UVOD U FORENZIÄŒNU FONETIKU I AKUSTIKU - Tara centar doo
UVOD U FORENZIÄŒNU FONETIKU I AKUSTIKU - Tara centar doo
UVOD U FORENZIÄŒNU FONETIKU I AKUSTIKU - Tara centar doo
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
________________<strong>UVOD</strong> U FORENZIČNU <strong>FONETIKU</strong> I <strong>AKUSTIKU</strong> (priredio Mladen Heđever)_____________<br />
3.6.3. OZNAČAVANJE<br />
Svaki spektrogram mora biti označen ispod svakog govornog zvuka, fonetski, pravopisno, ili<br />
oboje. Posebnu pažnju treba posvetiti da govorni zvukovi slijede točno uzorak govora kakav je na<br />
originalu, bez obzira na gramatičku ili lingvističku ispravnost. Spektrogrami bi trebali biti prikladno<br />
obilježeni s identifikacijskom informacijom kao na primjer brojem uzorka, imenom osobe-uzorka, i<br />
laboratorijskim oznakama. Spektrogrami moraju biti označeni uzastopce za svaki nepoznat i poznat<br />
uzorak. Poznati i nepoznati zvukovi mogu biti označeni drugačijim bojama da se olakša usporedba.<br />
3.6.4. ARHIVIRANJE<br />
Svi spektrogrami moraju biti pohranjeni barem tri (3) godine nakon dovršenja ispitivanja, sve<br />
dok slučaj nije sasvim završen ili sud ne zatraži povrat svih materijala.<br />
3.7. ANALIZA SPEKTROGRAMA<br />
3.7.1. KOMPARIRANJE UZORAKA<br />
3.7.1.1. KONZISTENTNOST GOVORA POJEDINOG GOVORNIKA<br />
Ispitivač mora vizualno usporediti slično izgovorene riječi unutar svakog glasa kako bi odredio<br />
varijabilnost (raspon) govornika. Ako postoji znatnu varijabilnost u velikom broju riječ, ne smije se<br />
koristiti za usporedbu. Ovo je često susreće s prikrivanjem glasova i kod nekooperativnih pojedinaca.<br />
3.7.1.2. SLIČNI GOVORNI ZVUKOVI<br />
Treba koristiti analize u istim fonetskim kontekstima (glasovi u istim riječima). Trebati<br />
izbjegavati usporedbu istog glasa u različitim riječima.<br />
3.7.1.3. BROJ USPOREDIVIH RIJEČI<br />
Ovo određuje ukupan broj drugačijih riječi u uzorcima koji su opisani u poglavlju 3.5.3. Istu ili<br />
vrlo sličnu riječ u oba uzorka treba uzeti samo kao jednu riječ.<br />
3.7.1.4. GOVORNE KARAKTERISTIKE<br />
a) oblikovanje i pozicija formanata. Formant je trag akustičke energije koji nastaje zbog<br />
rezonancije izgovorenih samoglasnika i suglasnika. Formante na spektrogramima treba usporediti<br />
kvalitativno i kvantitativno. Općenito, treba usporediti 3 najuočljivija formanta. Dobra podudarnost<br />
postoji kada većina (ako ne svi) formanata, oblikuje slične prikaze. Točna fotografska podudarnost<br />
rijetko se može dogoditi, čak i između dva uzastopna izgovaranja iste riječi izgovorene od istog<br />
pojedinca. Suprotno ponekad potpuno drugačiji glasovi mogu izgledati slično kao da se radi o istim<br />
riječima.<br />
b) fundamentalna frekvencija. Visina, ili osnovna frekvencija, može biti korisna karakteristika<br />
za razlikovanje između govornika. Razlike u visini i kvalitete trebati analizirati spektralno i slušno. Kod<br />
većine govornika postoji široki raspon fundamentalne frekvencije.<br />
c) distribucija energije. Može pomoći ispitivaču u analiziranju sličnosti i razlike između glasova<br />
uzetih za uzorak. Treba obratiti pažnju na konsonante (frikative i okluzive).<br />
d) trajanje riječi. Vrijeme određene izgovorene riječi može biti korisno za usporedbu između<br />
uzetih uzoraka. Kada osoba govori polaganije ili brže od normale, vrijeme između riječi je obično<br />
16
Change language