Možemo li sačuvati Porić - Hrvatske šume

FOTOREPORTAŽACerovaèke špilje – detalj vrlo bogate unutrašnjostimama hrasta kitnjaka i bukve,sa ritskim šumama domaæihtopola i vrba, te starimhrasticima u Baranji. Tu sunam vidici bili suženi i dosezalisu do prvih stabala. Nasuprottome, ovdje podno Velebitavidici nam se prostiru doudaljene Bukovice, dvadesetaki više kilometara.Foto: Zvonko BrdarFoto: Zvonko Brdarske. Morali smo stoga posjetitiVelebit i njegove stijene kojesmo svakodnevno gledali.Stara austrougarska cestaizgraðena 1836. godine, jošuvijek u funkciji, odvela nasje na prijevoj Mali Alan (1049m) odakle smo došli i doTulovih greda (1127 m), tevidjeli jedinstvene šiljkeVelebita, iz neposredne blizine.Èar ove planine nijesamo u njenim stijenama iudolinama, veæ se dobar diobogatstva krije i unutar stijena.Nastojeæi upoznati i dušuVelebita, spustili smo se i uŠimo Aniæ iz Ribnice, mjestašcaizmeðu Karinskog iNovigradskog mora. Dugoæemo pamtiti naša zajednièkadruženja uz kušanje dalmatinskihspecijaliteta.Upoznavajuæi prirodneznamenitosti i domaæi živalj,osjetili smo kako nam neštonedostaje. Krenuli smo upoznatii kulturne znamenitosti.Poznavajuæi povijest Hrvatske,nismo mogli zaobiæi ipovijesni hrvatski grad Nin.Premda umorni od napornogtromjeseènog rada naterenu, zadovoljni smo seFoto: Zvonko BrdarStara srednjovjekovna crkvica u NinuU muzeju smo imali prilikuvidjeti i Konduru croaticuU dosadašnjem radu uDalmaciji, upoznali smo tuvegetaciju, stoga smo sadaopetovali gradivo. Osim bjelograbiæa,kao najèešæa vrstasreæe se šmrika, a posebnosmo bili oduševljeni kada smose sreli sa izuzetno velikimprimjercima višim i od petmetara. Posebno nas je obradovaosusret sa grmiæem tršlje(Pistacia therebinthus). Svakodnevnimobilaskom terenai obilježavanjem granica odjelai odsjeka, te ispunjavanjemUREL – obrasca, nakon trimjeseca našeg mjerenja dobijemokompletnu sliku ogospodarskoj jedinici, èijapovršina iznosi oko 6 500 ha,koju zatim moramo prenijeti ina kartu.Svaki slobodni trenutakkoristili smo i za upoznavanješireg podruèja, za nas nedovoljnopoznatog dijela Hrvat-Cerovaèke špilje èija ukupnadužina iznosi više od 1250 m sdubinom od 720 m. Ostali smozaèarani njezinim ljepotama,dvoranama prepunih sigaobeæavajuæi da æemo uskoroponovo doæi.Naša glad za upoznavanjemVelebita, time nije bilazadovoljena pa smo posjetili iNacionalni park Paklenicu.Boraveæi duže vrijeme utim za nas nepoznatim krajevima,upoznali smo i domaæeljude s kojima smo sesprijateljili. Jedan od našihnovih prijatelja je i naš “jatak”vratili u Slavoniju, gdje nampredstoji drugi dio našegposla – obrada svih podatakakoje smo skupljali u proteklatri mjeseca, uobièajeni kancelarijskiposao – od crtanjakarata do konaènog uvezivanjagospodarske osnove.Svojim mlaðim kolegama isticatæemo kako smo prvi izradiliosnovu za jedno podruèjekoje to nije imalo. A našeunutrašnje bogatstvo postaloje još veæe. Do slijedeæeosnove.Zlatko Lonèariæ26 • Èasopis “Hrvatske šume”