UVOD U FORENZIÄŒNU FONETIKU I AKUSTIKU - Tara centar doo
UVOD U FORENZIÄŒNU FONETIKU I AKUSTIKU - Tara centar doo
UVOD U FORENZIÄŒNU FONETIKU I AKUSTIKU - Tara centar doo
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
________________<strong>UVOD</strong> U FORENZIČNU <strong>FONETIKU</strong> I <strong>AKUSTIKU</strong> (priredio Mladen Heđever)_____________<br />
uspostavljena tri kriterija: zvučnost, način artikulacije i mjesto artikulacije.<br />
Akustička fonetika<br />
Akustička fonetika proučava akustičke osobine glasova i govora. U glavne osobine govornih<br />
zvukova ubrajaju se: amplituda, frekvencija, trajanje i spektar.<br />
Perceptivna fonetika<br />
Perceptivna ili auditivna fonetika proučava načine tumačenja glasova i govora.<br />
Primjeri:<br />
amplituda se percipira kao glasnoća<br />
frekvencija se percipira kao visina tona<br />
trajanje se percipira kao duljina glasa.<br />
Govorni glasovi bilježe se pomoću fonetske transkripcije. Budući da slovopis i pravopis nisu<br />
prikladni za potpun prikaz izgovora fonetičari rabe specijalne sustave fonetskih simbola (npr.<br />
međunarodnu fonetsku abecedu). Uobičajeno je označiti fonetsku transkripciju uglatim zagradama [ ].<br />
Postoji više stotina glasova (samoglasnika, suglasnika itd.) koje Internacionalna fonetska<br />
asocijacija (IPA) opisuje u svojoj Internacionalnoj fonetskoj abecedi (čija je priroda, opet, mahom<br />
fonološkog a ne fonetskog karaktera).<br />
Glas (također i glasnik, fon) u jezikoslovlju predstavlja najmanji raspoznatljivi govorni<br />
odsječak, odnosno najmanju raspoznatljivu govornu jedinicu. Glas je najmanji odsječak govora koji se<br />
može ponavljati ili zamjenjivati. Glas je najmanja jezična jedinica kojom razlikujemo značenje riječi.<br />
Znak kojim se glas bilježi je slovo, Glasovi mogu biti: Prema načinu tvorbe, prema mjestu tvorbe i<br />
prema zvučnosti. Dva su glasa različita ako se razlikuju za barem jedno opažajno obilježje. Tako je<br />
npr. glas [n] u riječi Ana različit od glasa [n] u riječi Anka. Prvi je glas po mjestu tvorbe nadzubni<br />
(alveolarni) a drugi meko-nepčani (velarni).<br />
Glasove u hrvatskom dijelimo na samoglasnike i suglasnike.<br />
PODJELA GLASOVA:<br />
OTVORNICI – svi glasovi kod kojih je prolaz zračne struje otvoren, tj. ne pojavljuje se nikakva<br />
zapreka, a glasiljke trepere – A, E, I, O, U i dvoglas IE<br />
ZATVORNICI – svi glasovi kod kojih zračna struja nailazi na djelomičnu ili potpunu prepreku.<br />
PODJELA OTVORNIKA:<br />
Podjela prema položaju jezika u odnosu na nepce:<br />
VISOKI: i, u<br />
SREDNJI: o, e<br />
NISKI: a<br />
Podjela prema vodoravnom položaju jezika u odnosu na nepce:<br />
26
Change language