Festival prvih 2: GMO i tehnologija - Zarez
Festival prvih 2: GMO i tehnologija - Zarez
Festival prvih 2: GMO i tehnologija - Zarez
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
10 VI/139, 7. listopada 2,,4.<br />
razgovor<br />
Srđan<br />
Vrcan i Vukomanović<br />
Milan<br />
Zajedno na oltaru i na tronu<br />
ma li po vama<br />
Katolička crkva privilegiran<br />
položaj u<br />
hrvatskom društvu?<br />
– Srđan Vrcan: Ako o<br />
tome hoæemo govoriti,<br />
onda najprije moramo postaviti<br />
pitanje imaju li uopæe<br />
crkvene i vjerske organizacije,<br />
u okvirima koji<br />
sada postoje, privilegiran<br />
položaj u odnosu na sva<br />
druga udruženja i organizacije<br />
koje pripadaju civilnom<br />
društvu. One imaju<br />
privilegirani položaj èak<br />
i u odnosu na politièke<br />
stranke i sindikate. Jer,<br />
država se miješa u naèin<br />
organiziranja politièkih<br />
stranaka i sindikata, ali<br />
ne i u naèin organiziranja<br />
vjerskih zajednica. Drugo<br />
je pitanje ima li u tom<br />
kontekstu Katolièka crkva<br />
privilegirani položaj. Ona<br />
u Hrvatskoj de facto ima<br />
privilegirani položaj, iako<br />
on zakonski nije utvrðen.<br />
U čemu se on ogleda?<br />
– Srđan Vrcan:<br />
Katolièka crkva u<br />
Hrvatskoj ima svjetonazorni<br />
monopol u sferi obrazovanja.<br />
Drugo, ima gotovo<br />
faktièki monopol u programima<br />
državne televizije.<br />
Nema nijednog svjetonazornog<br />
faktora u Hrvatskoj<br />
koji bi imao onakva prava<br />
na televiziji kakva ima<br />
Katolièka crkva.<br />
Gospodine Vukomanoviću,<br />
ima li Srpska pravoslavna<br />
crkva privilegiran položaj u<br />
Srbiji?<br />
– Milan Vukomanović:<br />
Ukoliko bi dokument koji<br />
se sada zove prednacrt<br />
zakona o slobodi vere, crkvama,<br />
verskim zajednicama<br />
i verskim udruženjima<br />
bio usvojen u srbijanskog<br />
skupštini, mislim da bi<br />
bila širom otvorena vrata,<br />
ne samo za privilegovanje<br />
Srpske pravoslavne crkve,<br />
veæ i za klerikalizaciju<br />
zemlje. Mi ovde u Srbiji<br />
imamo jednu dominantnu<br />
crkvu, koja se eufemistièki<br />
odreðuje kao primus<br />
inter pares, a zapravo uz<br />
pomoæ države odluèuje o<br />
tome ko sve ima pravo da<br />
slavi Boga na njenoj, kako<br />
se to obièno kaže, vekovnoj<br />
teritoriji. Pritom se<br />
Ministarstvo vera Srbije<br />
ponaša bukvalno kao nekakav<br />
spoljni, paradržavni<br />
servis Srpske pravoslavne<br />
crkve. Sve manja je razlika<br />
izmeðu crkve i države,<br />
jer se strukture politièke<br />
moæi sve više prilagoðavaju<br />
religijskim strukturama<br />
i to je jasan put ka<br />
klerikalizaciji. Uostalom,<br />
nacrtom novog zakona o<br />
verskim zajednicama predviðeno<br />
je da sveštenici<br />
budu državni službenici,<br />
da imaju imunitet pred<br />
graðanskim vlastima i da<br />
mogu obavljati obrede u<br />
državnim ustanovama.<br />
Crkva kao nova<br />
Komunistička partija<br />
Ima onih koji tvrde da je<br />
nakon raspada Jugoslavije<br />
u većini država koje su<br />
iznikle na tom prostoru<br />
Crkva zauzela nekadašnje<br />
mjesto Komunističke partije.<br />
Zastupnici te teze kažu<br />
da se pripadnost religiji u<br />
novonastalim državama<br />
veoma visoko vrednuje kao<br />
što se nekad vrednovala<br />
pripadnost komunističkoj<br />
partiji. Dijelite li to mišljenje,<br />
gospodine Vrcan?<br />
– Srđan Vrcan: To<br />
mišljenje se može prihvatiti<br />
samo uvjetno,<br />
jer Katolièka crkva u<br />
Hrvatskoj nije faktor<br />
vlasti, a Komunistièka<br />
partija je bila otjelotvorenje<br />
vlasti. U tom smislu<br />
ta sliènost ne stoji. Ono<br />
što možda stoji jest da se<br />
graðani dijele na one koji<br />
važe za normalne i dobre,<br />
i na one druge koji se smatraju<br />
graðanima s nedostatkom.<br />
A razlika je u tome<br />
što se prvi deklariraju kao<br />
vjernici i kao katolici, a<br />
ovi drugi ne. Kad je rijeè<br />
o obrazovanju, èovjek koji<br />
hoæe predavati odreðene<br />
predmete u školama mora<br />
imati povjerenje Crkve.<br />
Èak i profesori koji predaju<br />
predmet, koji bi trebao<br />
biti graðanska ili svjetovna<br />
alternacija vjeronauku,<br />
moraju imati blagoslov<br />
crkvenih vlasti.<br />
Gospodine<br />
Vukomanoviću, mislite li da<br />
je u Srbiji Srpska pravoslavna<br />
crkva zauzela mjesto<br />
komunističke partije?<br />
– Milan Vukomanović:<br />
Evo jedne paralele. Kao<br />
što su u doba socijalizma<br />
èinjeni pokušaji da se<br />
ideološki pospeši proces<br />
sekularizacije, tako sada<br />
država i crkva u Srbiji<br />
na jednako silovit naèin<br />
èine zajednièke napore<br />
da se ubrza proces desekularizacije<br />
time što<br />
se vrše kvaziteorijske i<br />
ideološke intervencije,<br />
najèešæe s ministarskih<br />
mesta, u oblasti prosvete<br />
Omer Karabeg<br />
O položaju Srpske<br />
pravoslavne crkve u Srbiji<br />
i Katoličke u Hrvatskoj<br />
u emisiji Most Radija<br />
Slobodna Evropa razgovarali<br />
su sveučilišni profesori i<br />
sociolozi religije Srđan Vrcan<br />
iz Splita i Milan Vukomanović<br />
iz Beograda<br />
Srđan Vrcan:<br />
Devedesetih<br />
smo na prostoru<br />
bivše Jugoslavije<br />
doživjeli nešto što<br />
se može nazvati<br />
rekatolizacija<br />
javnog prostora<br />
i javnog života<br />
u Hrvatskoj,<br />
reislamizacija<br />
javnog prostora u<br />
dijelovima Bosne<br />
i Hercegovine s<br />
muslimanskom<br />
većinom i<br />
reortodoksizacija<br />
javnog života u<br />
Srbiji. Nijedan od<br />
tih procesa nije<br />
se dogodio na<br />
bazi spontanih<br />
odluka vjernika,<br />
nego je bio<br />
rezultat političkih<br />
intervencija<br />
i obrazovanja. Nije im bilo<br />
dovoljno što se veronauka<br />
izuèava u našim osnovnim<br />
i srednjim školama,<br />
veæ dekretom umalo ne<br />
izbaciše i Darvina. Lièni,<br />
privatni pogled na svet<br />
jedne, sada veæ bivše<br />
ministarke, trebalo je da<br />
dekretom bude nametnut<br />
kao pogled na svet naše<br />
školske dece, a sve to je<br />
deo politièkog programa<br />
sadašnje vlade Srbije<br />
na èelu sa premijerom<br />
Koštunicom. Te vrste teorijskih<br />
odluka, da ih tako<br />
nazovem, donose se samo<br />
u totalitarnim režimima.<br />
Nije, dakle, sluèajno što<br />
su naši antikomunisti na<br />
vlasti poèeli da upotrebljavaju<br />
komunistièke metode<br />
da bi pluralizam zamenili<br />
jednoumljem. Toliko intervencionizma<br />
u oblasti<br />
prosvete nismo imali ni u<br />
vreme Miloševiæa. Evo još<br />
jedne paralele. I sada se,<br />
kao i u doba komunizma,<br />
pale hramovi religijskih<br />
zajednica, doduše ne svojih<br />
nego tuðih, jer je stvorena<br />
povoljna klima za to.<br />
Samo od marta na ovamo,<br />
dakle od ustolièenja nove<br />
vlade u Srbiji, zapaljene<br />
su dve džamije i jedan<br />
islamski centar u tri najveæa<br />
srbijanska grada, a u<br />
beogradskom Vojnom muzeju<br />
uništeni su šehidski<br />
nišani, kulturno istorijski<br />
spomenici od prvorazrednog<br />
znaèaja. Naslušali<br />
smo se rasistièkih izjava<br />
od strane episkopa Srpske<br />
crkve i od strane ministara<br />
sadašnje vlade, poveæale<br />
su se meðuetnièke tenzije<br />
više nego ikada od 5.<br />
oktobra, na delu su opet<br />
antiislamizam i antisemitizam,<br />
a sada videli smo, i<br />
antidarvinizam.<br />
Obnova totalnosti<br />
religije<br />
Gospodine Vrcan, je li<br />
u Hrvatskoj bilo sličnih<br />
pokušaja, kao što je bio<br />
ovaj pokušaj u Srbiji, da se<br />
Darvin izbaci iz školskih<br />
udžbenika.<br />
– Srđan Vrcan: Koliko<br />
znam, nije. Ovo o èemu<br />
je kolega Vukomanoviæ<br />
govorio je samo ekstremni<br />
sluèaj opæe tendencije<br />
koja je i u Hrvatskoj prisutna.<br />
Rijeè je o nastojanju<br />
da se obnovi centralnost<br />
Crkve u mreži društvenih<br />
institucija, da se obnovi<br />
totalnost religije koja<br />
treba definirati granice<br />
društvene normalnosti i<br />
moralnosti, pa èak i ono<br />
o èemu se smije ili može<br />
misliti. To je isti trend,<br />
to je ista tendencija, samo<br />
što je ona u Srbiji daleko<br />
snažnije i otvorenije došla<br />
do izražaja, odnosno dobila<br />
je snažniju podršku<br />
postojeæe vlasti.<br />
Može li se reći da je u<br />
Hrvatskoj Crkva postala<br />
vrhovni arbitar u pitanjima<br />
morala?<br />
– Srđan Vrcan: Ako bismo<br />
gledali nalaze socioloških<br />
istraživanja, onda bi<br />
odgovor bio negativan. Ali<br />
ako bismo gledali pretenzije<br />
Crkve, onda možemo<br />
reæi da ona ima pretenziju<br />
da bude konaèni arbitar<br />
u svim važnim moralnim<br />
pitanjima.<br />
Gospodine<br />
Vukomanoviću, postoji li u<br />
Srbiji tendencija da Srpska<br />
pravoslavna crkva postane<br />
vrhovni arbitar u moralnim<br />
pitanjima?<br />
– Milan Vukomanović:<br />
Ako pogledamo neke èlanove<br />
koji su radili prednacrt<br />
zakona o verskim<br />
zajednicama, videæemo da<br />
je Crkva gotovo nadreðena<br />
državi. Recimo, prema<br />
tom dokumentu država<br />
je dužna da obezbedi nastavu<br />
veronauke u javnim<br />
školam, verske zajednice<br />
i njihovi službenici su nedodirljivi,<br />
osloboðeni su<br />
poreza i imaju imunitet<br />
pred graðanskim zakonima.<br />
Ide se tako daleko da<br />
u jednom èlanu piše da<br />
su organi lokalne samouprave<br />
dužni da raspišu<br />
referendum ako to traži<br />
crkva ili verska zajednica.<br />
U Srbiji je sada evidentno<br />
na delu napuštanje pluralistièkog<br />
modela koji je<br />
tekovina prosveæenosti. Za<br />
mnoge sveštenike i verske<br />
dostojanstvenike Srpske<br />
pravoslavne crkve Dositej<br />
Obradoviæ je sasvim sigurno<br />
bio samo jedna elementarna<br />
nepogoda.<br />
– Srđan Vrcan: Prema<br />
onome što javno pišu i<br />
govore, Dositej Obradoviæ<br />
je za njih zaista bio nepogoda<br />
koja je prijetila da<br />
kulturno “zagadi” èistoæu<br />
srpskog pravoslavlja.<br />
– Milan Vukomanović:<br />
Zamislite instituciju koja<br />
se poziva na princip sabornosti<br />
kao kljuèno naèelo<br />
svog delovanja, a nije<br />
imala sabor od svetskog,<br />
vaseljenoskog znaèaja, još<br />
od 8. veka, dakle više od