magazin hrvatskog olimpijskog odbora - Hrvatski Olimpijski Odbor
magazin hrvatskog olimpijskog odbora - Hrvatski Olimpijski Odbor
magazin hrvatskog olimpijskog odbora - Hrvatski Olimpijski Odbor
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
POVIJEST OLIMPIJSKIH IGARA<br />
U Amsterdamu je roappleen<br />
olimpijski plamen<br />
Prije 80 godina u Amsterdamu su odræane 9. Olimpijske igre, koje Êe ostati zapamÊene po<br />
tome πto je tada prvi put zapaljen olimpijski plamen i otad je tradicija, a æene su postale<br />
vaæan dio olimpizma<br />
Piπe Tomica JamiËiÊ<br />
Najzasluæniji za dobivanje organizacije <strong>Olimpijski</strong>h<br />
igara u Amsterdamu 1928. godine bio je barun F. W.<br />
de Tuyll de Serooskerken (1851.-1924.). Zbog njegovih<br />
zasluga Nizozemci ga smatraju ocem svog πporta. Bio je<br />
osnivaË i prvi predsjednik nizozemskog olimijskog <strong>odbora</strong>, a<br />
od 1898. godine i prvi Ëlan MOO-a iz Nizozemske.<br />
Naæalost, barun nije doæivio Igre u svojoj domovini, ali<br />
njemu u Ëast ispred <strong>olimpijskog</strong> stadiona postavljen je kip<br />
πportaπa koji pozdravlja desnom ispruæenom rukom, olimpijskim<br />
pozdravom.<br />
Narod spaπava Igre<br />
Usprkos nastojanjima baruna de Tuylla, odræavanje 9.<br />
<strong>Olimpijski</strong>h igara dovedeno je u pitanje jer se konzervativna<br />
veÊina u nizozemskom parlamentu sredinom dvadesetih godina<br />
protivila naumu da se πportaπi natjeËu i nedjeljom, pa je<br />
vlada povukla obeÊanih milijun guldena potrebnih za organizaciju<br />
Igara. Naπavπi se u teπkoj situaciji, organizacijski<br />
odbor pozvao je Nizozemce da dobrovoljnim prilozima pomognu<br />
u organizaciji Igara. Za dva tjedna skupljeno je 1,5<br />
milijuna guldena i Olimpijske igre u Amsterdamu bile su<br />
spaπene.<br />
<strong>Olimpijski</strong> plamen<br />
Olimpijske igre u Amsterdamu, koje su prvi put nosile sluæbeni<br />
naziv Ljetne olimpijske igre, unijele su novosti u organizaciju.<br />
Jedna, kasnije se pokazalo vrlo znaËajna novost, bio<br />
je olimpijski plamen. On nije postojao na dotadaπnjim Igrama,<br />
a poslije Amsterdama neizostavni je dio <strong>olimpijskog</strong> ceremonijala<br />
otvaranja.<br />
Bila je to ideja arhitekta <strong>olimpijskog</strong> stadiona Jana Wilsa,<br />
koji je ispred stadiona podigao toranj i nazvao ga maratonskim<br />
tornjem. Na vrhu je gorjela vatra, kao simbol vjekovne<br />
Ëovjekove teænje za jedinstvom i povezanoπÊu. Otad organizatori<br />
Igara nastoje upaliti olimpijski plamen na πto spektakularniji<br />
naËin, a taj sveËani Ëin povjeravaju u pravilu nekom<br />
poznatom πportaπu. Prvi olimpijski plamen u Amsterdamu<br />
upalio je πibicom radnik amsterdamske plinare.<br />
ZnaËajan iskorak æenskog πporta<br />
Druga novost koja se pojavila na <strong>Olimpijski</strong>m igrama<br />
1928. godine vezana je uz defile zemalja sudionica na ceremonijalu<br />
otvaranja. Prvi su stupali Grci, a posljednji domaÊini<br />
Nizozemci. Otad je takav raspored usvojen i na svim idu-<br />
Êim <strong>Olimpijski</strong>m igrama.<br />
Igre u Amsterdamu<br />
doprinijele su velikoj<br />
afirmaciji æena u nastupu<br />
na toj najveÊoj svjetskoj<br />
πportskoj priredbi. Iako<br />
je πportaπica bilo samo<br />
desetak posto, ipak je napravljen<br />
znaËajan iskorak<br />
jer se njihov broj u<br />
odnosu na proπle Olimpijske<br />
igre viπe nego<br />
udvostruËio. Æene su dotad<br />
nastupale u nekim<br />
πportskim granama, a u<br />
Amsterdamu su prvi put<br />
nastupile u atletici i gimnastici.<br />
Nogometna reprezentacija Jugoslavije prije susreta s reprezentacijom Portugala na OI 1928. godine<br />
Tri πportska mjeseca<br />
Igre je sluæbeno otvorio<br />
princ Hendrik 17.<br />
svibnja 1928., a zatvorene<br />
su nakon gotovo tri<br />
mjeseca. Sudjelovala su<br />
ukupno 2883 natjecatelja<br />
(277 æena) iz 46 zemalja,<br />
10
Change language