UVOD U FORENZIÄŒNU FONETIKU I AKUSTIKU - Tara centar doo
UVOD U FORENZIÄŒNU FONETIKU I AKUSTIKU - Tara centar doo
UVOD U FORENZIÄŒNU FONETIKU I AKUSTIKU - Tara centar doo
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
________________<strong>UVOD</strong> U FORENZIČNU <strong>FONETIKU</strong> I <strong>AKUSTIKU</strong> (priredio Mladen Heđever)_____________<br />
Slika 11: Karakteristike glasovnog spektrograma (Tanner, D. C., Tanner, M. E. (2004).<br />
5.5.3. POLUAUTOMATSKA I AUTOMATSKA IDENTIFIKACIJA GLASA<br />
Dr. Oscar I. Tosi sa Instituta za identifikaciju glasa na Michigan State University bavio se<br />
kompjuteriziranim ili automatskim prepoznavanjem govora u ranim 1970-im. Tijekom 1980-ih i 1990-ih,<br />
razvio je algoritme za kompjuteriziranu procjenu artikulacijskih poremećaja (Tanner 2001). Algoritmi<br />
omogućavaju uočavanje bitnih akustički parametara pojedinog foneme. Tosijev posao sa<br />
kompjuteriziranom procjenom govora postavio je temelje u kliničkoj evaluaciji govorna čak i kod<br />
fonema koji ne dostižu normalne govorne parametre. Ovi uređaji sada omogućavaju prepoznavanje<br />
govornih uzoraka (fonema) čak i kod nekih pacijenata s ozljedama.<br />
Današnja računalna tehnologija koristi digitalno signalno procesiranje u analizi zvuka pa tako i<br />
govora. Pri tome se analogni zvuk digitalizira. Proces digitalizacije uključuje tri koraka: uzorkovanje<br />
signala, kvantiziranje i kodiranje. Uobičajena je brzina uzorkovanja od 44 kHz što znači da se analogni<br />
signal očitava 44000 puta u sekundi. Za uzorkovanje govora dovoljna je niža brzina uzorkovanja nego<br />
za glazbu jer govor ima niže frekvencije od glazbe. Većina govorne energije nalazi se ispod 6000 Hz<br />
dok neki glazbeni instrumenti mogu generirati zvukove i iznad 15 kHz.<br />
Današnja analiza zvuka temelji se na Fourierovoj analizi. Fourierova analiza omogućava<br />
očitavanje fundamentalne frekvencije i pokazuje frekvencije formanata. Međutim, dodatni matematički<br />
postupak, poznat kao linearno prediktivno kodiranje (LPC) koristi se za mjerenje točne lokacije<br />
frekvencija formantata.<br />
5.6. ZAKLJUČAK<br />
Spektrografija govornog zvuka, ponekad zvana ''otisak glasa'', istražiteljima daje točne i<br />
pouzdane informacije o govorniku identitetu. Govorni spektrogram je rezultat Fourierove analize gdje<br />
je kompleksni zvučni val prezentiran kao suma brojnih sinusoidnih valova različitih frekvencija,<br />
amplituda i faza. Postoje subjektivne i objektivne metode glasovne identifikacije. Analiza govora<br />
46
Change language