Možemo li sačuvati Porić - Hrvatske šume

IZ POVIJESTI SLAVONSKOGA ŠUMARSTVASlavonski divovi -spomeniciprirodeFoto: Zvonko PeièeviæSlavonski gorostasi nadživjeli susve prognoze o svojoj propastiPreostalih 10 starih hrastikaSlavonije nalazi seu Šumskom bazenuSpaèva, Uprava šuma Vinkovci- Šumarija Gunja, te ušumskom predjelu Južno Radiševou blizini željeznièkestanice Drenovci, nedaleko odŽupanje.Unatrag stotinu godinaSlavonija je još bila više od 60posto pokrivena šumom. Posebnosu bile krasne šumehrasta lužnjaka s golemim 300do 400 godišnjim stablima.Danas je taj postotak šumovitostigotovo prepolovljen, aod starih hrastovih šuma nemaviše ni traga - ostala susamo pojedinaèna stabla(šumski predjel Radiševo,skupina od 10 stabala, nedalekood Drenovaca OpæinaŽupanja) i jedan manji rezervat“Prašnik” kod Okuèana, kojije takoðer znatno prorijeðen ito je sve. Oba spomenuta objektasu zakonom zaštiæena.Uništavanjeslavonskih šumaSlavonija je u doba Turakabila rijetko naseljena zemlja.Slavonska šuma hrasta lužnjakase skoro dva stoljeæarazvijala bez znaèajnijeg utjecajaèovjeka. S obzirom na toda je šuma prirodna tvorevinas osobitim svojstvima da semože sama obnoviti i širiti, tonjezino svojstvo došlo je dopunog izražaja tijekom taprotekla dva stoljeæa. Upravozbog toga što smo još u XVIII.stoljeæu imali razvijenu prašumuslavonskih hrastika.Poèetkom XIX . stoljeæa, 1808.poèinje premjeravanje, opisivanjei procjenjivanje šuma uSlavoniji. Opæi šumski zakondonijet je 3. prosinca 1852. godine.Šume su u to vrijeme predstavljalenajveæe prirodno bogatstvoSlavonije koje je postupnosve više dolazilo doizražaja, jer se drvo poèelokoristiti za gradnju kuæa i èitavihnaselja - sela.Slavonske su se šume poèeleuništavati godine 1752.kada je poèelo prvo paljenjepepeljika za potašu na podruèjuðakovaèkih šuma (Bièaniæ,1951.). Iskorištavanje slavonskihšuma u smislu korištenjagraðevinskog drva poèinje1830. kada se u Slavonijipoèela izraðivati baèvarskagraða. Od 1830. do 1861. eksploatacijaslavonskih šumatekla je sporo. Od kako je1861. izgraðena željeznièkapruga Sisak - Trst poèela jeintenzivnija eksploatacija tihšuma.Šumarski muzej u BošnjacimaVisoka vrijednosthrastikaNakon što su prve kolièinegraðe slavonske hrastovinedoprle u svijet (Njemaèka,Francuska, Engleska, Rusija idr.) poèela je otimaèina za slavonskimšumama i “Slavonskahrastovina” postaje pojamkvalitete i visoke vrijednosti!Vlasti su to koristili ipoèeli prodavati na licitacijitko da više.Procjenjuje se da je 1870.godine bilo još u Posavini oko130.000 katastarskih jutarastarih slavonskih hrastika da bikrajem 1925. ostalo još samo9.300 k.j. (5.364 hektara) s oko183.000 starih hrastova, te oko984.000 m3 hrastova tehnièkogdrva (Matlaš 1920. godine).Od 1861. Godine, znaèipunih 50 godina udarale susjekire, brujale ruène testere,tutnjale jarmaèe (gateri) sve ježivo po Slavoniji bilo u pokretu,a zatim je najedanput sveutihnulo i stalo. Nestalo je starihslavonskih divova.Stari slavonski hrasticistvarani su tijekom stoljeæa, aèovjek ih je samo u nekolikodesetljeæa potpuno iskorijenio.Posljednji stari hrastoviposjeèeni su od 1946. do1951. u podruèju Spaève (Vinkovci)i Surduk - Varcagi kodAndrijevaca. U šumskom predjeluJužno Radiševo (Šumskibazen Spaèva) ostavljeno je 12starih slavonskih divova daprkose vremenu i èovjeku i dapokažu kako su nadživjeli sveljudske prognoze u svojoj propasti.Ovaj èlanak ima namjerupredstaviti i prikazati našimèitateljima upravo tu skupinuprastarih slavonskih hrastika.Nažalost, moramo reæi da jejedan od njih doživio svojufizièku zrelost u 280-toj godinii osušio se (1970.), a krajem1971. godine je posjeèen, dokje još jedan slavonski gorostaszbog udara groma u 380-tojgodini života posjeèen 1993.Starost preostalih 10starih hrastika procjenjuje sena oko 300 godina.22 • Èasopis “Hrvatske šume”