magazin hrvatskog olimpijskog odbora - Hrvatski Olimpijski Odbor
magazin hrvatskog olimpijskog odbora - Hrvatski Olimpijski Odbor
magazin hrvatskog olimpijskog odbora - Hrvatski Olimpijski Odbor
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
125. OBLJETNICA SOKOLANE<br />
Dom Hrvatskog sokola<br />
u Zagrebu<br />
U povodu znaËajne godiπnjice objavljujemo tekst Milivoja RadoviÊa (1915.-1989.),<br />
povjesniËara πporta i izuzetnog poznavatelja Hrvatskog sokola<br />
Napisao Milivoj RadoviÊ 27. sijeËnja 1985.<br />
GovoreÊi o zdanju πto se prostire s juæne strane Hrvatskog<br />
narodnog kazaliπta u Zagrebu, nije jedna jedinstvena<br />
zgrada, veÊ su to tri zgrade, zvane "Kolo" -<br />
"Sokol" - "Slikarnica". Sve te tri zgrade dio su naπe kulturne<br />
povijesti. Srediπnja zgrada Hrvatskog sokola bila je jedno<br />
od glavnih æariπta u kojem se razbuktala naπa tjelesna,<br />
a u zgradi "Kola" glazbena kultura. Srednji dio, broj 6, sagradilo<br />
je Druπtvo za tjelovjeæbu <strong>Hrvatski</strong> sokol 1883. godine.<br />
IstoËni dio, "Kolo" na broju 5, u kojem se danas nalazi<br />
Akademija za kazaliπte, film i televiziju, sagradilo je<br />
1884. godine Hrvatsko pjevaËko druπtvo Kolo. Zapadni<br />
dio, "Slikarnicu", izgradilo je Hrvatsko narodno kazaliπte u<br />
suradnji s <strong>Hrvatski</strong>m sokolom za svoje potrebe 1895. godine.<br />
HPD Kolo koje je osnovano u Zagrebu 1862. godine pridruæilo<br />
se zamisli da <strong>Hrvatski</strong> sokol sagradi vlastitu zgradu.<br />
Na glavnom godiπnjoj skupπtini HPD Kolo arhitekt –uro<br />
Crnadak predloæio je da se Sokol zdruæi s Kolom i Maticom<br />
hrvatskom, te da se u Zagrebu sagradi jedan veliËanstveni<br />
Narodni dom. Ipak, svoj dom <strong>Hrvatski</strong> sokol je sam<br />
izgradio. Gradnja je zapoËela 3. V. 1883., a zavrπena u rekordnom<br />
roku, 24. XI. 1883. godine, dakle za samo πest i<br />
pol mjeseci. Napominjemo da je na tom prostoru bilo slobodno<br />
zemljiπte na kojem je zimi bilo ureappleeno klizaliπte.<br />
Izgraappleena i zgrada Kola<br />
Godinu dana nakon Hrvatskog sokola, tj. 1884. godine,<br />
HPD Kolo je sagradilo svoj dom na istoËnom dijelu. Iako<br />
je njihova djelatnost bila potpuno razliËita, Kolo i Sokol,<br />
kako se skraÊeno nazivao <strong>Hrvatski</strong> sokol, æivjeli su gotovo<br />
pod istim krovom i u najboljoj slozi. Kolika je jedinstvenost<br />
vladala izmeappleu ta dva druπtva, vidi se po tome πto su<br />
zgrade, kako u prizemlju tako i u prvom katu spojene vratima.<br />
Tako je publika, recimo gimnastiËku i maËevalaËku<br />
priredbu gledala u velikoj dvorani Hrvatskog sokola, a ples<br />
bi se odvijao u dvorani Kola. U prizemlju HPD Kola nalazila<br />
se velika restauracija s nusprostorijama zvana "Kolo".<br />
Prihodi te restauracije pokrivali su jedan dio troπkova gradnje.<br />
Ljeti, odnosno za lijepa vremena restauracija "Kolo"<br />
radila je i u vrtu na juænoj strani. Prema toj restauraciji neki<br />
su i zgradu Hrvatskog sokola nazivali "Kolo". Godine<br />
1929. neposredno prije prestanka djelovanja Hrvatskog sokola,<br />
dograappleeno je posebno krilo u sredini cjelokupnog<br />
zdanja prema jugu, koje danas koristi Lado. Taj dio ima<br />
dvoranu i prostorije, koje su bile predviappleene za razvitak sekcija<br />
Hrvatskog sokola, a posebno maËevanja. Ovaj je<br />
objekt projektirao arhitekt Aleksandar Freudenreich, prednjak<br />
Hrvatskog sokola, koji je jedno vrijeme bio intendant<br />
Hrvatskog narodnog kazaliπta.<br />
Sokolana 1885. godine<br />
Karta koja je omoguÊavala vjeæbanje u Singerovoj dvorani<br />
2
Change language