31.01.2015 Views

BUILD No.3 - BUILD magazin

BUILD No.3 - BUILD magazin

BUILD No.3 - BUILD magazin

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

STOLICA<br />

“Svaka zaista originalna<br />

ideja, svaka inovacija u dizajnu,<br />

svaka upotreba novog<br />

materijala, svaka tehnika<br />

invencija u izradi nameštaja,<br />

izgleda da pronalazi svoj<br />

izraz u jednom naizgled<br />

neupadljivom predmetu<br />

– stolici“.<br />

1953. Džordž Nelson<br />

(George Nelson)<br />

priredila Tijana Jovanovi-Petrovi<br />

Mies Van der Rohe<br />

<br />

Iako se funkcija stolice vremenom nije promenila,<br />

njen dizajn se razvijao paralelno sa<br />

razvojem društva reflektujući pritom razvoj<br />

tehnologije, arhitekture i industrijskog dizajna.<br />

Najpoznatiji arhitekti XX veka želeli<br />

su da svoj opus upotpune i dizajnom pojedinačnih<br />

delova nameštaja, a posebno stolice.<br />

Stolica, možda više nego drugi delovi enterijera,<br />

označava jasno socijalno, estetsko i<br />

simboličko shvatanje korisnika. Ona ukazuje<br />

na stav, ideju, i pre svega na ugao posmatranja,<br />

ali nije uvek bilo tako. Do XVII veka<br />

isticale su se samo katedre dostojnika Crkve<br />

ili aristokratije. U domaćinstvu običnog čoveka<br />

stolica nije imala neku veću ulogu niti<br />

se insistiralo na njenoj udobnosti. Ljudi su i<br />

tako provodili malo vremena u svom domu,<br />

a rad je bio vezivan za polje. Srednji vek je<br />

obeležen stalnim pokretom. Pokućstvo se<br />

sastojalo uglavnom od kreveta (po konceptu<br />

i materijalu pre sličnom jaslama nego onome<br />

što danas podrazumevamo kada kažemo<br />

krevet) i obične škrinje. Već tada su se<br />

koristile stolice na sklapanje, kao i sve drugo<br />

što se brzo i lako moglo poneti u žurbi.<br />

U Renesansi je više pažnje posvećivano<br />

uređenju doma a samim tim i dizajnu nameštaja.<br />

Sveopštim ugledanjem na antiku<br />

razvijen je i tip stolice na sklapanje – faldisterium,<br />

koja je još nosila naziv Savonarola<br />

stolica. Ova stolica je bazirana na rimskom<br />

modelu sa ukrštenim nogarima i bila je posebno<br />

popularna u Firenci i Veneciji tokom<br />

XVI veka. Pravljena je od orahovog drveta,<br />

rezbarena i pozlaćivana, sa obaveznim naslonom<br />

i sedištem presvučenim plišem ili<br />

kožom. Uz to, koristili su se i jastučići.<br />

Mackintosh<br />

i pojednostavljivanje njihove forme i strukture.<br />

Svakako da posebno mesto među industrijski<br />

proizvedenim stolicama od XIX veka<br />

predstavljaju one iz fabrike Tonet (Thonet),<br />

ali prošli vek je doneo i niz autorskih primeraka<br />

kao što su stolica od šperploče Čarlsa<br />

i Rej Imsa (Charles & Ray Eames), Alvar<br />

Altova (Alvar Aalto) stolica broj 41 i Marsel<br />

Brojerova (Marcel Breuer) B3 stolica. Ero<br />

Sarinen (Eero Saarinen) kombinuje plastiku<br />

i aluminijum, Masanori Umeda (Masanori<br />

Umeda) koristi prepariranu tkaninu a dizajn<br />

stolica u obliku šupljih sfera od fiberglasa i<br />

ojačanog poliestera Era Arnia (Eero Arnio)<br />

obeležile su šezdesete godine prošlog veka.<br />

Skoro do XIX veka, jedini materijal u izradi<br />

stolica bilo je drvo. Prirodne odlike drveta<br />

diktirale su osnovni oblik stolice. Stolica<br />

je bila reprezentativni primerak nameštaja.<br />

Više pažnje se poklanjalo dizajnu nego zadovoljenju<br />

potreba onoga kome je ta stolica<br />

bila namenjena. Upravo tada, u XIX veku,<br />

napravljeni su prvi koraci u promeni izgleda<br />

stolice – od zanatskog do dizajnerskog, ili<br />

pre, industrijskog proizvoda.<br />

XX vek je označio prekretnicu. Sa jedne<br />

strane stalna konkurencija na tržištu, a sa<br />

druge želja da se zadovolje potrebe modernog<br />

čoveka, bilo u kancelariji bilo u neformalnim<br />

situacijama, dovela je do razvoja<br />

industrijskog dizajna. Nove tehnologije su<br />

omogućile masovnu proizvodnju stolica kao<br />

Eero Arnio<br />

Herman Miler (Herman Miller) napravio<br />

je revoluciju u dizajnu kancelarijskih stolica.<br />

Njegova Aeron (Aeron) stolica iz 1994. godine<br />

je najinventivniji model poslovnih stolica.<br />

U njenoj izradi su pored dizajnera učestvovali<br />

vodeći ortopedi specijalisti i preko<br />

dve stotine ljudi prema čijem položaju tela<br />

je napravljena ova, pre svega, udobna stolica.<br />

Ostaje još da se vidi kakve će biti potrebe<br />

savremenog čoveka i na koji način će neki<br />

budući dizajneri na njih odgovoriti <br />

Eero Saarinen Rietveld Masanori Umeda Herman Milller<br />

54<br />

www.build<strong>magazin</strong>.com

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!