INFORMACIJE I VIJESTIPREDSTAVNICI «TIMBERJACKA» U HRVATSKIM ŠUMAMAMože <strong>li</strong> sesuradnja proširiti?Predstavnici svjetski poznatogproizvoðaèa šumske mehanizacijeTimberjack iz Finskekoje je vodio direktor RaulVisotzky posjetiti<strong>li</strong> su <strong>Hrvatske</strong><strong>šume</strong> gdje su u razgovorus direktorom Željkom Ledinskimi njegovim suradnicimarazmatra<strong>li</strong> moguænost poboljšanjasuradnje. Tijekom dvodnevnogboravka, 21. i 22.studenog oni su obiš<strong>li</strong> šumskoradi<strong>li</strong>šte na Bilogori u bjelovarskojŠumariji gdje supromatra<strong>li</strong> rad traktora Timber-jack a posjeti<strong>li</strong> su i dio postrojenjabivše Tvornice traktoraTomo Vinkoviæ u kojoj senekad proizvodio šumskitraktor Ecotrac. Razgovaralose o organiziranju servisa zatraktore i forwardere. Do krajagodine Timberjack, koji jeodnedavnio pod patronatomamerièke korporacije JohnDeer, Hrvatskim æe šumamadostaviti pismo namjere ukome æe biti opširno obrazloženaorganizacija servisa uHrvatskoj. Uz glavni servis (1-Kako to izgleda na terenu-predstavnici Timberjacka sašumarima iz bjelovarske Uprave na podruèju Bilogore.2 zaposlena) bilo bi još neko<strong>li</strong>koservisa po upravamagdje bi radi<strong>li</strong> naši mehanièarikoji su bi<strong>li</strong> na školovanju uFinskoj. Predstavnici Timberjackatakoðer su izrazi<strong>li</strong> želju oorganiziranju prezentacijesvoje tvrtke u sklopu današumarstva 2001.godine. (m)SA STRUÈNOGA KOLEGIJA POŽEŠKE UPRAVE ŠUMAGubitak unatoè izvršenimplanskim zadacimaPotkraj studenog održanje u nazoènosti direktora“Hrvatskih šuma“dipl.ing. Željka Ledinskog,sastanak struènoga kolegijapožeške Uprave šuma. Bilo jerijeèi o poslovanju za jedanaestmjeseci 2000., o radnim zadacimado kraja godine te orestrukturiranju Poduzeæa.Govoreæi o aktualnoj problematiciposlovanja, direktorLedinski izvijestio je nazoèneo Vladinoj odluci o smanjivanjuplaæa u javnim poduzeæimate otežanim pregovorimasa sindikatima šumarstva. Kritièkise osvrnuo i na devetomjeseènigubitak požeškeUprave šuma koji iznosi neštoviše od 11 mi<strong>li</strong>juna kuna.Istaknuo je probleme troškovai visokog udjela osobnihdohodaka u ukupnom prihodu,nedovoljnog plasmanadrvnih sortimenata i sporednihšumskih proizvoda, posebicekamena, nedovoljnogkorištenja vlastitih kapacitetate praæenja dinamike izvršenjaZa vrijeme kolegija požeške Uprave šumaetata. Govorio je i o predstojeæemrestrukturiranju “Hrvatskihšuma”, koje æe se temeljitina privatizaciji, decentra<strong>li</strong>zacijii poveæanom zapošljavanju,a zadaæa je, rekao je,osnovati takvo poduzeæekoje æe, uz racionalnu potrošnjui raspoložive kapacitetestvarati dobit. Želja jenaših zaposlenika , kako jepokazala nedavna anketa, daimamo jedno poduzeæe smaksimalnom decentra<strong>li</strong>zacijom.Manjak drvne maseObraæajuæi se sudionicimakolegija, upravitelj požeškeUprave šuma dipl. ing. DraženDumanèiæ upozorio je,meðu osta<strong>li</strong>m, na problemeniskog etata (tek oko 94.000m 3 neto drvne mase), probijanjatroškova, nedovoljnogkorištenja radnog vremena teposebice na duga bolovanja.Iznio je podatak da su tijekomgodine stalno na bolovanjudvije šumarije. Osvrnuo se ina problem privatnih šuma napožeškom podruèju, nad kojimadosad nije bilo nadzora, ašumari nisu adekvatno naplaæiva<strong>li</strong>cijene svojih usluga.Upravitelj je upozorio na niskuko<strong>li</strong>èinu proizvedenog kamena(samo oko 200 m 3 ) za kupceizvan “Hrvatskih šuma “.Voditelj Proizvodnog odjeladipl. ing. Ivica F<strong>li</strong>szarana<strong>li</strong>zirao je jedanaestomjeseènoposlovanje po šumarijama, upozorivši na pojedineprobleme ( normativi, prijaveradi<strong>li</strong>šta, radni nalozi, korištenjeradnoga vremena i dr. ), aizvijestio je nazoène o preosta<strong>li</strong>mradnim zadacima dokraja godine. U sklopu šumskouzgojnihradova za desetmjeseci jednostavna biološkareprodukcija izvršena je s 94posto (ostalo èišæenje guštika),a proširena s 41 posto(neizvršena pošumljavanja napovršinama za sanaciju ). Dokraja godine uzgojni radovi bitæe potpuno izvršeni.28 • Èasopis “<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>”
Samoizrada veæa odplanaZakljuèno sa studenim sjeèaje izvršena s 99 postogodišnjeg plana, a izvan Upravešuma posjeèeno je gotovo10.000 m 3 drvne mase. Privlaèenjeje ostvareno s 92 postogodišnjeg plana, a uz pomoæstranih usluga izvuèeno je30.830 m 3 . Samoizradom je uèinjeno33.775 m 3 , što je èak 36posto više od godišnjeg plana.Za jedanaest mjeseci prevezenoje s osam kamiona 68.000m 3 , što je 89 posto planiranogzadatka, koji neæe biti u cijelostiizvršen. Za deset mjeseciproizvedeno je u vlastitim kamenolomima46.000 m 3 kamena,od èega je samo 208 km 3prodano izvan Poduzeæa a uza<strong>li</strong>hi je oko 3.300 m 3 . U planuza 2001. požeška Uprava šumaima tek 108.000 m 3 bruto drvnemase i problem je kako pronaæijoš oko 20.000 m 3 . Za sljedeæuposlovnu godinu planiran jegubitak 14,34 mi<strong>li</strong>juna kuna, štoje za gotovo 3 mil. kuna višenego u ovoj godini. (t)STRUÈNI KOLEGIJ HRVATSKIH ŠUMA<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> ne mogubiti nièija socijalaNeæe biti problema s izvršenjemrebalansiranog planaPoduzeæa ove godine u biološkomi u proizvodnom dijelu, a<strong>li</strong>su i nadalje prisutni problemine<strong>li</strong>kvidnosti, a dijelom povezanii s nenaplaæenim starimdugovima. Zbog toga trebapoduzeti odreðene mjere kakobi se potraživanja naplatila, a utom nezahvalnom poslu moratæe se maksimalno angažiratisve uprave šuma. Ovisno oredovitosti plaæanja, ubuduæeæe se vršiti i isporuka sirovinejer <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> ne mogu višebiti socijala drvnoj industriji,reèeno je na sastanku kolegijaHrvatskih šuma održanompotkraj studenog u Senju.Bilo je rijeèi i o drugom rebalansuplana te o ovogodišnjemplanu investicija koji je sa 140smanjen na 120 mi<strong>li</strong>juna kuna.Što se tièe planiranja zasljedeæu godinu, ono se moratemeljiti na realnim moguænostima,a u njihovoj rea<strong>li</strong>zacijitražit æe se i veæa odogovornostupravitelja u upravamašuma. Cilj i zadatak poduzeæaje u sljedeæoj godini poslovatis profitom, usklaðenjem biološkogi ekonomskog cilja iinteresa, istaknuto je pri<strong>li</strong>komrasprave o Smjernicam planaposlovanja u 2001. Financijskastabi<strong>li</strong>zacija Poduzeæa moratæe se temeljiti i na dobroj naplatinaših potraživanja, da bise mogla na taj naèin održati i<strong>li</strong>kvidnost, istaknuto je na sastanku.Tijekom sljedeæe godinetrebale bi biti dovršeneinvesticije, ulaganja u mehanizaciju,èime æe se postiæi uèinkovitost,s obzirom na to daæe se ukupni kapaciteti vlastitemehanizacije poveæati za 26posto. Ulaganja æe u sledeæojgodini biti, jer æe i dio preuzetihobveza doæi na naplatu.Na sastanku je bilo rijeèii o potrebi što hitnije dostavepodataka o bilanciranim etatimaiz svake uprave šuma, aspomenuti podaci neæe se koristitisamo za potrebe izradaplanova proizvodnje u sljedeæojgodini, nego i za izradušumsko gospodarske osnovepodruèja.• Šumarstvo mora voditibrigu o svojoj buduænosti,prihod poduzeæa ubuduæe nemože biti samo u kubiku, negoi u dodatnim poslovima kaošto su èišæenje prosjeka, iznajmljivanjezemljišta, hotela is<strong>li</strong>èno, istaknuo je direktorŽeljko Ledinski.Nazoène na sastanku izvijestioje i o Vladinu naputku opotrebi usklaðivanja plaæa uHrvatskim šumama kao javnompoduzeæu u državnomevlasništvu. (v)INFORMACIJE I VIJESTIUPRAVA ŠUMA BUZETDobit i od nešumarskih djelatnostiDo kraja godine Upravašuma Buzet oèekuje dobit odoko mi<strong>li</strong>jun kuna što bi bionastavak dobrog desetomjeseènogposlovanja, istaknutoje na struènom kolegiju Upraveu studenom. Ana<strong>li</strong>zirajuæiposlovne rezultate u proteklomrazdoblju kada se ta krškaUprava svrstala meðu uspješnijeu Hrvatskim šumama, terebalans plana za ovu i planza 2001.godinu, upozoreno jena neke teško održive cijeneplaniranih radova u sljedeæemurazdoblju te na potrebu jošveæeg angažmana svih zaposlenih,u skladu s opæimmjerama za poboljšanje stanjau poduzeæu. U strukturi prihodabuzetske uprave najveæidio èine sredstva biološke reprodukcije,a opao je udjelSa struènog kolegija buzetske Upravedobiti od prodaje drveta. Dokraja <strong>li</strong>stopada, inaèe, radovi ujednostavnoj biološkoj reprodukcijirea<strong>li</strong>zirani su s 85, a uproširenoj s 73 posto.Vodstvo buzetske Upravešuma dotaknulo se i jednog odnajveæih problema Uprave,Tvornice ambalaže Lanišæed.o.o. Ove godine Lanišæe jedosad ostvarilo gubitak odoko 386 tisuæa kuna što je znatnomanje nego prošle godinekada je on iznosio oko 1,37mi<strong>li</strong>juna kuna. Inaèe, otkako jeTvornica izdvojena iz Hrvatskihšuma, ukupni je gubitakbio 1,65 mi<strong>li</strong>jun kuna iznadvrijedosti kapitala poduzeæašto znaèi da se njen daljnji status,reèeno je na sjednici, morašto prije riješiti. Pozitivnompomaku ove godine pridonijeloje angažiranje radnika Lanišæana uzgojnim radovima u šumarstvu,tako da se do krajagodine može oèekivati daljnjesmanjenje gubitka i prib<strong>li</strong>žavanje«pozitivnoj nu<strong>li</strong>».Sudjelujuæi u radu struènogkolegija buzetske Uprave,direktor Hrvatskih šumaŽeljko Ledinski posebno jesklopu skorih promjena itransformacije poduzeæa istaknuovažnost ostvarivanjaprihoda od raz<strong>li</strong>èitih drugihnešumarskih djelatnosti uèemu istarski šumari, pokazujeto nedavna prošlost, imajudobra iskustva. (m)Èasopis “<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>” • 29