UVOD U FORENZIÄŒNU FONETIKU I AKUSTIKU - Tara centar doo
UVOD U FORENZIÄŒNU FONETIKU I AKUSTIKU - Tara centar doo
UVOD U FORENZIÄŒNU FONETIKU I AKUSTIKU - Tara centar doo
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
________________<strong>UVOD</strong> U FORENZIČNU <strong>FONETIKU</strong> I <strong>AKUSTIKU</strong> (priredio Mladen Heđever)_____________<br />
Suglasnici po tvorbenom načinu: zvonačnici (zvučni ili sonanti) i šumnici (šumni ili konsonanti)<br />
Šumnici se po zvučnosti dijele na zvučne i bezvučne.<br />
Prema načinu izgovora, suglasnici su podijeljeni na:<br />
� zvonačnici (sonanti): djelomična prepreka - v, j, l, m n, nj, r, lj<br />
� šumnici (konsonanti): potpuna prepreka:<br />
o zatvorni / praskavi / eksplozivni / okluzivi: b, d, g, p, t, k<br />
o tjesnačni / frikativi: s, ž, h, z, š, f<br />
o poluzatvorni / sliveni / afrikate: c, č, ć, đ, dž<br />
Okluzivi su glasovi koji nastaju potpunim prekidom zračne struje: p, t, k, b, g, d, g.<br />
Afrikate su glasovi nastali kombinacijom prekinute i oslobođene zračne struje: c, č, ć, dž, đ.<br />
Frikativi su glasovi proizvedeni sužavanjem prolaza zračne struje: s, z, š, ž, f, h.<br />
Nazali su glasovi kod kojih je meko nepce spušteno te znatan dio zračne struje prolazi kroz nos te je<br />
pojačana nosna rezonancija: m, n, nj.<br />
4.6.1. SAMOGLASNICI<br />
Samoglasnici ovise o položaju jezika po visini (dignut/spušten) te po horizontalnoj poziciji<br />
jezika (naprijed/straga), te zaokruženosti usana tijekom njihove produkcije. Vokali su nosioci sloga, a<br />
nositelj sloga može biti i glas /r/ u konsonantnim skupinama te se tada još naziva vokalski ili<br />
slogotvorni /r/.<br />
Slog je osnovna fiziološka i akustička jedinica govora. Slogovi se sastoje od vokala koji mogu<br />
stajati sami ili biti okruženi jednim ili više konsonanata. Postoji više tipova slogova te se označavaju<br />
slovima C (konsonant) i V (vokal).<br />
Fonetska transkripcija je važan aspekt uporabe govornih uzoraka za forenzičke svrhe. U<br />
hrvatskom jeziku ima 30 glasova i svaki je glas zastupljen slovom abecede (odnosno s dva slova: lj, nj<br />
i dž). Međutim u drugim jezicima pojedini glasovi nisu uvijek zastupljeni i slovom abecede što otežava<br />
transkripciju. Stoga su sredinom 1800-tih znanstvenici kreirali Internacionalnu fonetsku abecedu (IPA)<br />
kako bi bavili ovim problemima transkripcije.<br />
Fonem je govorni zvuk a grafem je slovo koje ga reprezentira. Kod Internacionalne fonetske<br />
abecede jedan fonem je reprezentiran samo jednim grafemom (fonetski simbol) i obrnuto. To eliminira<br />
zbunjenost kod transkripcije. Male varijacije u produkciji fonema mogu biti reprezentirane dijakritičkim<br />
oznakama smještenima blizu fonetskog simbola.<br />
4.12. SAŽETAK<br />
Govor i jezik su povezani no različiti aspekti u komunikacijskom lancu. Govor je jedan<br />
modalitet jezika, jedan način komunikacije. Govorni program uključuje neurološke naredbe za pet<br />
osnovnih motornih govornih procesa: respiraciju, fonaciju, artikulaciju, rezonanciju i prozodiju.<br />
Internacionalna fonetska abeceda pruža način reprezentacije govornih glasova na jasan i jezgrovit<br />
način.<br />
28