ZAŠTITA ŠUMAÈim su trupci izvuèeni i teren oèišæen od leževine dolaze traktori sadubinskim buši<strong>li</strong>cama “Eletari” i buše rupe duboke i do dva metra zanovi ciklus sadnje topolovim dvogodišnjim sadnicamas kojim obilazimo Poriæ u jekunajveæih šumskih radova,gdje je ove jeseni sve vrvilood sjekaèa, traktora forvardera,radnika na pošumljavanjui ostalog prateæeg osoblja.Foto: Z. LonèariæNa stovarištu poslovoða LadislavMoger zaprima trupce, jedne odnajkva<strong>li</strong>tetnijih topolovih sjeèinaFoto: Z. Lonèariæprosjeèno po ha izraðeno 528kubnih metara trupaca, što jeod<strong>li</strong>èan rezultat i kva<strong>li</strong>teta trupacaje vrlo dobar. Osim togaprema rijeèima dipl. ing.Stanka Antunoviæa, šumskipredjel Poriæ je jedno od najkva<strong>li</strong>tetnijihnaših tala – tajDunavski aluvij, jer je u timDunavskim meandrima dubokaluvijalni sloj. Stoga je i znatnopremašen plan proizvodnje, paje tako ukupno izraðeno 8 506kubika trupaca. Treba spomenutida je visina stabala bila od37 do 38 m a poneka stabla ipreko 40 m. Najviše izmjerenostablo bilo je rekorder visineod èak 45 m.Istovremeno kako je tekaoizvoz trupaca iz sjeèine, takoje išao i odvoz i prodaja trupaca,a najveæi kupac je veætradicionalni ta<strong>li</strong>janski Martelonikoji veæ godinama kupujesirovinu iz osjeèke uprave.Sjeèa stabala je obavljenasa desetak sjekaèa jer se koristilo<strong>li</strong>jepo i sušno vrijemekako bi se što prije posao izavršio.transportom, jer kopneni nijebio moguæ, biva<strong>li</strong> uzdignutivisokim vodama i dobar dionjih otpravljen jer se nije moglona vrijeme izvesti.Sreæom ova jesen je omoguæilai obavljanje vrlo obimnihradova na pošumljavanjupa smo tako mog<strong>li</strong> snimiti itraktore s dubinskim buši<strong>li</strong>camakoji su odmah buši<strong>li</strong> rupeza sadnju topola u odjelu 12d.Istovremeno na susjednimparcelama radnici koji su primljenina odreðeno vrijeme jernaših radnika nije bilo dovoljno,obavlja<strong>li</strong> su i sadnju topolau odjelu 10h.Ove jeseni Šumarija Osijekimala je vrlo ve<strong>li</strong>ke planove napošumljavanju, koje je do sredineprosinca i uspješno obavila.Pošumljeno je sadnicamaeuroamerièkih topola 72 ha,sjemenom hrasta – žirom pošumljenoje 60 ha, a sadnicamahrasta lužnjaka 15 ha, te sadnicamavrba 5 ha. Ukupno je ovejeseni pošumljena površina od152 ha.Prema podacima koje smodobi<strong>li</strong> od upravitelja ŠumarijeOsijek, dipl. ing. DraženaKošutiæa, u ovoj godini –zajedno sa proljetnim pošumljavanjemobavljena je ukupnasadnja topole na više od90 ha, sadnja sadnicama hrastalužnjaka na 67 ha, žir jeunesen na površini od 70 ha ivrba je posaðena na 6,5 ha.Ukupno je obavljeno pošumljavanjena preko 236 ha i toFoto: Z. LonèariæÈim stignu traktori sa sadnicama, u veæ pripremljene rupe, radniciužurbano raznose topolove sadnice, dužine od 8 -12 metarana površinama Erdutskih podunavskihšuma, Osjeèkihpodravskih i Osjeèkih nizinskihšuma.A prema podacima kojesmo dobi<strong>li</strong> od dipl. ing. StankaAntunoviæa, samo oveFoto: Z. LonèariæTijekom rujna i <strong>li</strong>stopada uPoriæu u odje<strong>li</strong>ma 10 h, f te 11iobavljena je sjeèa euroamerièketopole gdje je prema planutrebalo izraditi oko 7 500 mkubnih trupaca, jer je dospjelaza sjeèu, èak i nešto ranije, a<strong>li</strong>kako je ovo podruèje bilo nizgodina okupirano, sjeèa je kasnila,tako da je starost ovesjeèine bila oko 32 godine.Zbog toga postignuti su i vrlodobri prinosi, tako da je ovdjeOva godina ostat æe i zanaše osjeèke šumare u dugompamæenju, jer niti najstarijiosjeèki šumari ne pamte takvusušu u Poriæu po kojem suforvarderi vozi<strong>li</strong> praktièki gdjesu htje<strong>li</strong> i stig<strong>li</strong>, a za njima sediza<strong>li</strong> oblaci prašine. U veæinigodina sjeèa je bivala prekidanaus<strong>li</strong>jed nadolaska visokihpoplavnih voda, a pamte se igodine kada su se trupci kojisu èeka<strong>li</strong> na utovar rijeènimEkipa sjekaèa Šumarije Osijek sa poslovoðama na kraju obavljenogdnevnog posla na sjeèi u Poriæujeseni Uprava šuma obavila jeposlove pošumljavanja naviše od 353 ha.Z. Lonèariæ10 • Èasopis “<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>”
ŠUMSKO SJEMENARSTVOU raskoraku izmeðupotreba i moguænostiOnoga trenutka kada je šumsko sjemenarstvo zakoraèilo uprirodne sastojine pod ve<strong>li</strong>ki upitnik je stavljena prirodnarazno<strong>li</strong>kost gospodarskih šuma - istièe dr. Karmelo PoštenjakTijekom životnoga razdoblja šumskogekosustava, kao k<strong>li</strong>ca životasvakoga stabla, šumsko je sjemevažan i neobilazan èinitelj. U proizvodnomi životnom ciklusu sastojine sa sjemenomse poèinje i završava, jermlada šuma nastaje izsjemena, a na kraju ophodnjei<strong>li</strong> svojega životnogvijeka raða sjemenom izkojega opet nastaje mladasastojina i ciklus se ponavlja.Za vrijeme provoðenjauzgojnih zahvata i formiranjasastojinske strukturešumarski struènjaci pozornostusmjeravaju na prirodnuobnovu, èija uspješnostovisi o raðanju stabala sjemenomi sposobnosti tla zaprihvat i k<strong>li</strong>janje sjemena. Tiuvjeti bit æe ispunjeni formiranjemkva<strong>li</strong>tetne, stabilne iproduktivne <strong>šume</strong> tijekomciljanih uzgojnih zahvata.Foto: I. TomiæSjemenarstvu više pozornostiStrpljivim penjanjem dojelovih èešeraU sklopu šumskoga sjemenarstvaobuhvaæeni su radovi koji poèinju proizvodnjomsjemena u sastojini, a završavajusjetvom toga sjemena u rasadnicimai<strong>li</strong> podsijavanjem u šumskim sastojinama.Zato je kva<strong>li</strong>tetno sjeme temelj za rasadnièarstvo,šumske kulture i plantaže. Uposljednje vrijeme šumskom je sjemenarstvupotrebno posvetiti veæu pozornost,jer zbog vrlo složenih sastojinskih ekološkihuvjeta nerijetko se <strong>šume</strong> poèinjusušiti, narušena su strukturna svojstvasastojina, izostaje urod sjemena te nastajuzakorovljenja i zamoèvarenja tla.Sjemenarstvo tako sve èešæe postajevažan èinitelj gospodarenja prirodnimsastojinama, buduæi da šumari otežaneuvjete prirodnoga pomlaðivanja ublažujuu manjoj i<strong>li</strong> veæoj mjeri umjetnomobnovom , skupljajuæi normalno sjemeu sjemenskim sastojinama. Ono se, osimselekcioniranog sjemena u sjemenskimplantažama, može samo, prema zakonskimpropisima, koristiti za podizanje novihsastojina.Izostala prirodna obnovaO aktualnim problemimašumskoga sjemenarstva uHrvatskoj i prirodnoj obnovišuma te o odgovarajuæimzakonima razgovara<strong>li</strong> smo sproèelnikom Odjela zaoplemenjivanje i sjemenarstvojastrebarskoga Šumarskoginstituta dr. KarmelomPoštenjakom. - Vrijednostšumarskih struènjakaoèituje se u tome daprate razvojne faze sastojinate se ponašaju gospodarskii uzgajivaèki, pomažuæipritom razvoju šumskebiocenoze - kaže dr. Poštenjak,napominjuæi da je,prema statistièkim pokazateljima,u nas posljednjihdesetljeæa izostala prirodna obnova gospodarskinajvažnijih vrsta drveæa: hrastalužnjaka i kitnjaka te jele, a u posljednjevrijeme i bukve.Koji pokazatelji na to upuæuju ?Indeks potrošnje šumskoga sjemenaod pedesetih do kraja devedesetih godinaporastao je od 100 na èak 1100 , što jeèinjenica o kojoj ne treba filozofirati. Iskustvoje pokazalo da samim oplodnim sjeèamane možemo dovoljno kva<strong>li</strong>tetno obnovitisastojinu koju zbog toga moramo podsijavatisjemenom i<strong>li</strong> podsaðivati sadnicama.Glad za sjemenomFoto: I. TomiæS kojim se problemima suoèavašumsko sjemenarstvo ?U sklopu uzgoja šuma sjemenarstvo jeu raskoraku izmeðu zadovoljavanja potrebajednostavne i obvezne proširene biološkereprodukcije i moguænosti stalnog podmirivanjasjemenom iz sjemenskih sastojina.Moram istaknuti da tijekom proteklog vre-Stalna potreba za šumskim sjemenom - dr.Karmelo Poštenjakmena uzgojne, a još manje zaštitne mjere ušumskim sastojinama nisu bile pravodobnoa ni kva<strong>li</strong>tetno izvedene. Zbog toga nijeèudno zašto postoji stalna glad za sjemenom,osobito za sjemenom hrasta lužnjakaa zatim kitnjaka, poljskoga jasena i drugihvrsta drveæa. No, onoga trenutka kada ješumsko sjemenarstvo zakoraèilo u prirodnesastojine, pod ve<strong>li</strong>ki upitnik je stavljenaprirodna razno<strong>li</strong>kost gospodarskih šuma,a kako je vrijeme odmicalo ta razno<strong>li</strong>kost jepostajala sve upitnijom.Potkraj godine trebao bi izaæi noviPravilnik o sjemenskim rajonima ?Hrvatska ima podjelu na sjemenskejedinice i<strong>li</strong> rajone od pedesetih godina,no ta se podjela nije primjenjivala u šumarskojstruci, što je vrlo žalosno. No,uskoro æe biti donesen novi Pravilnik.Trenutaèno sudionici na koje se onodnosi, od Ministarstva poljoprivrede išumarstva do operative, teško da æe upredviðenom zakonskom roku moæi Pravilnikkva<strong>li</strong>tetno oživotvoriti, jer to iziskujepromjenu navika ponašanja šumarskeoperative i dodatne obveze postojeæihekipa iz Ministarstva, Šumarskog instituta,Šumarskog fakulteta te struènih službiu direkciji «Hrvatskih šuma «. Primjerice,na podruèju požeške Uprave šuma, jednogod sjemenskih makrorajona, nalazimogotovo sve vrste šumskoga drveæa kontinentalnogdijela <strong>Hrvatske</strong>: hrast lužnjak,kitnjak, poljski jasen, bukva, jela, smreka,javor i dr. Na tom podruèju bit æe vrlonaporno uskladiti sadašnje površine sjemenskihsastojina s propisima Pravilnika, jer za mnoge od spomenutih vrsta danasne postoje ni najmanje površine prikladneza buduæe sjemenske sastojine posjemenskim jedinicama.I. TomiæÈasopis “<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>” • 11