14.11.2012 Views

UVOD U FORENZIÄŒNU FONETIKU I AKUSTIKU - Tara centar doo

UVOD U FORENZIÄŒNU FONETIKU I AKUSTIKU - Tara centar doo

UVOD U FORENZIÄŒNU FONETIKU I AKUSTIKU - Tara centar doo

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

________________<strong>UVOD</strong> U FORENZIČNU <strong>FONETIKU</strong> I <strong>AKUSTIKU</strong> (priredio Mladen Heđever)_____________<br />

Suglasnici po tvorbenom načinu: zvonačnici (zvučni ili sonanti) i šumnici (šumni ili konsonanti)<br />

Šumnici se po zvučnosti dijele na zvučne i bezvučne.<br />

Prema načinu izgovora, suglasnici su podijeljeni na:<br />

� zvonačnici (sonanti): djelomična prepreka - v, j, l, m n, nj, r, lj<br />

� šumnici (konsonanti): potpuna prepreka:<br />

o zatvorni / praskavi / eksplozivni / okluzivi: b, d, g, p, t, k<br />

o tjesnačni / frikativi: s, ž, h, z, š, f<br />

o poluzatvorni / sliveni / afrikate: c, č, ć, đ, dž<br />

Okluzivi su glasovi koji nastaju potpunim prekidom zračne struje: p, t, k, b, g, d, g.<br />

Afrikate su glasovi nastali kombinacijom prekinute i oslobođene zračne struje: c, č, ć, dž, đ.<br />

Frikativi su glasovi proizvedeni sužavanjem prolaza zračne struje: s, z, š, ž, f, h.<br />

Nazali su glasovi kod kojih je meko nepce spušteno te znatan dio zračne struje prolazi kroz nos te je<br />

pojačana nosna rezonancija: m, n, nj.<br />

4.6.1. SAMOGLASNICI<br />

Samoglasnici ovise o položaju jezika po visini (dignut/spušten) te po horizontalnoj poziciji<br />

jezika (naprijed/straga), te zaokruženosti usana tijekom njihove produkcije. Vokali su nosioci sloga, a<br />

nositelj sloga može biti i glas /r/ u konsonantnim skupinama te se tada još naziva vokalski ili<br />

slogotvorni /r/.<br />

Slog je osnovna fiziološka i akustička jedinica govora. Slogovi se sastoje od vokala koji mogu<br />

stajati sami ili biti okruženi jednim ili više konsonanata. Postoji više tipova slogova te se označavaju<br />

slovima C (konsonant) i V (vokal).<br />

Fonetska transkripcija je važan aspekt uporabe govornih uzoraka za forenzičke svrhe. U<br />

hrvatskom jeziku ima 30 glasova i svaki je glas zastupljen slovom abecede (odnosno s dva slova: lj, nj<br />

i dž). Međutim u drugim jezicima pojedini glasovi nisu uvijek zastupljeni i slovom abecede što otežava<br />

transkripciju. Stoga su sredinom 1800-tih znanstvenici kreirali Internacionalnu fonetsku abecedu (IPA)<br />

kako bi bavili ovim problemima transkripcije.<br />

Fonem je govorni zvuk a grafem je slovo koje ga reprezentira. Kod Internacionalne fonetske<br />

abecede jedan fonem je reprezentiran samo jednim grafemom (fonetski simbol) i obrnuto. To eliminira<br />

zbunjenost kod transkripcije. Male varijacije u produkciji fonema mogu biti reprezentirane dijakritičkim<br />

oznakama smještenima blizu fonetskog simbola.<br />

4.12. SAŽETAK<br />

Govor i jezik su povezani no različiti aspekti u komunikacijskom lancu. Govor je jedan<br />

modalitet jezika, jedan način komunikacije. Govorni program uključuje neurološke naredbe za pet<br />

osnovnih motornih govornih procesa: respiraciju, fonaciju, artikulaciju, rezonanciju i prozodiju.<br />

Internacionalna fonetska abeceda pruža način reprezentacije govornih glasova na jasan i jezgrovit<br />

način.<br />

28

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!