Reguliranje suvišnih voda - Agronomski fakultet

More documents

Recommendations

Info

Tablica 2. Podjela podzemne vode u tlu prema visini dizanja Kategorija podzemne vode Udaljenost razine podzemne vode od površine tla (m) Vrlo plitka < 0,2 Plitka 0,2-0,5 Srednje duboka 0,5-1,0 Duboka 1,0-1,5 Vrlo duboka >1,5 Slika 10. Prikaz područja s plitkom podzemnom vodom 2.3. Štetnost suvišnih voda Slika 11. Prikaz podzemnih voda pod pritiskom Štete u biljnoj proizvodnji, koje nastaju od suvišnih voda, mogu doseći katastrofalne razmjere. Suvišne vode čine loše uvjete za uzgoj kulturnih biljaka općenito, izravno utječu na smanjenje prinosa i otežavaju ili, čak, u potpunosti onemogućavaju izvođenje agrotehničkih zahvata koje treba pravovremeno izvršiti (slike 12 i 13). Slika 12. Problemi u berbi kukuruza kod mokrog i raskvašenog tla Slika 13. Stvaranje izraženih mikrodepresija („kala ili kolotraza“) u međuredovima drvenastih kultura 12
U Hrvatskoj tijekom izrazito humidnih godina i izrazitije pojave suvišnih voda, valja računati s nesigurnošću biljne proizvodnje na preko 50% obradivih poljoprivrednih površina (Tomić, 1987). Svi navedeni oblici suvišnih voda imaju negativan utjecaj na tlo, a posebno na sam uzgoj kulturnih biljaka. Poznato je da biljke različito podnose prekomjerno vlaženje ili plavljenje tla, zavisno od fenofaze razvoja, u kojoj se vlaženje pojavljuje i dužine njegova trajanja. Na pojavu dužeg trajanja suvišne vode u tlu, poljoprivredne kulture reagiraju smanjenjem prinosa. Najveće sniženje prinosa u uvjetima prisutnosti suvišne vode valja očekivati u razdoblju intenzivnog porasta biljaka. Smanjenje prinosa uzgajane kulture to je veće što je dulji period prevlaživanja tla (tablica 3). Tablica 3. Utjecaj suvišne vode na sniženje prinosa nekih poljoprivrednih kultura (%) Poljoprivredna kultura Duljina prekomjernog vlaženja u danima 3 7 11 15 Najveće smanjenje prinosa u mjesecima Ozime žitarice 5 – 20 5 – 20 10 – 80 20 – 100 V – VI Jare žitarice 10 – 20 20 – 50 40 – 75 20- 100 V –VI Kukuruz 10 – 20 10 – 80 20 – 100 30 – 100 IV – VI Suncokret 10 20 – 40 30 – 80 50 – 100 V – VI Krumpir 30 – 50 80 – 100 100 100 VI – VIII Šećerna repa 10 40 – 50 90 – 100 100 III – X Krmno bilje 10 25 – 40 20 – 70 30 – 70 V – VII Livade – 10 – 20 20 – 30 10 – 50 V – VII Pašnjaci – 10 – 20 20 – 50 10 – 70 V – VII Temeljem navedenih pokazatelja u tablici 3, uočljivo je da su gubici u prinosu većine poljoprivrednih kultura najmanji kada prevlaživanje tla traje vremenski do tri dana. Relativno sniženje prinosa poljoprivrednih kultura zavisi od razdoblja fenofaze u kojoj se biljka nalazi u trenutku suvišnog vlaženja tla (slika 14). Tako je najveće sniženje prinosa kukuruza kada je tlo suviše vlažno u početku vegetacije (travanj-lipanj). Ozime žitarice ne podnose dulje vrijeme prevlažena tla pri kraju svoje vegetacije (svibanj-lipanj), a jare žitarice u sredini vegetacijskog razdoblja (travanj-svibanj). 13
Page 2 and 3: UDŽBENICI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Page 4 and 5: Kazalo 1. UVOD 4 2. PORIJEKLO, VRST
Page 6 and 7: 1. UVOD Pojava suvišnih voda na ne
Page 8 and 9: Tablica 1. Površina razdjela tla u
Page 10 and 11: 2. PORIJEKLO, VRSTE I ŠTETNOST SUV
Page 12 and 13: 2.2. Suvišne podpovršinske vode O
Page 16 and 17: Slika 14. Relativno smanjenje prino
Page 18 and 19: 3. SUVIŠNA VODA KOD HIDROMORFNIH T
Page 20 and 21: hipoglejni, 4. humoglejni, 5. amfig
Page 22 and 23: 3.1.2. Melioracijska jedinica pseud
Page 24 and 25: uzgajane kulture. Prema uzgajanim k
Page 26 and 27: 4. TEMELJNE ZNAČAJKE ZAŠTITE MELI
Page 28 and 29: Slika 29. Shematski presjek vodotok
Page 30 and 31: Slika 33. Glavni obrambeni (regulac
Page 32 and 33: Slika 36. Shematski prikaz uzdužno
Page 34 and 35: isključivo grade sa zadaćom obran
Page 36 and 37: 4.5. Nizinske retencije i/ili akumu
Page 38 and 39: 5. TEMELJNI KRITERIJI HIDROMELIORAC
Page 40 and 41: konkretno, pri određivanju razmaka
Page 42 and 43: Tablica 8. Vrijednosti drenažnog h
Page 44 and 45: sustavu (dubina podzemne vode na sr
Page 46 and 47: 6. TEMELJNE ZNAČAJKE USPOSTAVE OPL
Page 48 and 49: Slika 50. Shematski prikaz crpne po
Page 50 and 51: 7. METODE I NAČINI ODVODNJE 7.1. R
Page 52 and 53: U razdoblju između dva svjetska ra
Page 54 and 55: 7.2. Površinska odvodnja Odvodnja
Page 56 and 57: 7.2.2. Detaljna površinska odvodnj
Page 58 and 59: Slika 61. Shematski prikaz i hidrau
Page 60 and 61: Nedostaci: � gubitak na proizvodn
Page 62 and 63: 37,5 m, a za tla s umjerenom propus
Page 64 and 65:
7.3. Podzemna odvodnja U melioracij
Page 66 and 67:
Tako se u ovisnosti od smjera posta
Page 68 and 69:
Slika 72. Shematski prikaz „zatvo
Page 70 and 71:
U literaturi se navode različite v
Page 72 and 73:
Proračun razmaka cijevne drenaže
Page 74 and 75:
Navedeni oblici Hooghoudtovih formu
Page 76 and 77:
gdje je: h - ukupan hidraulički tl
Page 78 and 79:
Slika 82. Nomogram za određivanje
Page 80 and 81:
Na slici 85 prikazan je plan odvodn
Page 82 and 83:
Slika 86. Nomogram za dimenzioniran
Page 84 and 85:
Tablica 25.Temeljna načela za vrij
Page 86 and 87:
Slika 91. Osnovne značajke prstena
Page 88 and 89:
a) b) c) Slika 95.(a, b, c, d) Izvo
Page 90 and 91:
Slika 98. Prikaz detalja izljeva dr
Page 92 and 93:
Sustav kombinirane detaljne odvodnj
Page 94 and 95:
Slika 103. Prikaz mehaničkog filte
Page 96 and 97:
izvedenih hidromelioracijskih susta
Page 98 and 99:
Funkcioniranje krtične drenaže te
Page 100 and 101:
Efikasnost dubinskog rahljenja tla
Page 102 and 103:
8. POTREBE I MOGUĆNOSTI REVITALIZA
Page 104 and 105:
Slika 119. Prikaz „svoda“ u dre
Page 106 and 107:
Red . broj Neprimjerena površinska
Page 108 and 109:
Tablica 28. Prikaz radova i mjera z
Page 110 and 111:
20. Hunkler, K., Grubinger, H., Tan
show all

Reguliranje suvišnih voda - Agronomski fakultet

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?