UVOD U FORENZIÄŒNU FONETIKU I AKUSTIKU - Tara centar doo
UVOD U FORENZIÄŒNU FONETIKU I AKUSTIKU - Tara centar doo
UVOD U FORENZIÄŒNU FONETIKU I AKUSTIKU - Tara centar doo
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
________________<strong>UVOD</strong> U FORENZIČNU <strong>FONETIKU</strong> I <strong>AKUSTIKU</strong> (priredio Mladen Heđever)_____________<br />
geste i mimike. Matematika je također jezik; ljudi izražavaju misli i primaju poruke koristeći se<br />
matematičkim simbolima. Jezik je važan aspekt razmišljanja; jer mislimo u riječima.<br />
Postoje tri primarna aspekta bilo kojeg jezika: sintaksa, fonologija i semantika. Jezik je uređen<br />
prema pravilima i gramatika je osnovni naziv za pravila u jeziku. Postoje specifična pravila za spajanje<br />
glasova u riječi i riječi u rečenice. Fonologija je skup pravila prema kojima se glasovi spajaju u riječi,<br />
sintaksa određuje red riječi a semantika se bavi značenjem riječi. Semantika označava odnos između<br />
riječi i onoga što ta riječ znači, a najmanja jedinica značenja u jeziku naziva se morfem.<br />
4.3. GOVOR<br />
Govor je jedan aspekt jezika i ova skripta govori najviše o govornim uzorcima. Govor nastaje<br />
uporabom mišića i sustava za respiraciju, fonaciju i artikulaciju koji oblikuju potisnut zrak iz pluća u<br />
govorni zvuk. Govorni uzorci su varijacije govornih zvukova i postoje sličnosti i razlike u načinu kako<br />
ljudi govore. Govorni se zvukovi mogu detektirati na akustičkoj razini već kod minimalnih promjena<br />
tlaka zraka, na temelju vibracija glasiljki, rezonantnim karakteristikama vokalnoga (govornoga) trakta,<br />
ili na perceptivnoj razini kod naglaska ili dijalekta. Jezik i govor se preklapaju i oni su međusobno<br />
povezani dijelovi komunikacije.<br />
4.4. PROGRAMIRANJE MOTORIČKIH ASPEKATA PRODUKCIJE GOVORA<br />
Govorni programi (kao što su neurološki impulsi i mišićni pokreti nužni za izvedbu voljnih<br />
glasova govora) smješteni su u kori mozga. Kora mozga je tanka površina sloja stanica. Ponekad se<br />
naziva siva tvar. Kod većine ljudi proizvoljan govor je smješten (ili barem djelomično) u Brocinom<br />
centru u čeonom režnju lijeve hemisfere. Brocino područje dobilo je ime po francuskom neurologu (dr.<br />
Paul Broca, 1824-1880) koji je otkrio da se jezik i govor kod većine ljudi nalaze u lijevoj hemisferi.<br />
Unatoč specijaliziranosti različitih dijelova mozga, treba zapamtiti da mozak funkcionira kao<br />
cjelina i nijedan njegov dio ne radi neovisan o drugim dijelovima, pogotovo kad se radi o komunikaciji.<br />
Područja u mozgu koja su odgovorna za jezik i govor nisu za sve osobe ista. Na primjer, nekim<br />
ljevacima centri za govor i jezik mogu biti locirani u desnoj hemisferi. Zbog toga je teško s točnošću<br />
reći gdje se u mozgu nalazi govor kod svih ljudi.<br />
''Govorni program'' uključuje neurološke naredbe za produkciju glasova, slogova, riječi i fraza.<br />
Govorenje je vrlo kompleksna neurološka i mišićna djelatnost. To uključuje oko stotinu mišića i tisuće<br />
neuroloških impulsa u sekundi. Program kontrolira svaki pokret mišića koji su uključeni u produkciju<br />
govora. Na primjer, za proizvodnju riječi dišni mišići moraju omogućiti inspirij zraka u pluća, akumulirati<br />
ga i zatim taj zrak postupno, sporo ispuštati (ekspirij). Glasiljke će kod nekih glasova vibrirati, kod<br />
drugih ne, a sve to s prikladnom glasnoćom i brzinom. Kod oblikovanja govornih zvukova jezik, usne,<br />
donja čeljust i meko nepce moraju se pomicati brzo i ujednačeno od jedne artikulacijske točke do<br />
druge. Osim motoričke naredbe, pojavljuje se i osjetilna (senzorička) povratna sprega. Povratna<br />
sprega omogućuje govorniku informaciju o tome jesu li glasovi točno izgovoreni, te ako je potrebno, da<br />
se ti glasovi isprave.<br />
Govor se odvija vrlo brzo. Govornik može razumljivo izgovoriti oko 400 - slogova u minuti, a<br />
najveća brzina govora je oko 800 slogova u minuti.<br />
22