Reguliranje suvišnih voda - Agronomski fakultet

1. UVOD
Pojava suvišnih voda na nekom području posljedica je većeg broja međusobno
povezanih čimbenika, od kojih valja istaknuti klimatske, geomorfološke i
hidropedološke čimbenike područja (u daljnjem tekstu melioracijskog područja).
Dakako, da temeljna uloga pripada klimatskim čimbenicima, u prvom redu količini,
intenzitetu i rasporedu oborina, kao i uvjetima koji utječu na njihovu potrošnju. U
tom pogledu ilustrativan je pokazatelj srednjih godišnjih količina oborina na relativno
malom prostoru Republike Hrvatske (sl. 1), čija vrijednost koleba u rasponu od čak
300 do > 3.500 mm.
Slika 1. Srednja godišnja količina oborina u R. Hrvatskoj (M. Perčec, Tadić 2010)
Valja naglasiti da količina oborina u kombinaciji s geomorfološkim (reljef,
stratigrafija) i pedološkim značajkama prvenstveno utječe na pojavu viška vode
odnosno suvišnih voda na užem ili širem melioracijskom području. Prema
pokazateljima koje navode Tomić 1988, Tomić i Petošić 1989, Petošić, 1993., a
koristeći metodu po Thornthweitu za proračun bilance vode, vrijednosti godišnjeg
viška vode u tlu mogu se na širem prostoru Republike Hrvatske kretati u rasponu od
150 do 850 mm. Ako se količine viška vode u tlu koje neposredno utječu i na pojavu
4