11.07.2015 Views

Možemo li sačuvati Porić - Hrvatske šume

Možemo li sačuvati Porić - Hrvatske šume

Možemo li sačuvati Porić - Hrvatske šume

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

IZ MOGA UGLAUpravitelj Uprave šuma Našice dipl. ing. Zdravko ÐaniæBogatstvo u razno<strong>li</strong>kostišumskih sastojinaPosljednjih godina poveæava se udio prostornog drva, asmanjuje glavni prihodNa prostoru gotovo 83.000 ha kojiobuhvaæa Osjeèko-baranjsku iVirovitièko-podravsku županiju, s22 opæine, smještena je Uprava šuma Našices devet šumarija a u sastavu Upravedjeluje i Radna jedinica “Šumatrans “ Našice,donedavno Društvo ogranièene odgovornosti.Ukupno u našièkoj Upravi radi750 zaposlenika, od èega je petina (144 ) uRJ “Šumatrans”. Treba istaknuti da je zbogmina oko 10.000 ha površine radno nedostupno,što èini prib<strong>li</strong>žno 2 mi<strong>li</strong>juna m 3 drvneza<strong>li</strong>he to jest 370.000 m 3 sjeèive drvne mase.Rijeè je pretežito o papuèkom terenu, našumarijama Voæin, Slatina, Æera<strong>li</strong>je i SlatinskiDrenovac – kaže upravitelj dipl. ing. ZdravkoÐaniæ istièuæi da se sa 62 posto dostupnihpovršina, nakon razminiravanja kojeje obuhvatilo i 460 km šumskih cesta, došlona 90 posto te je ostalo još oko 10 postonerazminiranog terena.Govoreæi o najvažnijim problemima našièkeUprave šuma, ing. Ðaniæ je osimrazminiravanja koje je funkcioniralo do promjeneZakona u 1996. godini, istaknuo i problemophodnje hrasta lužnjaka. Naime, ophodnjaje produžena na 140 godina, premdalužnjakove sastojine na spomenutome podruèjunisu idealne za tu ophodnju jer im je ,sa 44 stabla po hektaru, narušena struktura.• Kako se to odražava na ukupniprihod Uprave ?Zbog spomenutih sastojina s produženomophodnjom, s kojima nema smislagospodariti na takav naèin, etat glavnogaprihoda je “presjeèen”. Primjerice, od 1992.-1996. godine ukupni prihod od prodajedrvnih sortimenata iznosio je 85- 90 mi<strong>li</strong>junakuna, u ovoj 76 mi<strong>li</strong>juna, a za 2001. godinuplaniran je sa samo 66 mi<strong>li</strong>juna kuna. Èinjenicaje da se posljednjih godina poveæavako<strong>li</strong>èina prostornog drva odnosno prethodniprihod a pada etat glavnoga prihoda.Posebice se to odnosi na furnirske trupcehrasta lužnjaka i poljskoga jasena. Podsjeæamda je etat glavnoga prihoda na našièkojUpravi iznosio oko 40 posto ukupnogprihoda a sada je pao na 27 posto. Do 1996.godine Uprava šuma Našice bila je jednaod najuspješnijih u “Hrvatskim šumama “,odmah iza vinkovaèke Uprave, a sada smotreæi odostraga, tek ispred osjeèke i požeškeUprave. Unatoè tome planiranu ovogodišnjuprosjeènu cijenu drvnih sortimenataod 259 kn/m 3 ostvari<strong>li</strong> smo iznad svojihmoguænosti te ona iznosi 277 kn/m 3 . Usklopu šumskouzgojnih radova planira<strong>li</strong>smo za devet mjeseci za jednostavnu biološkureprodukciju 12,3 mi<strong>li</strong>juna kuna, a zaradove na proširenoj biološkoj reprodukciji6 mi<strong>li</strong>juna kuna.• Možete <strong>li</strong> usporediti proizvodnjudo <strong>li</strong>stopada ove godinetije s istimrazdobljem lani ?Tijekom prva tri kvartala posjek<strong>li</strong> smo137.000 m 3 drvne mase, što je 36.000 m 3 višeod lanjske sjeèe u istom razdoblju. S vlastitih40 adaptiranih poljoprivrednih traktora izvuk<strong>li</strong>smo 71.000 m 3 što je 16.000 m 3 više negolani, a “forwarderima” smo izvez<strong>li</strong> 50.000 m 3i<strong>li</strong> za 17.000 m 3 više nego u prošloj godini.Veæi dio privlaèenja, 80 posto, obavi<strong>li</strong> smovlastitom mehanizacijom na šumarijama teuz pomoæ RJ “Šumatrans “. Kamionima smoprevez<strong>li</strong> 101.000 m 3 drvnih sortimenata, a lanije uèinak bio za 21.000 m 3 manji. Na sjeèi smodnevnu normu izvršava<strong>li</strong> sa 16 m 3 , privlaèenjeadaptiranim traktorima sa 17 m 3 , dnevniuèinak “forwardera“ iznosio je 64 m 3 a kamiona50 m 3 . Do <strong>li</strong>stopada ove godine proizvodnjusmo u odnosu na godišnji plan ostvari<strong>li</strong>sa 73 posto, a prodaju sa 78 posto.• Koristite <strong>li</strong> svoje proizvodne kapacitetei na drugim Upravama šuma ?Još od srpnja stalno smo prisutni napodruèju novogradiške Uprave šuma, gdjesmo posjek<strong>li</strong> i privuk<strong>li</strong> 20.000 m 3 drvne masei ostvari<strong>li</strong> prihod od 2 mi<strong>li</strong>juna kuna. Dogovori<strong>li</strong>smo da æemo do kraja godine posjeæijoš oko 15.000 m 3 , a tu æemo drvnumasu privuæi poèetkom sljedeæe godine.Izvan našièke Uprave radimo s našomgraðevinskom ekipom na gradnji šumskihcesta - u potpunosti na vinkovaèkom adjelomice i na osjeèkom i novogradiškompodruèju. Unatoè svemu, za devet smomjeseci ima<strong>li</strong> gubitak 4,9 mi<strong>li</strong>juna kuna, usklopu kojega se 3,1 mil.kn odnosi naUpravu šuma, a 1,8 mil. kn na opæe troškoveUprave. Napominjem da je 2,4 mil. kn gubitkaostvareno u RJ ”Šumatrans”. Razlogtome je ve<strong>li</strong>k broj zaposlenika i zastarjelamehanizacija. Od 55 uposlenih èak je 30mehanièara, a 22 strojara odgovorna su zaFoto: Ivica TomiæDipl. ing. Zdravko Ðaniæ: Oko deset postošumskih površina radno nedostupnosamo deset strojeva. Problem viška zaposlenihrješavamo tako da da mlaðe premještamona šumarije, gdje obavljajuposlove šumskih radnika.• Manje je poznato da je našièkaUprava šuma prva uvela u proizvodnjuraèunalo i program ROSUM, a prije petgodina terensko raèunalo . Jeste <strong>li</strong> jošpo neèemu specifièni ?Na šumarije smo godine 1989. uve<strong>li</strong>takozvano raèunalo i tadašnji programROSUM, koji je preteèa današnjem programskomsustavu Hs Pro-u. Tijekom 1995.uvodimo terensko raèunalo SYMBOL koje,osim za praæenje proizvodnje u šumarstvu,ima i vojnu namjenu- za upravljanjetopovskom vatrom i sustavom veza. Trebaistaknuti da smo 1976. prvi poèe<strong>li</strong> primjenjivatitehnologiju izrade višemetarskogceluloloznog drva, krojeæi ga na 4 i 6 metarai znatno poveæavajuæi na taj naèin uèinkena sjeèi i privlaèenju. Na privlaèenju koristimoi dvije motorne žièare te mini-žièare natraktorima IMT 560. Po otvorenosti šumameðu vodeæim smo Upravama, jer se s 20km /1000 ha nalazimo odmah iza delnièkeUprave šuma, a gospodarska jedinica„Krndija gazijska „ ima otvorenost èak 36km / 1000 ha. Naša je inovacija i provoðenjenjega na uzgojnim prugama širine 1,5 m, srazmacima 5 m. Nedavno smo, u suradnji sjednim privatnim poduzeæem, kreira<strong>li</strong> strojza pripremu tla i podsijavanje žirom, a rijeèje o kombinaciji sitni<strong>li</strong>ce i sijaèice na traktoruSTEYR. Stroj je još u fazi ispitivanja.Specifiènost našièke Uprave šuma ogledase u razno<strong>li</strong>kosti šuma i šumskih terena, jerse na podruèju 27 gospodarskih jedinicanalaze nizinske <strong>šume</strong> vrba i topola na oko80 m nadmorske visine, a<strong>li</strong> i nizinske lužnjakove<strong>šume</strong> te kitnjakove i bukove brdske<strong>šume</strong>, a posebice <strong>šume</strong> bukve i jele naPapuku, koje dosežu i do 952 m n.v.Ivica Tomiæ8 • Èasopis “<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>”

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!