog krcanja i slaganja tereta težište sutava pomakne iznad metacentra brod će se naći u položaju labilne ravnoteže jer uspravljujući par sila postaje negativan i utječe da se brod još više naginje umjesto da se ispravlja. 30
INDUSTRIJSKA ŠKOLA SPLIT - Osnove brodogradnje Krivulja stabilnosti (krivulja statičke stabilnosti GH) crta se na temelju formule za moment stabilnosti Mst=D*GH. što znači da svaka krivulja stabilnosti odgovara jednom deplasmanu. Na ordinati se nanose vrijednosti poluge GH a na apcisi kutovi naginjanja broda.Kut kod kojeg krivulja GH doseže maksimalnu vrijednost, predstavlja kut do kojeg se brod može nagnuti bez opasnosti za prevrtanje. Kod teretnih brodova taj kut ne bi smio biti manji od 35 °. To je i situacija kad gornja paluba počinje zahvaćati vodu (more). Knjiga trima i stabiliteta ima obično pet šest primjera krivulja stabilnosti za karakteristične slučajeve krcanja tereta ili plovidbe u balastu, kako za početak putovanja, međuputovanje i situaciju na dolasku s putovanja. Prema smjeru nagibanja broda razlikujemo: - poprečni stabilitet broda - uzdužni stabilitet broda : Sve što vrijedi za poprečni stabilitet broda vrijedi i za uzdužni stabilitet, ali postoje dvije bitne razlike: -Brod je simetričan s obzirom na uzdužnu simetralnu ravninu broda, dok je s obzirom na glavno rebro vrlo rijetko simetričan.Momenti stabiliteta u slučaju nagibanja pramcem ili krmom neće biti jednaki. Nagibanja broda u uzdužnom smjeru su manja, a uzdužna metacentarska visina puno veća, nego u poprečnom, pa se može zaključiti da je uzdužni stabilitet mnogo veći od poprečnog Slika: Uzdužni stabilitet broda Stabilitet ovisi o formi trupa broda i rasporedu mase (tereta) na brodu, pa se može podijeliti na: - stabilitet forme - Stabilitet povećava:-veća širina broda prema gazu smanjenje duljine broda - povećanje gaza broda veće nadvođe koje omogućava veći nagib broda, pa time i veći stabilitet - stabilitet težina - Razmatrajući probleme stabiliteta forme i stabiliteta težina, može se komentirati: Brod je stabilniji, što je težište sistema G niže, a početni metacentar Mo viši, odnosno početna metacentarska visina MoG veća. -Težište G bit će niže ako su glavne težine i tereti smješteni niže u brodu; -Točka Mo leži to više, što je veća širina, nadvođe i gaz broda (otuda i potječe utjecaj širine i nadvođa na stabilitet broda), itd. Sile, odnosno momenti sila koji djeluju na brod, a potječu od vjetra, valova, prodrle mase vode ili tereta, mogu djelovati statički ili dinamički, pa razlikujemo: statički stabilitet i dinamički stabilitet : 31
Page 1 and 2: INDUSTRIJSKA ŠKOLA SPLIT - Osnove
Page 29: INDUSTRIJSKA ŠKOLA SPLIT - Osnove
Page 81 and 82:
INDUSTRIJSKA ŠKOLA SPLIT - Osnove
Page 83 and 84:
Page 85 and 86:
Page 87 and 88:
Page 89 and 90:
Page 91 and 92:
Page 93 and 94:
Page 95 and 96:
Page 97 and 98:
Page 99 and 100:
Page 101 and 102:
Page 103 and 104:
Page 105 and 106:
Page 107 and 108:
Page 109 and 110:
Page 111 and 112:
Page 113 and 114:
Page 115 and 116:
Page 117 and 118:
Page 119 and 120:
Page 121 and 122:
Page 123 and 124:
Page 125 and 126:
Page 127 and 128:
Page 129 and 130:
Page 131 and 132:
Page 133 and 134:
Page 135 and 136:
Page 137 and 138:
Page 139 and 140:
Page 141 and 142:
Page 143 and 144:
Page 145 and 146:
Page 147 and 148:
Page 149 and 150:
Page 151 and 152:
Page 153 and 154:
Page 155 and 156:
Page 157 and 158:
Page 159 and 160:
Page 161 and 162:
Page 163 and 164:
Page 165 and 166:
Page 167 and 168:
Page 169 and 170:
Page 171 and 172:
Page 173 and 174:
Page 175 and 176:
Page 177 and 178:
Page 179 and 180:
Page 181 and 182:
Page 183 and 184:
Page 185 and 186:
Page 187 and 188:
Page 189 and 190:
show all

OSNOVE BRODOGRADNJE

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?