Reguliranje suvišnih voda - Agronomski fakultet

4.5. Nizinske retencije i/ili akumulacije
Grade se u nizinskom dijelu melioracijskog područja. Locirane su u neposrednoj
blizini glavnih vodotoka-rijeka. Zauzimaju prostore velikih terenskih (prirodnih)
depresija, koje su se uslijed dugotrajnog zamočvarivanja ionako slabo iskorištavale u
gospodarske, posebice poljoprivredne svrhe. Najčešće su ovo prostori šumskih površina,
ekstenzivnih livada i pašnjaka.
Po svom obimu za razliku od brdskih akumulacija i retencija obuhvaćaju znatno
veće prostore, u koje se može retencirati odnosno trajnije akumulirati i nekoliko milijuna
km 3 suvišnih (poplavnih) voda (slika 43).
Temeljna im je zadaća obrana od poplava velikih urbanih i/ili ruralnih prostora.
Izgradnja i funkcioniranje nizinskih retencija i/ili akumulacija u pravilu je povezano s
nizom drugih hidrotehničkih objekata i građevina kao što su oteretni kanali, ustave, crpne
postaje, nasipi, preljevi, sifoni i dr.
Školski primjer funkcionalnog povezivanja navedenih objekata i građevina
prisutan je u vodoprivrednom rješenju obrane od poplava Srednje Posavine (slika 44).
Dovoljno je za primjer samo naglasiti, da je u sklopu navedenog sustava
izgrađeno ukupno 5 velikih nizinskih retencija; Lonjsko polje, Mokro polje, Kupčina,
Zelenik i Jantak ukupnog volumena od 1.590 hm 3 (Biondić et. al, 2003).
Slika 43. Pogled na dio nizinske retencije Lonjsko polje
34