UVOD U FORENZIÄŒNU FONETIKU I AKUSTIKU - Tara centar doo

________________UVOD U FORENZIČNU FONETIKU I AKUSTIKU (priredio Mladen Heđever)_____________
5.2.13. VRIJEME UKLJUČENJA GLASA (VUG: VOICE ONSET TIME - VOT)
VUG se mjeri u milisekundama i to je vrijeme potrebno da se oslobodi energija da bi se
proizveo okluziv tj. da bi glasiljke počele vibrirati. VOT je najbolje i najsigurnije mjeriti upravo kod
okluziva (prekidnih glasova). Npr. kod izgovora konsonanta /p/ u prvoj fazi dolazi do zatvaranja usana
(nastaje pregrada zračnoj struji) te se zbog toga iza usana stvara pojačani tlak. Nakon otpuštanja tog
tlaka počinju vibrirati glasiljke. Vrijeme između početka otpuštanja tlaka iza usana i početka fonacije
naziva se VUG. Glas /p/ je bezvučan i zato ima relativno dug VUG za razliku od glasa /b/ koji je
upravo suprotan glasu /p/ (njegov je zvučni par). Pri izgovoru glasa /b/ mnogo je kraći VOT jer glasiljke
počnu vibrirati prije otpuštanja tlaka (otvaranja usana). Ako se titranje glasnica pojavi nakon eksplozije
suglasnika (kao kod izgovora /p/) tada je VUG pozitivan, a negativan je ako glasnice zatitraju prije
pojave suglasničkog zvuka (kod zvučnih okluziva kao kod izgovora /b/). Ima još fonema koji se upravo
razlikuju u VUG-u, a to su /k/ i /g/, /d/ i /t/.
5.3. DIJELOVI ZVUČNOG SPEKTROGRAMA
Zvučni spektrogram je vizualna reprezentacija govora bazirana na ponavljanju Fourierove
analize. Nekoliko je važnih elemenata govorno glasovnog sprektrograma. Tri najvažnija aspekta
govora prezentirana spektrogramom su vrijeme, frekvencija i energija. Vrijeme je iscrtano duž
horizontalne osi na grafu. Frekvencija govornog signala je predstavljena na vertikalnoj osi. Najniža
horizontalna linija je baza frekvencija i tu se obično nalazi trag osnovnog laringealnog tona. Relativna
jakost zvuka je prikazana u različitim stupnjevima zatamnjenja koji predstavljaju energiju govornog
signala. Kompjutorski generirane spektrografski prikazi omogućavaju da pomoću kursora očitamo i
relativne decibele.
Postoji također nekoliko drugih primarnih značajki govornog spektrograma, odnosno
spektrografskih prikaza. Vertikalno su prikazi periodične i aperiodične zvučne energije. Periodični
vertikalni rezovi pokazuju ponavljajuće kratke promjene amplitude signala koji su karakteristični za
vibriranje glasnica (jedan ''rez'' predstavlja jedan titraj). Bezvučni konsonanti nemaju ove ponavljajuće
vertikalne prekide i pojavljuju se kao nasumični naleti energije. Prva tri govorna formanta (F1,F2,F3)
važna su za identifikaciju govornika. Formanti su frekvencijske nakupine pojačane akustičke energije u
spektru govora a nastaju zbog efekta rezonancije voklanoga trakta. Najniži formant je F1, a drugi
formant F2 se smatra kao glavnim (centralnim) formantom za identifikaciju govornika i detekciju
govornih uzoraka. Promjena u frekvenciji i trajanju formanta zove se tranzicija formanta. U slikovnom
prikazu to se očituje u varijacijama visine formatskog traga (linija se diže ili spušta) unutar
frekvencijskog opsega pojedinog formanata. Formanti ovise u rezonantnim karakteristikama vokalnog
trakta i o promjenama u položaju artikulatora tijekom govora. Okluzivi, kod kojih dolazi do naglog
otpuštanja zraka, također se mogu vidjeti na spektrogramu sa svojim tipičnim određenim vremenski
karakteristikama.
38