UVOD U FORENZIÄŒNU FONETIKU I AKUSTIKU - Tara centar doo
UVOD U FORENZIÄŒNU FONETIKU I AKUSTIKU - Tara centar doo
UVOD U FORENZIÄŒNU FONETIKU I AKUSTIKU - Tara centar doo
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
________________<strong>UVOD</strong> U FORENZIČNU <strong>FONETIKU</strong> I <strong>AKUSTIKU</strong> (priredio Mladen Heđever)_____________<br />
5.2.8. JEDNOSTAVNO HARMONIČKO GIBANJE, SINUSOIDALNI PRIKAZI I<br />
KOMPLEKSNI VALOVI<br />
Jednostavni zvučni val nastaje ponavljajućim pokretima kada neka vanjska sila pomiče<br />
čestice zraka iz njihovih neutralnih položaja i dopušta im slobodnu oscilaciju bez dodatnih vanjskih<br />
utjecaja. Masa čestica zraka vibrira sinusoidalno, a frekvencija oscilacije je uvijek ista. Kada vrijeme<br />
postavimo na horizontalnu os tada jednostavno harmoničko gibanje predstavlja sinusoidalni graf,<br />
odnosno krivulju sinusa (sinusoida). Ova vibracija mase čestica zraka naziva se prirodna ili<br />
rezonantna frekvencija i određena je svojstvima kao što su dimenzija, tekstura i oblik. Jednostavni<br />
zvuk vibrira na samo jednoj frekvenciji. Čisti ton (kao onaj koji proizvodi zvučna viljuška) je primjer<br />
jednostavnog zvučnog vala. Zvučna viljuška se može kucnuti, pokrenuti i ostaviti da vibrira. Ona će<br />
onda proizvoditi samo svoju prirodnu frekvenciju i postupno se gasiti kako se energija troši. Akustička<br />
energija se gubi zbog trenja koje nastaje kada molekule zraka dođu u međusobni kontakt jedna s<br />
drugom. Jednostavni zvučni valovi su veoma rijetki, većina zvukova je složena. Govor je složeni<br />
zvučni val. Složeni zvukovi imaju dvije ili više frekvencija i nastaju od prisilnog titranja. Na grafu<br />
složenih zvučnih valova spektar amplituda pokazuje frekvencije i amplitude. Vertikalne linije<br />
predstavljaju sinusoidalne komponente, a visina linije je proporcionalna amplitudi komponente. Visina<br />
na bilo kojoj frekvenciji pokazuje energiju u valu na toj frekvenciji. Horizontalne linije predstavljaju<br />
frekvenciju, a one koje su postavljene više desno imaju veću frekvenciju. Govor je produkt<br />
rezonancije.<br />
5.2.9. REZONANCIJA<br />
U opisanom slobodnom titranju amplituda oscilacije je određena veličinom početnog pomaka.<br />
U takvoj vibraciji, koja se događa kod zvučne viljuške, amplituda ne može biti veća od početnog<br />
pomaka i polako opada kako se energija rasipa. U prisilnom titranju za svaku kombinaciju pojave<br />
rezonancije, amplituda totalne vibracije u sustavu ovisi o amplitudi i frekvenciji izvora. Za danu<br />
amplitudu prisilnog titranja, frekvencija rezonatora (rezonantne šupljine) je najveća kada se početna<br />
frekvencija (osnovni ton) izjednači s prirodnom frekvencijom izvora. Kada je prisilno titranje jednako<br />
prirodnoj ili rezonantnoj frekvenciji rezonantne šupljine pojavljuje se rezonancija. Rezonancija nastaje<br />
kada tijelo izloženo prisilnoj vibraciji vibrira s najvećom amplitudom za frekvencije bliske njenoj<br />
prirodnoj. Rezonantna frekvencija je frekvencija na kojoj se pojavljuje najviše oscilacija i jednaka je<br />
prirodnoj frekvenciji sustava. Optimalna rezonancija se pojavljuje kada sistem najefikasnije vibrira.<br />
Amplituda vibracije, zajedno sa frekvencijom, može biti jako velika i tako uzrokovati psihološku<br />
percepciju povećanja glasnoće na određenim frekvencijama.<br />
5.2.10. GOVORNA REZONANCIJA<br />
Govorna rezonancija se može objasniti na jednostavan način. Polazi se od pretpostavke da su<br />
govornikove rezonantne šupljine glave i vrata iznad razine glotisa. Glotis je otvor kroz koji prolazi zrak<br />
na razini glasnica. Kada govornik proizvodi glas, zvuk će biti samo nerazumljivo zujanje<br />
(fundamentalni ili osnovni ton laringealni ton - F0). Kod muškaraca će F0 biti nižih frekvencija nego<br />
kod žena.<br />
Ti zvukovi su slični zvukovima koje bismo dobili na pisku koji smo odvojili sa trombona ili<br />
klarineta. Ti zvukovi nisu čisti tonovi već se sastoje od mnoštva frekvencija.<br />
36