UVOD U FORENZIÄŒNU FONETIKU I AKUSTIKU - Tara centar doo

________________UVOD U FORENZIČNU FONETIKU I AKUSTIKU (priredio Mladen Heđever)_____________
nosnu šupljinu. Te šupljine služe kao rezonatori (za pojačavanje glasa). U njima zračna struja dobiva
konačni oblik.
Artikulatore dijelimo na nepokretne i pokretne.
NEPOKRETLJIVI (nepomični)– tvrdo nepce, alveole, gornja čeljust i zubi
POKRETLJIVI (pomični) – grkljan, glasiljke, meko nepce s uvulom, jezik, donja čeljust,
ždrijelne stjenke i usne.
Također su podijeljeni i na tvrde artikulatore (zubi, donja čeljust, alveole i tvrdo nepce) i meke
artikulatore (usne, jezik, meko nepce).
USNICE
ALVEOLE
NOSNA ŠUPLJINA
ZUBI
GLASNICE
TVRDO NEPCE
JEZIK
Slika 1.: Vokalni trakt i artikulatori.
GLOTIS
24
VELUM
UVULA
FARINGS
EPIGLOTIS
LARINGS
Statična artikulacija je proizvodnja govornih zvukova u izolaciji. U njoj nema glasova
proizvedenih prije ili poslije onog koji je proizveden. Dinamična artikulacija je proizvodnja glasova u
povezanom izrazu. Povezani govor je vrlo brz pa se artikulatori ne povezuju onako kako bi se povezali
pri izgovoru izoliranog glasa. Koartikulacija je preklapanje pokreta tijekom dinamičnog govora. Vodi ka
asimilaciji, svaki glas utječe na onaj drugi. U brzom govoru glasovi postaju sličniji jedan drugome i
njihove se razlike smanjuju.
4.5.4. REZONANCIJA
Vibracije glasnica u laringsu služe kao izvor zvuka koji se oblikuje u rezonantnoj šupljini
(govornom traktu). U odraslih muških govornika, vokalni je trakt dug oko 17 cm dok je kod žena kraći
(oko 15 cm). Dužina, veličina, sastav i oblik govornog trakta utječu na rezonantne karakteristike, te
daju govornim zvukovima određene akustičke vrijednosti.
Rezonanciju govornog trakta moguće je usporediti s puhačkim instrumentima. Na primjer, baš