magazin hrvatskog olimpijskog odbora - Hrvatski Olimpijski Odbor
magazin hrvatskog olimpijskog odbora - Hrvatski Olimpijski Odbor
magazin hrvatskog olimpijskog odbora - Hrvatski Olimpijski Odbor
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Ipak, da bi se javnosti jasno dalo do<br />
znanja kako je sve u redu i da laici nisu<br />
dovoljno struËni da raspravljaju o<br />
tim problemima stvoren je metajezik.<br />
RijeË je o specifiËnom jeziku u kojem<br />
se koriste πifre poput "sustav", "proces",<br />
"projekt", "pozicija", zatim neke<br />
latinske fraze, strane rijeËi koje nitko<br />
do kraja ne razumije pa tim intelektualnije<br />
zvuËe i sl. RijeËi su to koje<br />
ostavljaju dojam da je govornik doista<br />
struËnjak od formata. Takoappleer, taj jezik<br />
sluæi i za medijsko obezvrjeappleivanje<br />
onih koji misle da znanost ponekad<br />
pobjeappleuje nad zdravim razumom.<br />
Samokaænjavanje<br />
Uz spomenutog autora knjige "Prirodni<br />
lijekovi za koje oni ne æele da vi<br />
znate", koji istiËe nevjerojatne mogu-<br />
Ênosti kretanja i tjelovjeæbe za Ëovjekovo<br />
zdravlje, mladi kanadski pisac<br />
Carl Honoré u knjizi "Pohvala sporosti"<br />
istiËe cijeli niz dokaza o tome koliko<br />
svjetski pokret deceleracije<br />
(usporavanja), koji ukljuËuje i metode<br />
sporog vjeæbanja, moæe poboljπati Ëovjekov<br />
æivot, unaprijedit zdravlje, poveÊati<br />
radnu efikasnost, Ëak i poboljπati<br />
πportski rezultat - bez posljedica<br />
na zdravlje. Dakako, nije rijeË ni<br />
o kakvim rubnim podruËjima znanosti,<br />
nego o znanstveno utemeljenim<br />
Ëinjenicama. Ipak, takvo πto za danaπnje<br />
pojmove zvuËi vrlo kontraverzno.<br />
Suvremeni trendovi tjelovjeæbe<br />
poneπto su drukËiji. Joπ vlada uvjerenje<br />
da je zdravo iscrpljivati se do beskraja,<br />
te da treba podizati trenaæna<br />
optereÊenja iznad svih granica Ëovjekovih<br />
moguÊnosti. Ljudi koji su svakodnevno<br />
izloæeni stresu na svojim<br />
radnim mjestima smatraju da Êe ih tr-<br />
Ëanje po najveÊoj vruÊini, s nekoliko<br />
"πuπkavaca" na sebi, dobro preznojiti<br />
i osloboditi stresa. Njihova zgrËena i<br />
crvena lica odaju samo autodestruktivne<br />
motive, odnosno potrebu za samokaænjavanjem.<br />
Takve i sliËne iluzije<br />
o super ljudima, dakako, nisu<br />
produkt ni jedne znanosti, nego su<br />
proizvod sve rasprostranjenije i agresivnije<br />
industrije slobodnog vremena<br />
i niza pogreπnih uvjerenja koja su se<br />
postupno uselila u svijest suvremenog<br />
Ëovjeka.<br />
Ipak, kvalitetno osmiπljavanje slobodnog<br />
vremena ili dokolice nije nimalo<br />
nebitna stvar u æivotu suvremenog<br />
Ëovjeka. Polagano vjeæbanje uz<br />
sporo razmiπljanje predmet je brojnih<br />
struËnih rasprava i znanstvenih istraæivanja.<br />
U knjizi "Zaπto se inteligencija<br />
poveÊava kad manje razmiπljate"<br />
britanski psiholog Guy Claxton istiËe<br />
vrijednost sporog razmiπljanja koje je<br />
intuitivno, neodreappleeno i kreativno.<br />
Na taj naËin razmiπljamo kad pritiska<br />
nema i kad imamo vremena pustiti zamisli<br />
da same kuhaju na laganoj vatri.<br />
Ono nam donosi vrijedne i oπtroumne<br />
uvide. Opuπtanje uz polaganu tjelovjeæbu<br />
upravo prethodi takvom sporom<br />
razmiπljanju.<br />
Naivnost potroπaËkog<br />
druπtva<br />
Meappleutim, osmiπljavanje takvog<br />
programa tjelovjeæbe koji Êe utjecati<br />
na poboljπanje motoriËkih i funkcionalnih<br />
sposobnosti, unaprijediti zdravlje,<br />
reducirati stres, a istodobno poboljπati<br />
mentalne sposobnosti proces<br />
je koji od trenera zahtijeva mnogo strpljivosti,<br />
empatije, koncentracije i,<br />
naravno, znanja. U ovom trenutku postoje<br />
brojni znanstveni dokazi o tome<br />
da je kvalitetno osmiπljena dokolica<br />
kljuËna za zdravlje Ëovjeka i njegovu<br />
radnu efikasnost. Iako se tu isprepliÊu<br />
brojna znanstvena podruËja, presudnu<br />
ulogu ima kineziologija. Ako bi se<br />
ona uhvatila u koπtac s naivnoπÊu potroπaËkog<br />
druπtva, morala bi najprije<br />
raskrinkati profitni model "πto veÊa<br />
zarada (broj ukljuËenih sudionika), uz<br />
πto manje troπkove (upitna struËnost i<br />
motiviranost kadra, kvaliteta programa)<br />
na πtetu prirodnih resursa (naπeg<br />
zdravlja i zdravog razuma)".<br />
Pozitivan razvoj takvog scenarija u<br />
buduÊnosti bi mogao smanjiti redove<br />
u bolnicama, poveÊati radnu produktivnost<br />
zaposlenih, te mnogoj djeci<br />
omoguÊiti cjeloviti razvoj i odrastanje<br />
uz pomoÊ πporta. U protivnom, gledat<br />
Êemo zabrinuta lica ljudi koji stalno<br />
æure, a nikad nikamo ne stignu na vrijeme,<br />
odnosno, gledat Êemo πportaπe<br />
koji, iscrpljeni od nebrojenih ozljeda i<br />
afera u svojim klubovima, ostavljaju<br />
dojam da se πportom bave radi nekog<br />
drugog, a ne radi sebe.<br />
Literatura<br />
1. Claxton, G. (1997). Why intelligence increaces<br />
when you think less. London, Fourth Estate<br />
2. Honoré C. (2006). Pohvala Sporosti. Zagreb,<br />
Algoritam<br />
3. Trudeau, K. (2007). Prirodni lijekovi za koje<br />
oni ne æele da vi znate. Zagreb, V.B.Z.<br />
27
Change language