Možemo li sačuvati Porić - Hrvatske šume

ŠUMSKO SJEMENARSTVOU raskoraku izmeðupotreba i moguænostiOnoga trenutka kada je šumsko sjemenarstvo zakoraèilo uprirodne sastojine pod veliki upitnik je stavljena prirodnaraznolikost gospodarskih šuma - istièe dr. Karmelo PoštenjakTijekom životnoga razdoblja šumskogekosustava, kao klica životasvakoga stabla, šumsko je sjemevažan i neobilazan èinitelj. U proizvodnomi životnom ciklusu sastojine sa sjemenomse poèinje i završava, jermlada šuma nastaje izsjemena, a na kraju ophodnjeili svojega životnogvijeka raða sjemenom izkojega opet nastaje mladasastojina i ciklus se ponavlja.Za vrijeme provoðenjauzgojnih zahvata i formiranjasastojinske strukturešumarski struènjaci pozornostusmjeravaju na prirodnuobnovu, èija uspješnostovisi o raðanju stabala sjemenomi sposobnosti tla zaprihvat i klijanje sjemena. Tiuvjeti bit æe ispunjeni formiranjemkvalitetne, stabilne iproduktivne šume tijekomciljanih uzgojnih zahvata.Foto: I. TomiæSjemenarstvu više pozornostiStrpljivim penjanjem dojelovih èešeraU sklopu šumskoga sjemenarstvaobuhvaæeni su radovi koji poèinju proizvodnjomsjemena u sastojini, a završavajusjetvom toga sjemena u rasadnicimaili podsijavanjem u šumskim sastojinama.Zato je kvalitetno sjeme temelj za rasadnièarstvo,šumske kulture i plantaže. Uposljednje vrijeme šumskom je sjemenarstvupotrebno posvetiti veæu pozornost,jer zbog vrlo složenih sastojinskih ekološkihuvjeta nerijetko se šume poèinjusušiti, narušena su strukturna svojstvasastojina, izostaje urod sjemena te nastajuzakorovljenja i zamoèvarenja tla.Sjemenarstvo tako sve èešæe postajevažan èinitelj gospodarenja prirodnimsastojinama, buduæi da šumari otežaneuvjete prirodnoga pomlaðivanja ublažujuu manjoj ili veæoj mjeri umjetnomobnovom , skupljajuæi normalno sjemeu sjemenskim sastojinama. Ono se, osimselekcioniranog sjemena u sjemenskimplantažama, može samo, prema zakonskimpropisima, koristiti za podizanje novihsastojina.Izostala prirodna obnovaO aktualnim problemimašumskoga sjemenarstva uHrvatskoj i prirodnoj obnovišuma te o odgovarajuæimzakonima razgovarali smo sproèelnikom Odjela zaoplemenjivanje i sjemenarstvojastrebarskoga Šumarskoginstituta dr. KarmelomPoštenjakom. - Vrijednostšumarskih struènjakaoèituje se u tome daprate razvojne faze sastojinate se ponašaju gospodarskii uzgajivaèki, pomažuæipritom razvoju šumskebiocenoze - kaže dr. Poštenjak,napominjuæi da je,prema statistièkim pokazateljima,u nas posljednjihdesetljeæa izostala prirodna obnova gospodarskinajvažnijih vrsta drveæa: hrastalužnjaka i kitnjaka te jele, a u posljednjevrijeme i bukve.Koji pokazatelji na to upuæuju ?Indeks potrošnje šumskoga sjemenaod pedesetih do kraja devedesetih godinaporastao je od 100 na èak 1100 , što jeèinjenica o kojoj ne treba filozofirati. Iskustvoje pokazalo da samim oplodnim sjeèamane možemo dovoljno kvalitetno obnovitisastojinu koju zbog toga moramo podsijavatisjemenom ili podsaðivati sadnicama.Glad za sjemenomFoto: I. TomiæS kojim se problemima suoèavašumsko sjemenarstvo ?U sklopu uzgoja šuma sjemenarstvo jeu raskoraku izmeðu zadovoljavanja potrebajednostavne i obvezne proširene biološkereprodukcije i moguænosti stalnog podmirivanjasjemenom iz sjemenskih sastojina.Moram istaknuti da tijekom proteklog vre-Stalna potreba za šumskim sjemenom - dr.Karmelo Poštenjakmena uzgojne, a još manje zaštitne mjere ušumskim sastojinama nisu bile pravodobnoa ni kvalitetno izvedene. Zbog toga nijeèudno zašto postoji stalna glad za sjemenom,osobito za sjemenom hrasta lužnjakaa zatim kitnjaka, poljskoga jasena i drugihvrsta drveæa. No, onoga trenutka kada ješumsko sjemenarstvo zakoraèilo u prirodnesastojine, pod veliki upitnik je stavljenaprirodna raznolikost gospodarskih šuma,a kako je vrijeme odmicalo ta raznolikost jepostajala sve upitnijom.Potkraj godine trebao bi izaæi noviPravilnik o sjemenskim rajonima ?Hrvatska ima podjelu na sjemenskejedinice ili rajone od pedesetih godina,no ta se podjela nije primjenjivala u šumarskojstruci, što je vrlo žalosno. No,uskoro æe biti donesen novi Pravilnik.Trenutaèno sudionici na koje se onodnosi, od Ministarstva poljoprivrede išumarstva do operative, teško da æe upredviðenom zakonskom roku moæi Pravilnikkvalitetno oživotvoriti, jer to iziskujepromjenu navika ponašanja šumarskeoperative i dodatne obveze postojeæihekipa iz Ministarstva, Šumarskog instituta,Šumarskog fakulteta te struènih službiu direkciji «Hrvatskih šuma «. Primjerice,na podruèju požeške Uprave šuma, jednogod sjemenskih makrorajona, nalazimogotovo sve vrste šumskoga drveæa kontinentalnogdijela Hrvatske: hrast lužnjak,kitnjak, poljski jasen, bukva, jela, smreka,javor i dr. Na tom podruèju bit æe vrlonaporno uskladiti sadašnje površine sjemenskihsastojina s propisima Pravilnika, jer za mnoge od spomenutih vrsta danasne postoje ni najmanje površine prikladneza buduæe sjemenske sastojine posjemenskim jedinicama.I. TomiæÈasopis “Hrvatske šume” • 11