Demokratija i njene granice Aleksis de Tokvil i ... - komunikacija
Demokratija i njene granice Aleksis de Tokvil i ... - komunikacija
Demokratija i njene granice Aleksis de Tokvil i ... - komunikacija
- No tags were found...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
U nauci pripadnici <strong>de</strong>mokratskog društva stavljaju praktièno saznanjeiznad teorijskog; u umetnosti korisno (praktièno) stoji iznadlepog. Stavljajuæi korisno iznad lepog, <strong>de</strong>mokratija zahteva da i lepobu<strong>de</strong> korisno. Neguju se oni oblici umetnièkog izraza koji `ivot èinelakšim, nasuprot onima koji ga ulepšavaju. Stari slikari (Rafael naprimer) te`ili su, prema <strong>Tokvil</strong>u, da prevaziðu prirodu, stremeæi kaneèem što je bolje od priro<strong>de</strong>. Oni su nastojali da od èoveka uèinenešto što je više od njega. Slikari prizora iz Francuske revolucije(David i njegovi uèenici) odlièno su prikazali mo<strong>de</strong>le koje su imalipred sobom, ali su retko zamišljali nešto izvan njih. 64Slièno umetnosti uopšte, i pesništvo ima zadatak da stvarnostuèini lepšom. Srednjovekovno društvo, prema <strong>Tokvil</strong>u, èini povoljnijetlo za razvoj poezije zbog svoga odnosa prema prošlosti. Izazivajuæiu ljudima odvratnost prema prošlosti i lišavajuæi pesništvonjegovog dotadašnjeg ambijenta, naèelo jednakosti oduzima pesništvui <strong>de</strong>o sadašnjosti. U nemoguænosti da u <strong>de</strong>mokratskom društvunaðe stvaralaèko nadahnuæe u mnoštvu jednakih ljudi koji ga okru-`uju, pesnik se okreæe prirodi; „pošto su sa vidika išèezli bogovi i heroji,pesnici su se bacili na posao da opišu bujice i planine“. Ali ovaje (opisna) poezija za <strong>de</strong>mokratska društva samo privremeno rešenje.Ukoliko je prošlost kao izvor pesništva izgubljena, ostaje neštodrugo dostojno pesnièkog nadahnuæa. To je buduænost. Ljudi u <strong>de</strong>mokratskomdruštvu zaokupljeni su buduænošæu. Pošto su svi ljudijednaki i pojedinaèno uzev beznaèajni, narod æe postati predmet poezije.Predmet pesništva u <strong>de</strong>mokratiji treba da postane èovek, odnosnoèoveèanstvo uopšte uzev. 65<strong>Tokvil</strong>ova zamisao o društvenoj tiraniji veæine ili o tiraniji javnogmnjenja imala je velikog odjeka. Ona je pre svega uticala na razmatranjeD`ona Stjuarta Mila. 66 Bio je to Mil koji je napisao najobimnijeosvrte na obe knjige Demokratije u Americi i koji je u svojoj Autobio-64656634Isto, knj. II, str. 53-61.Tocqueville, De la Démocratie en Amérique, knj. II, str. 76-81.Prepiska izmeðu Mila i <strong>Tokvil</strong>a objavljena je u Alexis <strong>de</strong> Tocqueville, Oeuvrescomplètes. Correspondance anglaise: Correspondance d’Alexis <strong>de</strong> Tocquevilleavec Henry Reeve et John Stuart Mill, Paris, Gallimard, 1954, tom VI, knj. I.