RAZGOVORod pet posto sve zadovoljilo i omoguæiloda poduzeæe normalno posluje do poèetkatransformacije.• Svjedoci smo da se u Hrvatskoj spromjenom vlasti dijametralno mijenjajui staja<strong>li</strong>šta. Prije 3. sijeènja izšumarstva se «tjeralo» van sve nešumarskedjelatnosti. Sada su vraæene,priprema se još jedna transformacija.Postoji <strong>li</strong> uopæe dugoroèni plan razvojašumarstva i<strong>li</strong> æe se sa svakom promjenomvlasti poèinjati iznova?Istina je da je u protek<strong>li</strong>h desetakgodina bilo raz<strong>li</strong>èitih mišljenja o tome kakotreba voditi šumarstvo i mis<strong>li</strong>m da smo izsvega toga sada svi malo pametniji i dasmo izvuk<strong>li</strong> neke pouke. Ovakvo poduzeæekakvo je prvotno bilozamišljeno u proteklom jevremenu opravdalo svojepostojanje. Sada su sepojavi<strong>li</strong> novi zahtjevi ipotrebe te se naèini organizacijei poslovanja morajumijenjati. Oèito je da se ihrvatsko šumarstvo moraprilagoditi svjetskim trendovima.• Neke susjedne zemlje šumarstvosu uspješno transformirale, u Austrijisu Austrijske državne <strong>šume</strong> d.d., uMaðarskoj 19 dionièkih društava kojaposluju na naèelu profita. Može <strong>li</strong> itreba <strong>li</strong> hrvatsko šumarstvo biti profitno?Treba reæi da se struka kroz Hrvatskošumarsko društvo odluèila i opredije<strong>li</strong>laza jedno šumarsko poduzeæe u Repub<strong>li</strong>ciHrvatskoj koje æe gospodariti državnimšumama. I pri<strong>li</strong>kom izrade projektnogzadatka tako se izjasnila struka, iŠumarski fakultet, Institut, Šumarskodruštvo, <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>. Takvo opredjeljenjemora ostati i ubuduæe s tim daoèekujemo djelomiènu decentra<strong>li</strong>zaciju,da u upravi ostanu razvoj, kontrola ifinancije, a svi osta<strong>li</strong> poslovi i djelatnostitreba<strong>li</strong> bi biti spušteni na nižu razinu.Time bi ostvari<strong>li</strong> decentra<strong>li</strong>zaciju ovlastia<strong>li</strong> i odgovornosti. Isto tako dio djelatnostinaæi æe se na tržištu, one kojemogu, ponajprije mis<strong>li</strong>m na odreðeneradove u sjeèi, izradi, transportu, graðevinskimradovima. Takoðer, poduzeæebi u buduænosti trebalo ostvarivatiprihod od djelatnosti od kojih dosadnije. Prije svega od raznih ob<strong>li</strong>ka turistièkeponude, davanja u najam odreðenogprostora i<strong>li</strong> površine, na primjerza golf igra<strong>li</strong>šta, za kampove. Tu su idruge sporedne djelatnosti koje bitreba<strong>li</strong> obnoviti u dijelovima uprava. UTu su posebno izraženi interesi struktura lokalnesamouprave, ponajprije u Gorskom kotaru, kojitraže odreðene stvari, iako je danas jasno da se uGorskom kotaru preraðuje 30 posto više drvnemase nego što je ima na tom podruèju.svemu tome restrukturiranje æe dobrodoæi da popravimo stanje u šumarstvu iostvarimo veæi prihod uz manje troškove.Orijentacija u poslovanju poduzeæau buduænosti treba biti dobit, po uzoruna razvijena europska šumarstva, naprimjer austrijsko, koje je trenutno usvjetskom vrhu i po ulaganjima i poplaæama. Smatram da æe izabrano odšest poduzeæa koja su se javila na natjeèajza provoðenje restrukturiranja,moæi napraviti kva<strong>li</strong>tetan program transformacijeu èemu æe, jasno, sudjelovati ive<strong>li</strong>k broj naših struènjaka. Zato koristimpri<strong>li</strong>ku i pozivam sve zainteresirane dasve priloge i razmišljanja o restrukturiranjupoduzeæa dostave putem Intraneta,a<strong>li</strong> i preko drugih institucija,Šumarskog društva i<strong>li</strong> osta<strong>li</strong>h šumarskihudruga. Nemojmo èekati da nam tajposao radi netko drugi, napravimo gasami, jer mis<strong>li</strong>m da naši šumari imajudovoljno znanja za to.• Vidljivo je da neka podruèja išumske uprave bogate šumom teže zaveæom samostalnošæu i decentra<strong>li</strong>zacijom(Gorani to najglasnije izražavaju).No što æe biti s onim podruèjima (krš)gdje <strong>šume</strong> i šumarstvo imaju sasvimdrugaèiju ulogu i znaèenje, na primjer,za turizam?Istina je da neka podruèja pa i pojedinciimaju drugaèije interese gdje uprvom planu nije decentra<strong>li</strong>zacija negopoveæanje osobnih htijenja i želja. Tusu posebno izraženi interesi strukturalokalne samouprave, ponajprije u Gorskomkotaru, koji traže odreðene stvari,iako je danas jasno da se u Gorskomkotaru preraðuje 30 posto više drvnemase nego što je ima na tom podruèju.Te drvne industrije preraðuju drvnumasu iz drugih podruèja i bojim se da tuneæe biti nekih veæih moguænosti zapoveæanjem pilanskih kapaciteta. Treba<strong>li</strong>bi se usmjeriti na što veæu fina<strong>li</strong>zacijudrvne industrije, a ne da prodajemopoluproizvode kao što je to bio do sadasluèaj. U tom dijelu treba ponajprije voditiraèuna da šumarstvo nije samo kubikdrveta, da su tu i ostale funkcije. Nepojmljivoje da mi na tom podruèjunemamo razvijenu infrastrukturu u turistièkimsadržajima, da nema dovoljnoski <strong>li</strong>ftova u zimskom razdoblju, a osobitone koristimo b<strong>li</strong>zinu mora u promidžbiGorskoga kotara u razvoju turizmau ljetnim mjesecima. U buduænosti u tomdijelu posla treba sudjelovati i šumarstvo.• U buduænosti dakle možemo oèekivatinovo jedinstveno poduzeæe s višeprofitnih jedinica?Osobno sam staja<strong>li</strong>šta da mora ostatijedinstveno poduzeæe koje æe voditi briguo razvoju i imati nadzornu funkciju. Upoduzeæu æe biti više profitnih centara,osnovanih prema moguænostima. Ne vidimzašto ne bi ima<strong>li</strong> profitnicentar za turizam, lovniturizam i s<strong>li</strong>èno.• Imaju <strong>li</strong> <strong>Hrvatske</strong><strong>šume</strong> previše zaposlenih ikako æe se to rješavati?Poduzeæe æe vjerojatnoostati na manjem brojuzaposlenih a<strong>li</strong> æe se stvaranjemnovih profitnihcentara, u buduænostiizdvojenih, za odreðeno vrijeme brojzaposlenih i poveæati. U transformacijipoduzeæa napravit æe se planovi zbrinjavanja,nazovimo to tako «viška»zaposlenih. Vjerujem da u tom dijelunaše struke ima i dodatnih moguænostiza zapošljavanje, za uvoðenje novihtehnologija i stvaranja novog dohotka.Naši zaposlenici ne trebaju se brinuti,imat æe dovoljno moguænosti za zaposlenje,za privatni posao, za dokazivanjena tržišnim uvjetima. Poticajnasredstva Vlade RH i Svjetske bankekoja prate restrukturiranje, bit æeiskorištena upravo da se stvore uvjetiza zapošljavanje u novim jedinicama.• Što poruèiti zaposlenima?Nadam se da æemo godinu ipak završitipozitivo, da smo je preživje<strong>li</strong> i dase pripremamo za ono što nas èeka.Vjerujem da æemo to zajedno kva<strong>li</strong>tetnoodraditi, zato pozivam i sindikate i svezaposlenike, da u predstojeæim razgovorimashvatimo objektivne okolnosti iokruženje te pokušamo preživjeti iduæugodinu koja æe vjerojatno isto biti teška.Svim radnicima že<strong>li</strong>m sretan Božiæ i svenajbolje u Novoj godini s željom dablagdane provedu u miru i da svizajedno doèekamo bolje dane i u našojdržavi i u poduzeæu.Miroslav Mrkobrad4 • Èasopis “<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>”
EUROPSKA ISKUSTVA U TRANSFORMACIJI ŠUMARSTVA / DRŽAVNE ŠUME BRANDENBURGA (NJEMAÈKA)Gdje su dodirne toèke shrvatskim šumarstvom?Potrebna je najprije po<strong>li</strong>tièka odluka vlasnika o transformaciji tetoèno odrediti što se time že<strong>li</strong>. Jer svako restrukturiranje donosipromjene a ono nužno i suprotstavljanja.Foto. M. MrkobradOsim što su hrvatskimšumarima predstavi<strong>li</strong>restrukturiraneAustrijske državne <strong>šume</strong>,d.d., (ÖstereichischenBundesforste AG), o èemusmo pisa<strong>li</strong> u prošlom broju,gosti iz Austrijskih šuma, tojest voditelj Consultinga ÖBfAG ing. Michael Sutter predstavioje ve<strong>li</strong>ki projekt transformacijeDržavnih šumaBrandenburga (Njemaèka),što ga provodi njegova tvrtka.Za hrvatske šumare nije zanimljivsamo zbog postupka ipripreme transformacije negoi zbog moguæih dodirnih toèakas restrukturiranjem Hrvatskihšuma. Sutter:• Tri prva koraka svake transformacije,izrada projekta,organizacija projekta te naèinprovoðenja, su s<strong>li</strong>èna. KodDržavnih šuma Brandenburganajveæi su problem bi<strong>li</strong> gubici.Prema njihovim podacima onisu 1999.godine iznosi<strong>li</strong> 150 mi<strong>li</strong>junaDM, no kad je Consultingizraèunao gubitke, oni suse pope<strong>li</strong> na 250 mi<strong>li</strong>juna DM!Prije 10 godina gospodari<strong>li</strong> sus mi<strong>li</strong>jun hektara a zatim 75posto privatizira<strong>li</strong>, i osta<strong>li</strong> naèetvrtini prijašnjih površina azadrža<strong>li</strong> isti broj namještenika.Troškovi osoblja iznosi<strong>li</strong> suviše od 80 posto ukupnih troškova,a jedini izvor prihodabila je prodaja drveta. U takvimuvjetima poduzeæe nije mogloviše poslovati.Hrvatski šumari pažljivo su sluša<strong>li</strong> što su napravi<strong>li</strong> gosti iz AustrijeSvi napori koje su poduzima<strong>li</strong>,kaže Sutter, nisu da<strong>li</strong>rezultat, jer nisu dira<strong>li</strong> osnovniproblem, broj zaposlenih.Potraži<strong>li</strong> su pomoæ u Austrijskimšumama i dobi<strong>li</strong> odobrenjeVlade da se može iæi utransformaciju. Izraðeno jeviše prijedloga promjena aVlada se trebala odluèiti zajedan. Teka nakon toga moglose priæi poslu. Važno je pritomreæi da istodobno s planiranjemi provedbom transformacije,šumarska organizacijastalno mora raditi...Sastavljen je tim koji trebaprovoditi transformaciju. Onne smije imati više od 10-akljudi, struènjaka raznih zanimanjameðu kojima mora bitii direktor. I to je jedna odnajvažnijih odluka. Taj timodreðuje strategiju i upravljacije<strong>li</strong>m projektom.• Nije se dakle moglo dogoditida se nešto radi petmjeseci i tada utvrdi da nevalja, pa ispoèetka! Na raziniFoto. M. Mrkobradispod projektnog tima bilo jepovremeno više radnih skupinakoje se prema potrebamaradile tjedan dana a<strong>li</strong> i dvamjeseca. Važno je da je tu radilomnogo ljudi iz samihDržavnih šuma. Iznad operativestajalo je nadzorno tijelokoje se sastojalo od tri ministra,šumarstva, gospodarstvai financija. To nadzornotijelo u svakom je trenutkubilo obaviješteno o svakomkoraku. Svaka transformacijapoèinje preciznom ana<strong>li</strong>zomzateèenog stanja. U Bran-Osnovni problem bio je brojzaposlenih: voditelj ConsultingaÖBf AG Michael Sutter napredavanju u Zagrebudenburgu je za to trebalo 4mjeseca...Nakon toga trebalo jeodrediti što se že<strong>li</strong> postiæi, ukojim okvirima, te na kojinaèin.Iz iskustava koja su skupi<strong>li</strong>pri<strong>li</strong>kom transformacije Austrijskihdržavnih šuma te izradeprojekta za Brandenburške<strong>šume</strong>, ing. Sutter nalazi s<strong>li</strong>ènostis predstojeæim restrukturiranjemHrvatskih šuma.• Potrebna je najprije po<strong>li</strong>tièkaodluka da bi se proveotakav projekt te jasno vlasnikovoodreðenje što že<strong>li</strong> ikoji æe iza toga stajati. Jersvaki takav projekt koji donosipromjene nosi sa sobom nužnoi suprotstavljanja i strahod promjena. Zatim je potrebnonapraviti financijsku konstrukcijuprojekta. U skladu stim treba odrediti po<strong>li</strong>tièkeokvire te rokove izrade projekta,i mi vam tu možemopomoæi. Austrijske su <strong>šume</strong>,na primjer, s planiranjemprojekta poèele dvije godineprije njegove provedbe. Moramotoèno odrediti naèinedonošenja odluka i njihovopo<strong>li</strong>tièko potvrðivanje. Važnoje pri<strong>li</strong>kom organizacije projektaukljuèiti najsposobnijeljude, posebno u projektni tim.Oni moraju imati sloboduodluèivanja i dosta manevarskogprostora da o svemu moguraspravljati i sve stavljatipod upitnik. (m)Èasopis “<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>” • 5