2. Dvije škole hrvatske animacije u SAD-uSan Francisco, od 27. siječnja do 12. veljače <strong>2012</strong>.Škola animiranog filma iz Čakovca i Zagrebačka škola crtanog filmaJasminka Bijelić Ljibić i Vanja HrasteMeđunarodni uspjeh i značaj dva fenomena hrvatskog animiranog filma Škole animiranogfilma iz Čakovca i Zagrebačka škola crtanog filma zasigurno su zaslužili promociju iprezentaciju kada god za to ima prilike. Potaknuti interesom programskih direktori programaCroatian Animation Cultural Exchange Sarah Klein i Davida Kwana koji su pokazali za ovedvije škole, <strong>Hrvatski</strong> <strong>filmski</strong> <strong>savez</strong> je organizirao i realizirao program predstavljanja hrvatskeanimacije u svijetu pod nazivom Dvije škole hrvatske animacije.Iako je program bio podijeljen u dva dijela, svaki posvećen jednoj školi, oni se i međusobnonadopunjuju i povezuju te je svrha ovog programa i svojevrstan istraživački rad potaknutpitanjem korelacije između bogate i dugotrajne tradicije crtanog filma u Hrvatskoj naprofesionalnoj razini (Zagrebačka škola crtanog filma) i isto tako plodne i kvalitetne dječjeprodukcije (Škola animiranog filma iz Čakovca). Iz tog razloga je zajedničko sudjelovanjedvoje stručnjaka iz ovog područja, kao mogućnost istraživanja gore navedenog, od interesa zahrvatsku filmsku povijest.Početkom <strong>2012</strong>. godine dogovoreno je da će dvoje stručnjaka za hrvatski animirani film, EdoLukman (voditelj Škole crtanog filma) i Vanja Hraste (povjesničarka filma) održati u SanFrancisco u SAD-u niz predavanja, radionica animiranog filma i <strong>filmski</strong>h projekcija. Krajem2011. godine došlo je do promijene u dogovorenom programu te je od strane Hrvatskogaudiovizualnog centra odobreno da se dogovoreni i odobreni program održi u dva dijela, I.dio: predstavljanje Zagrebačke škole animiranog filma koji je održala Vanja Hraste udogovorenom terminu od 27. siječnja do 12. veljače i i II. dio: Škola animiramog filma izČakovca s popratnim radionicama koji je vodila Jasminka Bijelić Ljubić (umjesto EdeLukmana) od 4. do 15. listopada <strong>2012</strong>.I. dioVanja Hraste bila je pozvana da predstavi program najznačajnijih filmova Zagrebačke školecrtanog filma na California Film Institute kao dio posebne projekcije Rafael Film Centra.Održala je niz predavanja na Odsjeku Medijskih umjetnosti na Sveučilištu San Francisco i uHrvatsko američkom kulturnom centru u San Fransisco-u. Vrijeme između predavanja ipredstavljanja program iskoristila je za predstavljanje suvremenog dječjeg filmskog ivideostvaralaštva na području animiranog filma, kao uvod u II.dio programa, te u suradnji sumjetnicom Sarah Klein i vodila je radionicu stop-animacije za mlade u Meridian Galleryu San Francisco-u. Vanja Hraste također je bila pozvana da posjeti i predstavi izbor dječjegstvaralaštva na Squeaky Wheel in Buffalo New York.96
Sažetak predavanja Vanje HrasteZagrebačka škola crtanog filma1958. godine na festivalu u Cannesu <strong>filmski</strong> kritičar Georges Sadoul imao je priliku po prviput vidjeti crtane filmove u produkciji Zagreb filma. Primjetio je tada da ti filmovi imaju nekezajedničke elemente: crtež koji više sliči skici, nije bilo govora nego samo glazba i zvukovi tesu obrađivali ozbiljne teme. Tom je prilikom Sadoul osmislio termin Zagrebačka školacrtanog filma i od tada se on koristi kada se govorio o produkciji crtanog filma u Zagrebu.U povijesti animiranog filma Zagrebačka škola predstavlja trenutak izvanredne kreativnosti.Našli su se na jednom mjestu umjetnički talenti koji su posjedovali snažnu želju zaeksperimentiranjem. U klasičnom, disneyevskom crtanom filmu, vrlo brzo nakon nekolikopokušaja, nisu više nalazili inspiracije. Naprotiv, potpuno su izvrnuli njegov model: umjestotrodimenzionalnog prostora koji je kod Disneya trebao stvoriti iluziju prostorne realnosti,formirali su prostor sa samo dvije dimenzije (po bijelom papiru koji je fingirao pozadinukretale su se plošne dvodimenzionalne figure). Nadalje, kontinuitet pokreta bio je reduciran,isprekidan, apstraktan (za Disneya je trebao biti što bliži realnom pokretu). Ovi autori suprkosili zakonima fizike u svojim filmovima. Kod upotrebe glazbe također je došlo dopromjena – šumovi, zvučni efekti i glazba više nisu samo pratili realno kretanje već su postalidio sadržaja filma ili pak kontrapunkt filmskoj slici. Zagrebački stil je nametnuo stiliziranuanimaciju koja je išla sve više prema grafičko-slikarskim rješenjima bližim umjetničkimavangardama. Teme koje se zagrebački autori uvodili u crtane filmove su biliegzistencijalistička i socijalna pitanja, starost, smrt, bolest, agresija, sve ono što je Disney usvojim filmovima vrlo pažljivo izbjegavao.Zagrebačka škola crtanog filma predstavljala je snažno obogaćenje estetike animiranog filma.U isto vrijeme, unutar Škole, nije postojao jedan jedinstveni figurativni stil već je njenojedinstvo bilo bazirano na mentalitetu autora koji su bili otvoreni za promjene i poticaje kojisu dolazili s različitih strana. To znači da, iako je postojao jedan zajednički stil, u isto sevrijeme unutar njega nalazila posebna, nezavisna struja koja je u konačnici postalakarakterističan i prepoznatljiv stil Škole.Zbilja je jedinstvena činjenica da grupa umjetnika okupljenih na jednom mjestu radi zajednona mnogobrojnim projektima i u isto vrijeme uspije održati i razvijati osobne stilove i načinerada. Još jedna zanimljivost u vezi Škole je svakako jako razvijen osjećaj zajedništva koji jeučinio to da ta grupa autora radi bok uz bok, razmjenjujući iskustva, razvijajući suradnje i bezobzira na često diametralne poetike, spajao ih je zajednički cilj potrage za novim tematikama,novim stilovima i novim načinima produkcije.Osnivanje studija za crtani film 1956. godine u okviru Zagreb filma vrlo brzo omogućilo jeprodukciju kratkih autorskih filmova dajući šansu mladim, kreativnim snagama mogućnost dapokažu svoje potencijale i kao rezultat njihovi su filmovi bili jako brzo prepoznati nasvjetskim festivalima. Tako je već dvije godine nakon osnivanja Studija, na festivalu uVeneciji, film Vatroslava Mimice Samac osvojio Grand Prix. To je bio prvi veliki uspjehŠkole. Autori koji su tada došli raditi u novoosnovani studio bili su Nikola Kostelac, DušanVukotić, Vatroslav Mimica, Vlado Kristl, Borivoj Dovniković-Bordo. Međutim, najvećiuspjeh Škole bila je osvojeni Oscar za najbolji animirani film koju je dobio film DušanaVukotića Surogat (Ersatz) 1961. godine. Bilo je to prvi put da je jedan film koji nije američkeprodukcije osvojio nagradu u toj kategoriji. Iza Vukotića, Mimice i Kristl rodila se jedna nova97
- Page 1 and 2:
Broj: 1344/1-2012MB: 323 4240OIB: 2
- Page 3 and 4:
Hrvatski filmski savez udruga je ne
- Page 5 and 6:
- pružanje arhivskih, bibliotečni
- Page 7 and 8:
Proglašenje dobitnika bilo je 26.
- Page 9 and 10:
- organizacija i koordinacija rada
- Page 11 and 12:
Plakat programa Treća žena- Pripr
- Page 13 and 14:
slažemo, a nismo lego kockice MC S
- Page 15 and 16:
- Hrvatska zajednica tehničke kult
- Page 17 and 18:
II. OBRAZOVNE AKTIVNOSTI(1.) 19. IN
- Page 19 and 20:
Prizor iz filma Rođendan čudoviš
- Page 21 and 22:
PALUNKOV KLUBU suradnji sa Kino klu
- Page 23 and 24:
PALUNKOVA SCENARISTIČKA ŠKOLICAKI
- Page 25 and 26:
Na Dječjem filmskom kampu sudjelov
- Page 27 and 28:
OŠ Stanovi, Zadar, Filmska družin
- Page 29 and 30:
normalan rad fiksne grupe polaznika
- Page 31 and 32:
(5.) 14. škola medijske kulture Dr
- Page 33 and 34:
filmu do 1941. godine, hrvatskom fi
- Page 35 and 36:
Radionica za TV-reportažu voditelj
- Page 37 and 38:
Specijalizirana radionica za postpr
- Page 39 and 40:
Specijalizirana radionica za glumu
- Page 41 and 42:
srednjim školama i đačkim domovi
- Page 43 and 44:
3. U trećem dijelu je predočio dv
- Page 45 and 46: jer je zamišljen klaustrofobično.
- Page 47 and 48: SLUŽBENI PROGRAM FESTIVALAGIMNAZIJ
- Page 49 and 50: Filmska revija mladeži nacionalna
- Page 51 and 52: turističkom školom i Gimnazijom K
- Page 53 and 54: U prostorijama Knjižnice za mlade
- Page 55 and 56: U periodu od 27. kolovoza do 15. ru
- Page 57 and 58: PETAK, 05. listopada09:00 - druga r
- Page 59 and 60: Amaterizam označava bavljenje odre
- Page 61 and 62: DRUGA NAGRADA8'22'', a: Leona Kadij
- Page 63 and 64: 1. Nicole Hewitt, In Time (čekala
- Page 65 and 66: govori se o sinkronom i asinkronom
- Page 67 and 68: Život izmišljotina okuplja oglede
- Page 69 and 70: ISBN 978-953-7033-35-4 (meki uvez)9
- Page 71 and 72: Zbornik In Contrast: Croatian Film
- Page 73 and 74: kova?, 2005) / Tomislav Šakić: Zr
- Page 75 and 76: II - Sve je povezano: Kontekst, Bil
- Page 77 and 78: Za nakladnika: dr. sc. Hrvoje Turko
- Page 79 and 80: 2.1. Hrvatski filmski ljetopis, bro
- Page 81 and 82: 2.2. Hrvatski filmski ljetopis , br
- Page 83 and 84: 2.3 Hrvatski filmski ljetopis, broj
- Page 85 and 86: Dina Iordanova / Digitalni prekid:
- Page 87 and 88: 3. KATALOZI1. 17. filmska revija ml
- Page 89 and 90: WEB STRANICE(1.) www.hfs.hr - porta
- Page 91 and 92: V. MEĐUNARODNA SURADNJA1. UNICA1.1
- Page 93 and 94: Zdenko Bašić: VeslaUz nagrađene,
- Page 95: Sudeći prema reakcijama svojih fil
- Page 99 and 100: Raspored predavanja i radionicaCROA
- Page 101 and 102: Filmovi su uglavnom izazvali čuđe
- Page 103 and 104: PROJEKCIJE U ŠKOLAMA35. MVFF je u
- Page 105 and 106: 3. Sudjelovanje Ivana Faktora s fil
- Page 107 and 108: Scenografija: Boris TadejKostimogra
- Page 109 and 110: KAKAV DIVAN DAN autorica Romana Ro
- Page 111 and 112: BEZ NASLOVA (PLAVO) autorice Renate
- Page 113 and 114: U RATU I REVOLUCIJI autorice Ane Bi
- Page 115 and 116: VI. FILMSKI PROGRAMI U KINU TUŠKAN
- Page 117 and 118: Razgovor nakon projekcije: Svetozar
- Page 119 and 120: Kinematografima Osijek. Sponzori su
- Page 121 and 122: Festival subverzivnog filmaU Tuška
- Page 123 and 124: U velikoj je dvorani u suradnji sa
- Page 125 and 126: Razgovori u kinu TuškanacUz kultnu
- Page 127 and 128: Programi izvan Zagreba:Pojedini cik
- Page 129 and 130: 19:00 Tri kratkometražna filmaIn m
- Page 131 and 132: 2011.); r/sc: Romany Saad19:35 Kari
- Page 133 and 134: Lean21:00 Oliver Twist (1922.); r:
- Page 135 and 136: Od 6. do 12. svibnja21:00 Odbačen
- Page 137 and 138: 21:30 Cvijeće i gnjev (Hana to dot
- Page 139 and 140: 2004.); r: Heung-Sik Park21:00 Sama
- Page 141 and 142: 21:00 Demonlover (2002.) 4031. list
- Page 143 and 144: 19:00 Otoci (Isole, 2011.) r: Stefa
- Page 145 and 146: (2.) KRATKI UTORAK (filmski program
- Page 147 and 148:
2. Kratki utorak predstavlja Zagreb
- Page 149 and 150:
4. Cinemaniac - suvremena umjetnost
- Page 151 and 152:
5. Krik u tminiRedatelj: Andrija Ma
- Page 153 and 154:
Linda Dombrovszky , George Groshkov
- Page 155 and 156:
Prema želji samoga redatelja, film
- Page 157 and 158:
(3.) VIDEOTEKA I ČITAONICA U MALOJ
- Page 159 and 160:
3. SLOMLJENO KRILO autora Petra Kre
- Page 161 and 162:
Programi na vrpcama i na master DVD
- Page 163 and 164:
The Bird, 2002, 2’ , Filip Cenek:
- Page 165 and 166:
O. Miletić: Zagreb u svjetlu veleg
- Page 167 and 168:
Iz arhivskih vrpci rađeni master D
- Page 169 and 170:
8. Arhivski materijal na temu Zagre
- Page 171 and 172:
171
- Page 173 and 174:
IX. UREĐENJE PROGRAMSKOG PROSTORAV