Možemo li sačuvati Porić - Hrvatske šume

ZAŠTITA ŠUMAMožemo li saèuvati PoriæU posljednnjih 40 godina matica Dunava odnijela je na desnoj stranirijeke više od 70 ha Poriæa, tog kvalitetnoga topolovog staništa.Ukoliko se nastavi godišnje odronjavanje od preko 250 000 kubikazemlje, za koje stoljeæe Poriæa neæe biti.Najveæa Europska rijekaDunav, 2 850 km nasvom putu od izvora uSchwartzwaldu pa do utoka uCrno more, “èak” u dužini 134km prolazi kroz Hrvatsku. Ulazina sjeveru Baranje, kod mjestaBatina (1 432 km rijeke) a našuzemlju napušta u Srijemu kodIloka (1 298 km rijeke). Osimtoga što je to najduža rijeka,ona je i najnestalnija rijeka tevrlo èesto mijenja svoje korito.Unatoè tome ona je vjekovimagranica izmeðu Hrvatske i susjednedržave.Poslije mirnog i ravnogtoka po Panonskoj nizini Maðarske,odmah na ulazu unašu zemlju Dunav na desnojstrani udara u Baranjsku planinuod prapora visine 244 m itu èini prvu okuku, kako biodmah se raširio u Baranjskunizinu i ovdje naèinio prostranumoèvaru – Kopaèki rit.Nešto dalje zajedno s rijekomDravom iznova udara svojomdesnom obalom u Aljmaškuplaninu (192 m) koja zajednos Erdutskom planinom èini poznatuErdutsku okuku. I daljesve do Iloka desna obala jeznatno viša i ovdje nemirnarijeka stoljeæima stvara rijeèneotoke – ade – njih desetak razlièitihvelièina, kako bi ih kasnijeu naletima rijeènih bujicai raznosila. Podunavlje – rijeènaaluvijalna nizija – ritovi iade su obrasle sa vrbama,autohtonim crnim i bijelim topolamate èine poznate Podunavskenizinske šume.Zahvaljujuæi saèuvanimgospodarskim kartama Gradskogmuzeja u Vukovaru, možese pratiti postanak i razvitakdunavskih ada i ritova od 1759.godine, kada je izraðena prvakarta za potrebe vukovarskogvlastelinstva grofa Eltza. Iz tihkarata vidljivo je kako je Dunavnekada tekao i kako je vrloèesto mijenjao svoje korito, èaki po nekoliko puta u jednomstoljeæu. Konfiguracija terenau tim aluvijalnim nizinama vodeDunava u poplavnim razdobljimaneprestano mijenjaju –odronjavanjem i odnošenjemzemlje s jednog dijela tenanošenjem i taloženjem nadrugom dijelu ovisno o maticirijeke. Prof. dr. Ðuro Rauš naveoje podatak kako je èaksamo u jednom danu Dunavodronjavanjem obale odnioèak više od jednog hektara tlau predjelima Poriæ, Erdutskaada, Savulja, Vukovarska Ada,Sotinska Ada, Mohovska Adai dr. Veæ spomenute karte iz1759. pa na dalje vrlo dobro toilustriraju.Na spomenutoj dioniciDunava – od ulaska u našuzemlju do Iloka, nalazi se desetakveæih ili manjih ritova,kao i desetak rijeènih ada kojesu jednako dobro obrasle šumomkao i nizinske šume uzrijeke Dunav i Dravu.Jedan vrlo karakteristièansluèaj odronjavanja i taloženjana drugoj strani je i najveæipoluotok na našoj dioniciDunava. To je aluvijalna nizijaPoriæ, izmeðu Aljmaša iErduta, kojeg smo ovih danaposjetili, jer je to mjesto bilonajveæe radilište Uprave šumaOsijek, ove jeseni.Velièina poluotoka Poriæa,osjeèke šumarije, danas je 541ha i to je najveæa nizinska ritskašuma u gospodarskoj jediniciErdutske podunavske šume.Ali nažalost njegova se površinasvakodnevno smanjuje.Prema rijeèima mr. PavlaVratariæa, upravitelja UpraveFoto: Z. LonèariæKako bi na vrijeme izvukli što više drvnog materijala iz nestabilnogPoriæa, do pomoænog stovarišta, u pomoæ Osjeèanina priskoèili sukokumaši iz Vinkovaèke uprave šuma - Pero Viciæ s Valmetom, ŽeljkoKlariæ i Ivica Gašljeviæ na Kockumimašuma Osijek, šumski predjelPoriæ je 1958. godine imaopovršinu od 610 ha. Vode Dunavablizu 1378 km udaraju udesnu obalu i odronjavanjemodnose godišnje oko 103 haili više od 10 milijuna kubnimmetara zemlje, kako bi na drugojistoènoj strani na 1373 kmrijeke i niže nataložio manji dioodnesene zemlje, tako æe odjeli10, 11, 12 i 13 bivati sve veæi,jer tamo je veæ nataloženoblizu 34 ha. Meðutim, Poriæostaje ipak manji u ovih èetrdesetakgodina za 70 ha.Karakteristika mitskih podravskihi podunavskih šumasu stalna mijena poplavnog isušnog razdoblja tijekom godine,pa stroga mi govorimo ovrlo osjetljivom odnosno specifiènomšumskom staništu ukojem se redovni šumski radovimoraju obavljati u vrlokratkom razdoblju kada to poplavnevode dozvoljavaju –govori nam revirnik za dravskei podunavske šume, osjeèkešumarije dipl. ing. Igor Pivac,Èasopis “Hrvatske šume” • 9