12.07.2015 Views

Demokratija i njene granice Aleksis de Tokvil i ... - komunikacija

Demokratija i njene granice Aleksis de Tokvil i ... - komunikacija

Demokratija i njene granice Aleksis de Tokvil i ... - komunikacija

SHOW MORE
SHOW LESS
  • No tags were found...

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Po tome što ispituje ne samo politièku veæ i društvenu stranu tiranijeveæine, <strong>Tokvil</strong>ovo <strong>de</strong>lo se razlikuje od Fe<strong>de</strong>ralistièkih spisa.Hamilton i Medison hteli su da utvr<strong>de</strong> kako spreèiti da veæina zloupotrebiprava i da prava manjine budu ogranièena. Kako u <strong>de</strong>mokratskomporetku zaštititi prava manjine ne dovo<strong>de</strong>æi u pitanje vlastveæine? U ovom znaèenju problem tiranije veæine naroèito se postavljau društvima koja su tokom svoje istorije tako po<strong>de</strong>ljena da skoronemaju zajednièkih vrednosti i verovanja. Ovo je bio sluèaj s revolucionarnomi postrevolucionarnom Francuskom, u kojoj se po<strong>de</strong>la najakobince i antijakobince u razlièitim oblicima stalno obnavljala.Kako spreèiti u ovakvim politièkim re`imima – u kojima je javnomnjenje u toj meri podvojeno da veæina stalno dovodi u pitanjeopravdanost <strong>de</strong>lovanja manjine, a manjina osporava legitimnost vlastiveæine – da dolazak na vlast jedne od dveju suprotstavljenih silane dove<strong>de</strong> do gušenja prava manjine? Koja oruða dati u ruke manjinida zaštiti svoja prava, ne dovo<strong>de</strong>æi u pitanje volju veæine i efikasnostvlasti? Zato se u širem smislu mo`e prihvatiti tvrðenje da tamo g<strong>de</strong><strong>Tokvil</strong> govori o tiraniji veæine kao politièkoj pojavi, on više misli naFrancusku nego na Ameriku. 36U Americi u prvoj polovini 19. veka ovaj se problem za <strong>Tokvil</strong>apostavljao drugojaèije. U amerièkom društvu, koje je za razliku odfrancuskog bilo srazmerno homogeno, nije postojala bojazan od tiranijepolitièke (brojèane) veæine, veæ je „moguænog tiranina“ èinilocelo društvo. Drugim reèima, <strong>Tokvil</strong> nije imao na umu brojèanu ilipolitièku veæinu, veæ tiraniju <strong>de</strong>mokratskog društva nad manjinama ipojedincem. Suštinu te pojave nije èinila tiranija veæine nad manjinom,koliko tiranija javnog mnjenja nad autonomijom pojedinca.Osnov ove nove pojave je, po <strong>Tokvil</strong>u, u jednoj od odlika savremenog,<strong>de</strong>mokratskog društva, u njegovom individualizmu. 37 Glavnadruštvena promena koju donosi širenje jednakosti u novomdruštvenom poretku jeste individualizam. Individualizam je posledica3637M. Horwitz, „Tocqueville and the Tyranny of the Majority“, The Review of Politics,3, 1966, str. 293-307.Uz dalje izlaganje o individualizmu <strong>de</strong>mokratskog društva vidi Jack Lively, TheSocial and Political Thought of Alexis <strong>de</strong> Tocqueville, Oxford, Clarendon Press,1962, str. 71-85.23

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!