Možemo li sačuvati Porić - Hrvatske šume

Zavidne dimenzijeNajveæi prsni promjer jednoghrasta iznosi 150 cm, avisina 33,5 metara, a najveæaukupna drvna masa po jednomstablu je 22,22 m3.Moramo èitateljima skrenutipozornost da su to za današnjepojmove zaista zavidne dimenzije,ali su ipak mnogo manje odonih koje su u prijašnja vremenadostizali stari hrastici hrastovihslavonskih šuma. Evo jednogprimjera za to.Foto: Zvonko PeièeviæDrugi dio debla Slavonskogadiva 160 cm postavljen je usredištu Vinkovaca, u blizinibivše Brodsko imovne opæineJedan stari hrast u državnojšumi Javnièkoj gredi (nižeJasenovca) koji je bio odrðenza izložbu u Parizu 1900. godineimao je prsni promjer 320centimetara. Kubatura toghrasta bila je izraèunata na 65metara. Odrezak od tog deblau dužini od 8,5 metara nije semogao otpremiti u Pariz zbogtoga što nije mogao proæi krozmnogobrojne tunele.Donji šuplji dio spomenutoghrasta prevezen je u vinkovaèkišumarski ured, a u njegovušupljinu mogao je statistol i nekoliko ljudi oko njega.Takvi su hrastovi bili i upoznatim slavonskim šumamaprava rijetkost.Golemi divovski hrastovikoji su još živi (10 komada), upravilu su suhovarni i na njimase gnijezde ptice, u njihovimšupljinama žive vjeverice isove, a hrastovi su uglavnomobrasli bršljanom.Zvonko PeièeviæNAŠIÈKI ODJEL ZA UREÐIVANJE ŠUMAFoto: I. TomiæMr. Josip Hlobik - teško bezosobnog raèunalaPrije nego što je osnovannašièki Odjel za ureðivanješuma , 1998. godine,ureðivaèke poslove zaUpravu šuma Našice obavljalisu struènjaci iz osjeèke i požešketaksacije, što je ovisiloo njihovim raspoloživim kapacitetimai udaljenostima pojedinihgospodarskih jedinica.Danas taj mladi Odjel ima 7uposlenih koje èine voditelj,jedan samostalni taksator, tritaksatora, geodet i administrator.Prema rijeèima voditeljamr Josipa Hlobika, našièki šumarido 1998. nisu imali svojusamostalnu taksaciju pa sukoristili usluge ondašnjih susjednihŠumskih gospodarstavaa poslije Uprava šuma.• Podruèje Uprave šumaNašice prostire se na 82.952ha, od èega je 78.423 ha obraslapovršina, a ostalo jeneobraslo proizvodno (1567ha ), neobraslo neproizvodno(1572 ha) i neplodno tlo (1390ha). Drvna zaliha iznosi19.926.755 m3, a rasporeðenaje na 27 gospodarskih jedinicaprosjeène površine 3072 hakažemr. Hlobik, napominjuæida bi našièki taksatori prosjeènona godinu trebali obraditioko 2,7 gospodarskih jedinica.Ovogodišnje zaduženjeobuhvaæa dvije g. j. s površinom9818 ha, a planskizadaci tijekom sljedeæeg desetogodišnjegarazdoblja variraju.Treba istaknuti da jezaduženje u 2001. godinigotovo dvostruko manje negoovogodišnje, 2005. nijednagospodarska jedinicaNedostajeinformatièkaopremanije predviðena za obnovu, a2008. predstoji izuzetno visokplanski zadatak, koji obuhvaæaèak 7 gospodarskih jedinica,na površini 17.194 ha.Pojedine godine “iskaèu” izprosjeka zbog prestanka važnostiOsnove podruèja 2005.godine, no zbog pomanjkanjadomaæih ureðivaèa opetæe u pomoæ uskoèiti struènjaciiz susjednih Upravašuma.Na mjestima iraèunska revizijaZavršni radovi tijekomove godine odnosili su se naobnovu g.j. “Krndije seonske“ na 2463 ha, a pripremni iterenski obavljali su se u g.. j.“Ðurðenovaèke nizinske šume“( 3987 ha ) i g. j. “Slatinskeprigorske šume“ (5832 ha).Pritom je utrošen 1641struènjako-dan. Godišnji planovigospodarenja su izraðeni,pregledani i odobreni, a izraðenje i pregledan ureðajnielaborat za g. j. “Krndiju seonsku“.Mr Hlobik smatra da æespomenuti pripremni i terenskiradovi do kraja godine bitipotpuno provedeni.Sljedeæe godine za obnovusu predviðene gospodarskejedinice „Miholjaèke podravskešume „ (1402 ha ) i“Èaðavaèki lug- Jelas-Ðol”(4378 ha ) te završni radovi ug. j. “Ðurðenovaèke nizinskešume” (4040 ha ) i g. j.“Slatinske prigorske šume”(5831 ha). Za te radoveplanirano je 2225 struènjakodana.Zbog mina u g. j.“Miholjaèke podravske šume”radno je nedostupno 535ha pa æe za taj dio šuma bitiprovedena raèunska revizija.Voditelj našièke taksacije istièeda æe zbog opsežnostiposlova vanjske granice tegranice odjela i odsjeka obilježitizaposlenici šumarija naèijem se podruèju obavljaobnova Osnove gospodarenja.Manjak raèunalaGovoreæi o problemima uOdjelu, mr. Josip Hlobikistaknuo je izdvojenost izzgrade matiène Uprave šuma(u prostoru su “Šumatransa”),skuèenost prostora (èetiriprostorije) i manjak odgovarajuæeopreme. –Uz sadašnjeogranièenje poslova, prijevozna teren zadovoljava, makar is minibusom od 8 sjedala ijednom Ladom Nivom, no štose tièe informatièke opreme,nismo posve zadovoljni. Naime,smatram da taksacijskistruènjak bez osobnoga raèunalanema što raditi u kancelariji,buduæi da se terenskipodaci obraðuju na raèunalupomoæu programskoga sustavaHsUREL, a ne ruèno. Osimvoditelja odjela, svaki taksatormora imati svoje raèunalo.Imamo 5 raèunala, a trenutaènonam manjka jedno –napominje mr. Hlobik istièuæida je kopirni aparat u kvaru ane može ga se popraviti. Zbogtoga Našièani privremeno koristeusluge osjeèke i djelomicepožeške taksacije, što poveæavatroškove izrade ureðajnihelaborata. Nedostaje i pisaè zaiscrtavanje i bojanje gospodarskihkarata pa se radi ruèno,a to je, ogorèen je voditelj,neprihvatljivo i nedopustivona prijelazu u 21. stoljeæe.Našièki ureðivaèi pokušat æenabaviti terenska raèunala zaizvršitelje koji snimaju uzorkena terenu.I. TomiæÈasopis “Hrvatske šume” • 23