OLIMP 37 - prosinac 2010. - Hrvatski Olimpijski Odbor

More documents

Recommendations

Info

Znanost i šport u zdravlje nacije, iako i takvo ulaganje ima svoje vrijednosti, a one se očituju kroz promociju grada i države, razvoj tržišta profesionalnog športa i veće zapošljavanje u tom sektoru, te brojne druge vrijednosti. Jedno i drugo ulaganje ima svoje prednosti, ali, istina je da je proračunsko ulaganje u segment športa djece i mladeži ulaganje u zdravlje, dok proračunsko ulaganje u profesionalni šport proizvodi neke druge rezultate. Drugi smjer u traženju istina u športu ne polazi iz antropoloških istraživanja, već iz ekonomskih. Dakle, analizom troškova bavljenja športom u odnosu na konkretni šport, razinu kvalitete i dob, utvrđeno je da je udio proračunskog financiranja u ukupnim troškovima bavljenja športom (dakako onim amaterskim), za većinu športova negdje između 30 i 35%. Ostatak sredstava snose roditelji i športski klubovi kroz različite načine koji nerijetko nalikuju alkemiji. S druge strane, međunarodno tržište profesionalnog športa funkcionira po principima tržišne ekonomije, gdje su športska natjecanja ujedno i natjecanja u financijskoj moći. Takva natjecanja podsjećaju na socijalna natjecanja očajnika koji u želji da zauzmu status u nekoj elitističkoj društvenog grupi uporno izlaze po skupim restoranima, na kredit kupuju skupocjene automobile, odjeću i sl., iako njihova primanja takav način života ne mogu pratiti. Koliko dugo takvo natjecanje traje i kakav je ishod, dobro nam je poznato iz svakodnevnog života... Bez obzira, radi li se o državnom ili tržišnom profesionalizmu, parametri uspjeha profesionalnog športa su ekonomska snaga neke zemlje, razvijenost tržišta, interes domaćih tvrtki, bruto društveni proizvod, itd. Istina koja proizlazi iz ovakvih analiza, a vezana je za proračunske mogućnosti države ili grada jest sljedeća: sredstva proračuna nisu dostatna za financiranje profesionalnog i amaterskog športa u mjeri da i jedan i drugi segment budu adekvatno pokriveni. Treba li se odreći amaterskog športa u korist profesionalnog ili obrnuto Treba li sufinancirati klubove amaterskog športa u svim kategorijama, a klubove profesionalnog športa samo do razine seniora, te seniore-profesionalce tretirati kao tržišnu umjesto javnu potrebu. I jedno i drugo i opet je stvar prioriteta buduće strategije. Ne ulazeći u to što je, i koliko, od ovih rješenja ispravno, odluku o davanju prioriteta treba potkrijepiti činjenicama. Istina o stvarnim troškovima pojedinih športskih klubova i selekcija može se i sakriti, te napraviti kriterije koji obuhvaćaju i jedan i drugi segment športa. U tom slučaju, morat ćemo se suočiti s jednom drugom istinom, a ona proizlazi iz broja nezaposlenih građana u Hrvatskoj i razine društveno-ekonomske moći. Ukoliko će i dalje većinski teret troškova bavljenja športom djece i mladeži u Hrvatskoj snositi roditelji, teško je očekivati značajnije uključivanje djece i mladih u šport, duže zadržavanje djece u športu, kvalitetniji stručni rad, veći broj športskih objekata i tomu slično. Šport bi tada mogao postati privilegijom društvene elite. Nadalje, nositelji buduće strategije morat će se suočiti s još nizom drugih istina. Neke od njih vezane su uz sufinanciranje športskih priredbi - svjetska prvenstva, međunarodni turniri i druga natjecanja koja se organiziraju u Zagrebu i Hrvatskoj - koja se u većem dijelu pokrivaju iz proračuna. Treba li prioritet dati jeftinijim natjecanjima na kojima nastupaju domaći Olimp 50
športaši i stječu vrijedna natjecateljska iskustva ili treba inzistirati na daleko skupljim natjecanjima gdje s vremena na vrijeme nastupi nekoliko hrvatskih športaša Ili se pak treba orijentirati na organizaciju turnira gdje hrvatski športaši postižu izvrsne rezultate, ali se dugovi nakon tih natjecanja saniraju godinama Kritika vrhunskog športskog događaja podsjeća na kritiku najsuvremenijeg i tehnološki najrazvijenijeg automobila: auto doista vrijedi svakog uloženog eura, ali, pitanje je tko takvu kupnju može osigurati. Možda će cost-benefit analiza uloženih sredstava i dobivenih ekonomskih i društvenih vrijednosti biti putokaz za utvrđivanje prioriteta. Nadalje, zanimljive istine možda će se čuti oko poticanja i financiranja nekih športova društvenih elita, ali i športova koji se uklapaju u sliku Hrvatske kao zemlje uz more, zemlje brojnih nacionalnih parkova, zemlje kojoj turizam, prirodne ljepote i ugodna klima predstavljaju važne adute gospodarskog razvoja. Relativno mali broj znanstvenih istraživanja na temu društvenih i ekonomskih vrijednosti športa u Hrvatskoj, te šarenilo različitih interpretacija športskih istina, pred autore buduće strategije športa stavlja veliku odgovornost. Da stvar bude još ozbiljnija, za donošenje nove strategije potrebni su precizniji okviri koji pozicioniraju šport kao djelatnost od posebnog interesa za društvo, a koji su, ili bi trebali biti, dio opće nacionalne strategije. Na kraju, osnovna stvar koju bi trebalo promijeniti, a koja bi trebala biti temelj, ne samo za izradu nacionalne strategije športa, već i za izradu nacionalne strategije izlaska iz krize, ili strategije nekih drugih djelatnosti, jest način razmišljanja. Način razmišljanja koji se temelji na filozofiji „veži konja gdje ti gazda kaže“ odnosno na tekovinama vremena od prije pedeset godina, a ne na esencijalnim istinama, znanstvenim spoznajama i zdravoj logici, ne može značajnije doprinijeti poboljšanju neke djelatnosti usprkos besprijekornoj retorici, trenutnom društvenom statusu i ozbiljnim izrazima lica stručnjaka koji ostavljaju dojam ljudi znanja i vizije. Iskrena dobronamjernost i motiviranost za unaprjeđenje neke djelatnosti Analizom troškova bavljenja športom u odnosu na konkretni šport, razinu kvalitete i dob, utvrđeno je da je udio proračunskog financiranja u ukupnim troškovima bavljenja športom (dakako onim amaterskim) za većinu športova negdje između 30 i 35%. Ostatak sredstava snose roditelji i športski klubovi kroz različite načine koji nerijetko nalikuju alkemiji. ili društva u cjelini te prihvaćanje istine ma kakva ona bila - mogli bi biti putokaz za uspjeh. Možda spomenute kategorije nije lako definirati kroz retoriku fiskalne politike ili rječnikom birokratskih fraza, ali uspjeh koji iz njih proizlazi mogao bi biti predmet brojnih budućih znanstvenih ekspertiza. • Literatura: 1. Bartoluci, M. i Škorić, S. (2009). Menadžment u sportu. Zagreb: Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 2. Mišigoj-Duraković, M i sur. (1999). Tjelesno vježbanje i zdravlje. Zagreb: FFK 3. Zeldin, T. (2005). Intimna povijest čovječanstva. Zagreb: Biblioteka Ambrozija 4. World Health Organization (2003). Health and Development Through Physical Activiti and Sport → Summary ← The connection between sport and society is reflected through a series of manifestations. Therefore the starting points for drafting the future national strategy of sports in Croatia are closely related to the general situation in society, the economic standard of living of the citizens, the development and competitive strength of the market, etc. Compared to the previous strategies that were more or less successful, the future strategy should have its foothold not only in scientific and technical knowledge, but also in the acceptance of some truths and facts, for which there is a risk that they are in conflict with the interests of certain social and sports structures. This mostly relates to the relationship of intensity and frequency of doing sports and its impact on human health. While the optimal intensity of regular training has numerous benefits for human health, training on the verge of human endurance, which is characteristic for professional sports, has completely opposite effects. Furthermore, analysis of the specific cost of doing a particular sport, in relation to age and level of quality indicates that only 30-35% of total costs are covered from the budget, while the remaining funds must be paid both by the parents from the household budget and the clubs through sponsorships. Will the future strategy of sports, in the part concerning the budget funding give priority to a few sports clubs and sporting events and leave most of the sports to the fate of self-financing or will it insist that the priority is given to as many sports categories as possible (children, young disabled athletes, top amateur athletes…), only time will tell. 51 Olimp
Page 1: Broj 37 / prosinac 2010. ISSN 1331-
Page 5 and 6: 54 56 58 60 62 Prijevod: N. T. Dalm
Page 7 and 8: Josip Čop i Zlatko Mateša Tekst:
Page 9 and 10: SVE MEDALJE HRVATSKIH ŠPORTAŠA 20
Page 11 and 12: Nagrada za fair play: Nikola Barić
Page 13 and 14: Tekst: DRAŽEN BRAJDIĆ Petrinjac V
Page 16 and 17: Olimpijske nade Tatami pun medalja
Page 18: Olimpijske nade sno izgovarati sve
Page 21 and 22: na brzinu. Rana pojava i razvoj umj
Page 24 and 25: Športska terminologija Naziv toga
Page 26: Športska terminologija ljeću i to
Page 30 and 31: 15. GODIŠNJICA SMRTI IVANA PREBEGA
Page 32 and 33: OBLJETNICE 80 GODINA RUKOMETA Tekst
Page 34 and 35: OBLJETNICE Ekipa Prve realne gimnaz
Page 36 and 37: RAZVOJ SKAUTSKOG POKRETA Iz Spomen-
Page 38 and 39: RAZVOJ SKAUTSKOG POKRETA desetak sk
Page 40: STO GODINA ZRAKOPLOVSTVA U HRVATSKO
Page 43 and 44: Kako razviti osjećaj za fair-play
Page 46 and 47: MOO - danas i sutra Sigurno t prije
Page 48 and 49: Znanost i šport Strategija istine
Page 52 and 53: Djeca i šport 30 35 40 45 50 55 60
Page 54 and 55: Društvo i šport Športske stipend
Page 56 and 57: Šport i međunarodne integracije
Page 58 and 59: Šport na Internetu O internetskim
Page 60 and 61: Športska fotografija Željko Pajvo
Page 62 and 63: Od Olimpa do Olimpa Za OI London -
Page 64 and 65: Od Olimpa do Olimpa skih olimpijaca

OLIMP 37 - prosinac 2010. - Hrvatski Olimpijski Odbor

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?