11.01.2013 Views

Zakon velikih brojeva Ernest i njegova (Ne)vina Panino

Zakon velikih brojeva Ernest i njegova (Ne)vina Panino

Zakon velikih brojeva Ernest i njegova (Ne)vina Panino

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Godina IX · Broj 53 (6/2010) · Prosinac 2010.<br />

Restaurant&Hotel stručni magazin za ugostiteljstvo i turizam Godina X · Broj 54 (1/2011) · Veljača 2011.<br />

tiskanica / business media croatia d.o.o., bosutska 9, 10000 zagreb, hrvatska / poštarina plaćena u pošti 10000 zagreb<br />

<strong>vina</strong><br />

<strong>Ernest</strong> i <strong>njegova</strong> (<strong>Ne</strong>)<strong>vina</strong><br />

restaurant&chef<br />

<strong>Panino</strong><br />

analiza<br />

<strong>Zakon</strong> <strong>velikih</strong> <strong>brojeva</strong>


4<br />

impressum&uvodnik<br />

naslovna / Grandhotel Lienz s pet zvjezdica u najsunčanijem austrijskom gradu Lienzu slijedi raskošna vremena<br />

fin-de-siècle stila. Karakterizira ga savršeni balans između arhitekture i dizajna, prostranost svih prostorija,<br />

niz detalja i igra s prirodnim i umjetnim osvjetljenjem.<br />

glavna urednica<br />

Alma Radoš<br />

Tresla se brda...<br />

Osim što se po tko zna koji put naljutio Miroslav Folnegović, među ugostiteljima ionako poznat kao čovjek “kratkog<br />

fitilja” – po svemu sudeći posljednji Saborski odbor za turizam nije se niti trebao održati. Kad sam u pozivu za medije<br />

pročitala da će se razgovarati o smanjenju stope PDV-a za ugostiteljstvo, odmah sam shvatila da se Odbor saziva<br />

kako bi se zadovoljila forma. Svakom pametnom posve je jasno da u ovim okolnostima nema smanjenja PDV-a, a čini<br />

se da ćemo na to još dugo čekati, što nama Hrvatima ne pada teško – s obzirom da smo dokazano strpljiv narod.<br />

“Ljudi morate biti svjesni da stojimo na vrhu sante leda”, kazao je Davor Šuker, dojučerašnji ministar financija, a<br />

trenutno aktualni zastupnik u Hrvatskom saboru, koji se kao glavni autor hrvatskog poreznog sustava odlučno<br />

založio za postojeće stanje. Šuker se boji da će otvaranjem ovog pitanja bilo koja djelatnost vezana uz turizam tražiti<br />

isto, iako je turizam – budimo realni – jedino područje u kojem je moguće smanjenje porezne stope.<br />

Na Odboru su se političari usuglasili kako je potrebno napraviti sveobuhvatnu analizu (koja se, jasno, ne može<br />

napraviti preko noći) kako bi se uopće uzelo u obzir smanjenje PDV-a na ugostiteljstvo. Još su se jednom oglušili<br />

na probleme ugostitelja, a dvojica koja su ih tamo predstavljala – vidno uzrujani Folnegović i vrlo smireni Zlatko<br />

Puntijar - uspjela su samo zaključiti kako je posljednja godina bila vrlo teška, i da je vidno pao promet.<br />

Inače, što se usluga restorana tiče, u 14 zemalja Europske unije snižena je porezna stopa, dok je u 13 standardna.<br />

Pritom treba naglasiti da je snižena stopa u svim – nama konkurentnim – mediteranskim zemljama, osim na Malti,<br />

čija je standardna stopa 18 posto. No, Šuker je jasno dao do znanja da su usporedbe s europskim okruženjem bespredmetne,<br />

sve dok se naša porezna politika bazira na potrošačkom porezu, odnosno trošarinama i PDV-u. Stoga<br />

je realno vrlo teško očekivati njeno smanjenje. Šukera se ne može pobijediti kad su porezi u pitanju. I ovoga puta<br />

tresla se brda, rodio se miš.<br />

Sr da čan poz drav do sljede ćeg bro ja<br />

Restaurant Hotel<br />

impressum / Restaurant&Hotel / stručni magazin za ugostiteljstvo i turizam / dinamika izlaženja dvomjesečnik / nakladnik: Business Media Croatia d.o.o., Bosutska 9,<br />

10000 Zagreb, Hrvatska, tel. +385 1 6311 800, fax +385 1 6311 810, e-mail: info@bmcroatia.hr / direktor: <strong>Ne</strong>nad Žunec / glavna i odgovorna urednica: Alma Radoš, dipl.<br />

no<strong>vina</strong>r, e-mail: alma.rados@bmcroatia.hr / suradnici: Vera Roknić, Romeo Lambaša, Niko Đukan, Slobodan Rosić / stručni suradnici: dr. sc. Ivanka Avelini Holjevac, mr.<br />

sc. Dijana Katica, mr. sc. Vlasta Klarić / product manager: Cvjetka Špralja Sakić, dipl. oec. / prodaja i marketing: Danijela Mirošević, ing. / tajnistvo i pretplata: Suzana<br />

Kovačić, tel. +385 1 6311 800, fax. +385 1 6311 810 / graficka urednica: Zdenka Milošević, dipl. ing. / urednik fotografije: Miroslav Miščević / lektura: Deniver Vukelić, prof.<br />

/ tisak: AKD Tiskara ISSN 1333-6274 / Autori osobno snose odgovornost za objavljeni sadržaj svojih članaka. Staja lišta autora nisu ujedno i stajališta uredništva i stručnog<br />

kolegija časopisa. Rukopisi, slike i ostala dokumentacija se ne vraćaju. Kompletni objavljeni materijali ne mogu se koristiti u druge svrhe ili objave bez suglasnosti izdavača.<br />

veljača 2011 � Restaurant&Hotel<br />

&<br />

s t r u č n i m a g a z i n z a u g o s t i t e l j s t v o i t u r i z a m Godina X · Broj 54 (1/2011) · Veljača 2011.<br />

TISKANICA / Business Media Croatia d.o.o., Bosutska 9, 10000 Zagreb, Hrvatska / Poštarina plaćena u pošti 10000 Zagreb<br />

<strong>vina</strong><br />

<strong>Ernest</strong> i <strong>njegova</strong> (<strong>Ne</strong>)<strong>vina</strong><br />

restaurant&chef<br />

<strong>Panino</strong><br />

analiza<br />

<strong>Zakon</strong> <strong>velikih</strong> <strong>brojeva</strong>


32<br />

30<br />

Restaurant&Hotel Broj 54 (1/2011) · Veljača 2011.<br />

business tour 6<br />

interview<br />

Andreja Cvitković,<br />

direktorica predstavništva<br />

HTZ-a u <strong>Ne</strong>w Yorku 8<br />

kvaliteta<br />

Veliki hotelijeri 10<br />

analiza<br />

Daleka tržišta, Kina 12<br />

obiteljski mali hoteli<br />

7. redovna skupština<br />

nacionalne udruge OMH 14<br />

financiranje<br />

HBOR 16<br />

obiteljski mali hoteli<br />

Fleksibilnost poslovanja 18<br />

report<br />

Posjet ministra Bajsa<br />

Španjolskoj 20<br />

ITB World Travel Trends<br />

2010/2011 24<br />

Zagreb u brojkama 26<br />

enogastro tour 28<br />

ruralni turizam<br />

Lička kuća Bornstein 30<br />

restaurant&chef<br />

<strong>Panino</strong>, Zagreb 32<br />

profesionalna kuhinja<br />

Mitsubishi Electric<br />

Power Inventer 34<br />

profesionalna oprema<br />

Kenwood – De’Longhi 35<br />

gastro<br />

Mala škola začina 36<br />

Kotanyi začinsko bilje 38<br />

kava<br />

CSI za espresso 40<br />

<strong>vina</strong><br />

<strong>Ernest</strong> i <strong>njegova</strong> (<strong>Ne</strong>)<strong>vina</strong> 42<br />

Podrumi Belje<br />

Antonio Moretti,<br />

44<br />

crnjaci sa Sicilije 46<br />

Vinitech SIFEL Bordeaux 49<br />

top destinacije<br />

Saas Fee, Ferienart<br />

Resort and Spa 50<br />

sajmovi<br />

Hotel&Gastroteh, Inga,<br />

Vinovita, CroTour 54<br />

46<br />

50<br />

sadržaj<br />

veljača 2011 � Restaurant&Hotel<br />

5


6<br />

business tour<br />

uspjeh akcijskog plana hrvatskog turizma<br />

Za izazovnu turističku 2011. godinu Hrvatska se i ovog puta pravovre me no pripremila Akcijskim planom hrvatskog<br />

turizma, donesenim još u studenom prošle godine, a koji podrazumijeva niz mjera među kojima su i<br />

one usmjerene na udružene tržišne aktivnosti. Hrvatska je na svoje tržište dovela najvažnije svjetske turoperatore,<br />

odnosno da se naša zemlja nalazi u katalozima svih vodećih organizatora putovanja. Među njima su,<br />

između ostalih, i njemački TUI i ID Riva, britanski Thomson, TUI i SAGA te austrijski Gruber Reisen. Prema<br />

modelu II, koji se odnosi na udruženo oglašavanje s organizatorima putovanja, u usporedbi sa sličnim prošlogodišnjim<br />

modelom, u prvom roku (do 21. prosinca 2010.) pristiglo je čak 40 posto više zahtjeva, čija je vrijednost<br />

dva posto veća i iznosi 25,4 milijuna kuna. Temeljem spomenutih mjera, nastavio je, u Hrvatsku se ove<br />

godine planira dovesti oko 1,9 milijuna putnika, odnosno 15 posto više u odnosu na prošlu godinu.<br />

do više domaćih gostiju<br />

<strong>Ne</strong>davno je potpisan ugovor s hrvatskim putničkim agencijama koje su je javile na natječaje Hrvatske turističke zajednice<br />

za udružene tržišne aktivnosti, sukladno mjerama iz Akcijskog plana hrvatskog turizma za ovu godinu - „Ostani u Hrvatskoj“<br />

i „Upoznaj Hrvatsku“. Prva skupina mjera odnosi se na organizaciju školskih putovanja u Hrvatskoj u pred i posezoni,<br />

a njome je obuhvaćena čak trećina ukupnog broja hrvatskih maturanata za ovu godinu. Na natječaj je pristiglo ukupno<br />

35 zahtjeva ili čak 192 posto više u odnosu na prošlu godinu, čime je obuhvaćeno gotovo 15 tisuća školske djece. Spomenutim<br />

mjerama nastoji se zaustaviti ili smanjiti pad udjela domaćih gostiju, koji je prošle godine iznosio 13 posto, u usporedbi<br />

s udjelom stranih gostiju u Hrvatskoj od 87 posto. S druge strane, cilj novog programa „Upoznaj Hrvatsku“ je u programe<br />

hrvatskih putničkih agencija uključiti turistički nerazvijene dijelove Hrvatske, čime bi se ne samo produžila sezona i doveli<br />

turisti, već i snažnije turistički razvila određena područja. Za oba je programa pristigao ukupno 131 zahtjev, ukupne vrijednosti<br />

gotovo 6,2 milijuna kuna, čime je obuhvaćeno gotovo 50 tisuća gostiju.


adriaguide zadar - putni vodič za iphone<br />

Tvrtka Navigo Sistem d.o.o., zastupnik tvrtke GARMIN Int. te proizvođač poznatih kartografskih<br />

proizvoda AdriaROUTE i AdriaTOPO, objavila je jučer svoj prvi vodič za iPhone<br />

– AdriaGUIDE Zadar. Riječ je o besplatnoj aplikaciji objavljenoj na Apple Store-u koja<br />

omogućuje pregled mnogih zanimljivosti i korisnih informacija za boravak i putovanje<br />

u grad Zadar. Objavljeno je 12 kategorija točaka koje sadrže fotografije, opis, a neke i video<br />

materijal. Sve su točke geokodirane, te je na njih omogućeno navođenje putem kompasa<br />

(zračnom linijom na točku) ili navođenje preko Google Mapsa. Prednost navođenja<br />

pomoću stranice kompasa je to što nije potrebno spajanje na internet, pa korisniku štedi<br />

novac, naročito ako je u roamingu. AdriaGUIDE je namijenjen svakako i stranim posjetiteljima<br />

grada Zadra, jer se aplikacija trenutno učitava na tri jezika, hrvatskom, engleskom<br />

i njemačkom.<br />

uspješno završena lošinjska turistička 2010.<br />

Na području Turističke zajednice Grada Malog Lošinja u 2010. godini ostvareno je<br />

2.036.000 noćenja, što je jedan posto više u odnosu na 2009. i 260.000 dolazaka. Najbrojniji<br />

gosti koje je Lošinj osvojio svojim komparativnim prednostima i turističkom<br />

kvalitetom dolaze iz Slovenije (565.000 noćenja), Njemačke (363.000 noćenja), Italije<br />

(326.000 noćenja, što je pet posto manje od 2009.), Austrije (188.000 noćenja), a<br />

268.000 noćenja ostvarili su naši domaći gosti. Lošinjski hoteli ostvarili su 440.000<br />

noćenja, privatni smještaj 813.000 noćenja, kampovi 690.000 noćenja, a cjelokupna<br />

destinacija niz hrvatskih i međunarodnih turističkih nagrada. Internet stranica www.<br />

tz-malilosinj.hr koja je u 2010 imala 622.000 posjeta, što je 80 posto više nego prethodne<br />

godine, kontinuirano se unaprjeđuje.<br />

business tour


8<br />

interview<br />

restaurant&hotel � veljača 2011<br />

andreja cvitković<br />

Direktorica predstavništva Htz-a u new yorku<br />

Komocija<br />

izravnog leta<br />

Potpisivanjem ugovora “open skies” između SAD-a<br />

i Hrvatske otvara se mnoštvo prilika za konačnu<br />

realizaciju dugo očekivanih izravnih letova<br />

razgovarala / Alma Radoš<br />

Prošle godine Hrvatsku je posjetilo ukupno 180 554<br />

turista iz SAD-a i Kanade, koji su ostvarili 517 851 noćenja.<br />

U odnosu na 2009. ostvaren je porast od 10,7 posto<br />

u dolascima te 14,6 posto u noćenjima. Voditeljica ureda<br />

Hrvatske turističke zajednice u <strong>Ne</strong>w Yorku, Andreja<br />

Cvitković kaže kako su ove godine očekivanja pozitivna,<br />

a ukoliko se ostvare predviđanja o otvaranju izravnih<br />

linija sa SAD-om brojke bi mogle porasti.


&h: Iako Hrvatska u američkim medijima slovi kao<br />

jedna od najpoželjnijih europskih destinacija, još uvijek<br />

nismo zadovoljni brojem Amerikanaca koji posjećuju<br />

Hrvatsku. Kako privući američke turiste u našu<br />

zemlju?<br />

cvitković: Američki turisti i američka industrija<br />

putovanja u posljednjih nekoliko godina otkrili su Hrvatsku<br />

te mnoštvo njezinih ljepota i posebnosti. Popularnost<br />

naše zemlje na zavidnoj je razini, potražnje ne<br />

nedostaje i upiti za Hrvatsku su u porastu. Hrvatska<br />

je zemlja koja ima izniman turistički potencijal i doista<br />

sve više američkih turista dolazi ovamo, no brojke<br />

su još uvijek male u odnosu na turiste iz ostalih zemalja.<br />

Najveći je problem što nemamo izravnih avionskih<br />

linija iz SAD-a. Premda nije veliki problem doći u Hrvatsku<br />

preko neke od europskih zračnih luka, ipak komocija<br />

izravnog leta igra veliku ulogu. Bilo bi odlično<br />

da se možete ukrcati u avion u <strong>Ne</strong>w Yorku ili Chicagu<br />

i sletjeti izravno u Zagreb ili Dubrovnik. Potpisivanjem<br />

ugovora “open skies” između SAD-a i Hrvatske otvara<br />

se mnoštvo prilika za konačnu realizaciju ovog dugo<br />

očekivanog nedostatka, a koji će zasigurno uvelike<br />

promijeniti važnost američkog tržišta te dolazaka turista<br />

s ovog područja.<br />

Specijalističke ture također su nedostatak u ponudi<br />

naših organizatora putovanja, a to je upravo što ovo tržište<br />

najviše traži.<br />

r&h: Na koji način Amerikanci percipiraju Hrvatsku<br />

kao destinaciju i za koje dijelove vlada najveće zanimanje?<br />

cvitković: Najveće je zanimanje još uvijek za Dubrovnik<br />

i Dalmaciju, ali i sve više za Istru i Kvarner te<br />

kontinentalnu Hrvatsku. Putnici se dijele na one koji<br />

vrlo dobro poznaju destinaciju i imaju konkretna pitanja,<br />

dok neki po prvi put istražuju destinaciju pa su pitanja<br />

vrlo općenita. Zanima ih sve – od ponude izleta,<br />

kulturnih zbivanja, gastronomije (Amerikanci su navikli<br />

jesti u restoranima mnogo više nego Hrvati, pa je<br />

gastronomska ponuda vrlo bitna) pa sve do političke i<br />

sigurnosne situacije. No uglavnom doživljavaju Hrvatsku<br />

kao turistički još nedovoljno otkrivenu ili (pre)dugo<br />

skrivenu, mediteransku, boutique destinaciju, bogatu<br />

kulturno-povijesnom baštinom, neprocjenjivim<br />

prirodnim ljepotama te neodoljivom posebnošću... za<br />

koju se “isplati potegnuti” tako daleko.<br />

r&h: Koji je profil prosječnog Amerikanca koji bi<br />

posjetio našu zemlju?<br />

cvitković: Primjećujemo da je najveći interes u<br />

skupini 35 do 55 godina starosti, i to su najviše putnici<br />

sa srednjim budžetom koji pitaju za bolji smještaj te za<br />

mnogo aktivnosti. Amerikanci vole putovati i potrošiti<br />

te su navikli na raznoliku ponudu. Hrvatski organizatori<br />

putovanja moraju što prije osigurati ponudu specijaliziranih<br />

tura koje će targetirati ciljane skupine te na<br />

taj način nastupiti na zahtjevnom američkom tržištu.<br />

r&h: Najavljeno je kako će Hrvatska ove godine pojačati<br />

svoju turističku promidžbu u Americi kao i suradnju<br />

s turoperatorima i agencijama koje u svojoj ponudi<br />

imaju turističke aranžmane za Hrvatsku?<br />

Cvitković: Predstavništvo HTZ-a u <strong>Ne</strong>w Yorku intenzivno<br />

radi na ostvarivanju što bolje suradnje s brojnim<br />

američkim organizatorima putovanja i no<strong>vina</strong>rima.<br />

U planu su nam studijska putovanja, radionice,<br />

press konferencije, predstavljanje na sajmovima u Kanadi<br />

i SAD-u te ostala događanja na kojima ćemo sudjelovati<br />

tijekom godine. Dok vaši čitatelji budu čitali<br />

R&H već će biti održana radionica na čijoj organizaciji<br />

trenutno radimo (24. veljače), dan uoči najvećeg turističkog<br />

sajma na istočnoj obali, <strong>Ne</strong>w York Times Travel<br />

Showa. Ove godine interes je rekordan.<br />

R&H: Koliko agencija u Sjevernoj Americi u ponudi<br />

ima aranžmane za Hrvatsku?<br />

cvitković: Trenutno oko 130 agencija iz Sjeverne<br />

Amerike nudi programe prema Hrvatskoj. <strong>Ne</strong>ke od većih<br />

su Abercombie and Kent, Tauck, Backroads, Collette<br />

Vacations, Central Holidays, Gate1Tours, In Quest<br />

of Classics, Voyages to Antiquity.<br />

interview


10<br />

kvaliteta<br />

tekst / Dr. sc. Ivanka Avelini Holjevac,<br />

profesorica Fakulteta za menadžment u<br />

turizmu i ugostiteljstvu<br />

restaurant&hotel � veljača 2011<br />

predvorje hotela waldorf astoria u new yorku<br />

Osam je <strong>velikih</strong> hotelijera koji su uveli standarde u<br />

hotele i postavili temelje kvalitete hotelskih usluga.<br />

Osim Césara Ritza (1850. do 1918.) i Ellswortha Statlera<br />

(1863. do 1928.), koje sam predstavila u prošlom broju,<br />

u skupinu <strong>velikih</strong> spadaju i Conrad N. Hilton (1887.<br />

do 1979.), Ralph Hitz (1891. do 1940.), potom <strong>Ernest</strong><br />

Henderson (1897. do 1967.), Howord Dearing Johnson<br />

(1896. do 1972.), J. Willard Marriot (1900. do 1985.) i Kemmons<br />

Wilson (1913. do 2003.).<br />

conrad n. hilton – kopač zlata<br />

Conrad N. Hilton je prvi međunarodni hotelijer i<br />

osnivač hotelskoga lanca Hilton. Može se reći da je <strong>njegova</strong><br />

poslovna filozofija bila “dobiti najviše za najmanje”,<br />

odnosno stalna briga za što veću efikasnost poslovanja<br />

hotela, a to je ostvarivao uvođenjem standarda u<br />

područje upravljanja hotelom.<br />

Razvio je sustav planiranja (budžeta), stalne kontrole<br />

cijene i troškova, potrebu svakodnevna usklađivanja<br />

broja zaposlenika s dinamikom posla u svakom odjeljenju<br />

hotela, kao i planiranje potrošnje potrebne energije,<br />

a prvi je u hotelijerstvo uveo industrijske metode<br />

planiranja i kontrole.<br />

Svaki njegov hotel imao je analitičara zaduženog za<br />

analizu rada i koordinaciju s planom (troškovi, prihodi,


povijest hotelijerstva, 2. dio<br />

Veliki hotelijeri<br />

Hotelski standardi, utemeljeni početkom prošlog stoljeća u SAD-u, potakli<br />

su razvoj hotelijerstva u cijelom svijetu. Od osam <strong>velikih</strong> hotelijera, koji su<br />

utemeljitelji modernog hotelijerstva, u ovom broju predstavljamo Hiltona i Hitza<br />

financiranje). I danas svaki od njih, ovisno o zacrtanim<br />

standardima inicira aktivnosti u cilju povećanja efikasnosti<br />

poslovanja i poslovnih rezultata na svim razinama,<br />

koordinira programe za osiguranje kvalitete, piše<br />

izvješća o utvrđenim problemima na temelju kojih odgovorni<br />

menadžeri donose poslovne odluke, sudjeluje<br />

u izradi operativnih planova, izrađuje specijalne studije<br />

i analize na zahtjev rukovoditelja odjeljenja...<br />

U organizaciju poslovanja hotela uveo je centralnu<br />

nabavu za velik broj artikala koje koriste svi hoteli<br />

(posteljina, srebro, staklo, porculan, sapun, žarulje...) i<br />

na taj način smanjio troškove nabave i nabavne cijene.<br />

Uveo je i kompjuteriziran centralni sustav rezervacija.<br />

Posebno valja napomenuti njegov izniman smisao<br />

za maksimalno iskorištenje prostora, tj. za ono što je<br />

sam prozvao “kopanjem za zlatom”. Svaki metar hotelskog<br />

prostora potrebno je komercijalizirati.<br />

Postao je vlasnikom čuvenog hotela Waldorf-Astoria,<br />

kojim se <strong>Ne</strong>w York i danas ponosi, i učinio ga profitabilnim<br />

upravo “kopanjem za zlatom”, odnosno<br />

iznajmljivanjem predvorja i izbacivanjem praonice iz<br />

hotela na čijem je mjestu otvorio restorane i barove.<br />

Hilton je kupio Statlerove hotele i u njima dalje razvijao<br />

ono što je Statler započeo - smanjivanje troškova<br />

i povećanje profita uvođenjem standarda.<br />

conrad n. hilton, osnivač hotelskog lanca hilton<br />

ralph hitz – svaki gost ima ime<br />

Ralph Hitz poznat je po tome što je posebnu pozornost<br />

posvećivao komuniciranju s gostima, uveo je<br />

standarde komuniciranja koji su obvezivali osoblje i razvio<br />

sustav hotelske reklame.<br />

Pri registraciji gosta na dolasku njegovo je ime moralo<br />

biti spomenuto bar tri puta. Recepcionar “Očekujete<br />

li poštu ili telegram, gospodine Jones?<br />

Nosač prtljage operatoru lifta: “Deseti kat za gospodina<br />

Jonesa!”<br />

Operator lifta: “Na ovom katu molim, gospodine<br />

Jones!”<br />

<strong>Ne</strong>koliko minuta nakon što se gost smjestio u sobu<br />

zvonio je telefon: “Možemo li još nešto učiniti za Vas,<br />

gospodine Jones?”.<br />

Poznato je da ljudi najviše vole čuti svoje ime, a Hitz<br />

je to znao iskoristiti kako bi se gost osjećao ugodno.<br />

Gost koji je stoti put boravio u Hitzovu hotelu postao<br />

je članom kluba i njegovo se ime upisivalo zlatnim slovima<br />

u knjigu, roditelji s djecom su odmah na dolasku<br />

dobivali igračke za djecu, bolesne je goste osobno obilazio<br />

voditelj kata, gosti koji su odlazili na izlet dobivali<br />

su poruku “Sretan put”, a gost bez prtljage dobivao je<br />

opremu za cipele.<br />

Pitam se kad će naši hoteli gostima - poslovnim ljudima,<br />

u kupaonice konačno staviti nužan pribor za noć<br />

i to za žene i muškarce?.<br />

Hitz je posebnu pozornost posvećivao treningu osoblja<br />

upućujući ih u druge hotele da vide kako drugi rade.<br />

Gosti su tijekom cijeloga dana bili informirani o<br />

svim događanjima u hotelu, a pred spavanje dobivali<br />

su poruku “Laku noć želimo Vam u ime uprave i cjelokupnog<br />

personala”.<br />

Hitz je uveo poseban sustav informacija o svakom<br />

gostu, kako bi mu mogao čestitati rođendan, poslati<br />

mu prikladan poklon za pedeseti dolazak u hotel, kako<br />

bi gost uvijek dobivao istu sobu, uveo je posebne kreditne<br />

kartice...<br />

Osoblje je dobro plaćao jer je znao da je zadovoljan<br />

zaposlenik dobar zaposlenik. Uveo je sustav standardne<br />

kontrole i internoga računovodstva. Standardizirao<br />

je kuhinju. Iako nije imao svojih hotela, oni kojima<br />

je on upravljao imali su najveći promet.<br />

kvaliteta<br />

restaurant&hotel � veljača 2011<br />

11


12<br />

analiza<br />

na tematskoj večeri predstavljale su se boje zemlje iz kojih<br />

se dolazilo. josipa jutt ferlan odjevena je u skladu s bojom<br />

licitarskog srca koje je nosila oko vrata, njen kolega ivan<br />

gašpert u dres hrvatske reprezentacije, dok je kolega iz<br />

pariškog hotela eduard 7. bio odjeven u tog kralja (skroz<br />

gore). na otvorenju konferencije natupale su bubnjarice<br />

koje su prije tri godine otvarale olimpijadu u pekingu<br />

tekst / Josipa Jutt Ferlan, direktorica Palace hotela Zagreb<br />

daleka tržišta<br />

Slušajući projekcije novih zaokreta u gospodarstvu<br />

svijeta, nije me začudilo što je Worldhotels, odabrao<br />

Peking za mjesto održavanja ovogodišnje globalne<br />

konferencije. Svake godine konferencija okuplja hotele<br />

članove (do početka 2010. bilo ih je 450), globalne<br />

partnere Worldhotelsa poput BBC<strong>Ne</strong>ws, CNN Travel,<br />

American Express, te predstavnike prodajnih ureda<br />

samog lanca čiji je zadatak “puniti” hotele članice.<br />

Već u pozdravnom govoru, CEO Worldhotelsa, Robert<br />

Hornman, istaknuo je koliko je važno biti brz u<br />

praćenju novog gospodarskog poretka svijeta.<br />

Vrlo brzo na radionicama koje je Worlhotels organizirao,<br />

a na kojem su se predstavljali i partneri iz Azije,<br />

shvatili smo što je mislio time reći.<br />

Naime, potpredsjednica najvećeg kineskog “Travel<br />

earch enginea” Qunara, Denise Peng, u prezentaciji je<br />

pokušala svima nama, koji o Kini kao turističkom tržištu,<br />

baš ne znamo puno, objasniti što se događa s Kinezima<br />

i hoćemo li ih uskoro vidjeti u Europi kao putnike,<br />

turiste i goste hotela.<br />

Kinezi, osim što obožavaju vatromet i bubnjeve, u<br />

novije vrijeme postali su i ovisnici o raznim “gadgetima”,<br />

elektronskim igračkama za odrasle kojima baš<br />

svugdje i u svakoj prilici žele surfati i istraživati svijet<br />

izvan Kine.<br />

Kineski sociolozi teško mogu pratiti što se Kinezima<br />

događa jer kod njih društvene navike i promjene dolaze<br />

galopirajućom brzinom. Od početka godine do kraja<br />

te iste godine imate posve nove društvene navike.<br />

Najbrže se mijenjaju one iz virtualnog svijeta. Tako će<br />

vjerojatno, jedino u Kini, za razvoj neke tematske grupe<br />

na bilo kojoj društvenoj mreži trebati svega sedam<br />

mjeseci da naraste na broj od 8 tisuća istih tematskih<br />

grupa – primjerice pod nazivom “Peking”.<br />

U istraživanju tržišta, pokazalo se da je nakon kupovine<br />

automobila, Kinezima druga najveća želja, putovati<br />

izvan Kine. Najpoželjnija destinacija im je Pariz<br />

(njih čak 20 posto želi vidjeti taj grad), zatim Singapur,<br />

Tokyo i Venecija. Do sada su uglavnom putovali po Kini,<br />

Hong Kongu ili Macau. To je i razlog zašto Kina nije<br />

osjetila recesiju. Kineski hoteli u većoj mjeri žive od<br />

kineskih gostiju. No, s druge strane to je i razlog zašto<br />

iznimno teško i loše govore engleski. Do Olimpijade<br />

koja se održala u Pekingu 2008. engleski jezik rijetko<br />

<strong>Zakon</strong> <strong>velikih</strong> <strong>brojeva</strong><br />

Kinezi vole bubnjeve, vatromet, ovisni su o gadgetima, individualno<br />

putuju i njih 20 posto želi vidjeti Pariz. A prema procjenama njih čak<br />

65 milijuna priprema se za koju godinu putovati izvan Kine<br />

restaurant&hotel � veljača 2011


se koristio. Zgodno je danas vidjeti turističke vodiče<br />

koji su do Olimpijskih igara zapravo bili “softveraši” u<br />

IT industriji. S obzirom da su oni jedni od rijetkih koji<br />

su znali engleski, kad se za potrebe najveće sportske<br />

manifestacije u svijetu pojavio problem deficita turističkih<br />

vodiča engleskog govornog područja ­ dobar<br />

dio njih promijenio je struku.<br />

Potpredsjednica Qunara također je rekla da su Kinezi<br />

kao putnici individualci, koji se najviše koriste<br />

internetom kao izvorom informacija o destinacijama<br />

i hotelima. Upravo tu Qunar ima ključnu funkciju<br />

za Kineze. Taj portal za putovanja, specijaliziran je<br />

za okupljanje svih relevantnih informacija o destinacijama,<br />

agencijama i hotelima, izvan Kine. Sve to naravno,<br />

prevedeno je na kineski jezik.<br />

Tek kad iz male Hrvatske dođete u Kinu, shvatite što<br />

znači zakon <strong>velikih</strong> <strong>brojeva</strong>. Naime, istraživanje tržišta<br />

koje je tvrtka Qunar provela, pokazalo je da će 2013. biti<br />

65 milijuna Kineza koji će putovati izvan Kine.<br />

Palace Hotel Zagreb bio je jedini koji je predstavljao<br />

ne samo usluge hotela, nego i Zagreb kao destinaciju.<br />

Mnogima je na toj konferenciji postalo jasno da je<br />

to glavni grad zemlje iz koje potječe Šuker – poznati<br />

nogometaš za kojeg čak i u Kini znaju. Crvena licitarska<br />

srca s nazivom Zagreb u sredini bila su jedan od<br />

atraktivnih suvenira konferencije. Blizina Italije i ovog<br />

je puta pomogla. Kad bi pitali gdje je Hrvatska, uz napomenu<br />

da smo prva zemlja prema istoku od Italije,<br />

svima je pomalo stvorilo sliku o Hrvatskoj kao zemlji<br />

na Mediteranu.<br />

Više od tisuću otoka, bogatstvo kulturne baštine<br />

pod patronatom UNESCO­a, glavni grad koji je zbog<br />

svog položaja iznimno dobro prometno povezan te<br />

ima zračne veze sa svim većim europskim destinacijama,<br />

samo su dio priče koju bi Hrvatska na tržištu Kine<br />

trebala marketinški promovirati. Nakon Pariza i Venecije,<br />

nije li logično da Kinezi i nas posjete? Dovoljno bi<br />

bilo 0,5 do jedan posto od onih 65 milijuna koji će za<br />

koju godinu putovati izvan Kine.<br />

Istraživanja su pokazala da za razliku od Europe u kojoj<br />

za određene promjene u navikama putovanja treba<br />

dvije do tri godine, u Kini je potrebno godinu dana. Postavlja<br />

se pitanje, možemo li mi sve to tako brzo popratiti<br />

i na vrijeme reagirati?<br />

jedinstveni hoteli za jedinstvene ljude<br />

palace hotel zagreb prvi je hotel u regiji koji je ušao u worldhotels<br />

lanac<br />

analiza<br />

Worldhotels je ekskluzivni lanac jedinstvenih svjetskih neovisnih hotela s četiri i pet zvjezdica. Trenutno broji 450 hotela<br />

na 250 destinacija u 65 zemalja po čitavom svijetu. Svaki hotel u portfelju lanca prošao je rigorozni proces selekcije i udovoljava<br />

strogim standardima kvalitete, a na godišnjoj bazi anonimno se ispituje preko tisuću kvalitativnih kriterija. Osim globalnog<br />

marketinga, prodaje, edukacije, e-trgovine, kao i najsuvremenije distribucije i tehnologije, Worldhotels pruža neovisnim<br />

hotelima snagu globalnog hotelskog brenda, dok im istovremeno omogućava zadržavanje individualnog obilježja i<br />

jedinstvenog identiteta. Palace hotel Zagreb prvi je hotel u regiji koji je ušao u ovaj lanac.<br />

restaurant&hotel � veljača 2011<br />

13


14<br />

obiteljski mali hoteli<br />

damir bajs, ministar turizma u društvu<br />

članova vijeća nacionalne udruge obite<br />

ljskih i malih hotela<br />

hotel savus<br />

Poslujemo u vrlo teškim uvjetima. Unatoč<br />

prošlogodišnjem prihodu od 6 milijuna<br />

kuna, te 9,5 tisuća noćenja u hotelu koji uz<br />

21 sobu, u ponudi ima restoran, fitness centar,<br />

cafe bar – ne uspijevamo uštedjeti niti<br />

kune – kazao je Ante Kraljević, vlasnik hotela<br />

Risnjak, smještenog u prekrasnom Gorskom<br />

Kotaru, koji ima samo dva hotela.<br />

No, prema Kraljevićevim riječima, nastavili<br />

se ovakva situacija Gorski Kotar mogao bi<br />

ostati bez oba hotela. Za razliku od ostalih hrvatskih<br />

regija tamo se mora grijati najmanje<br />

osam mjeseci te je prošle godine samo na lož<br />

7. r e d o v n a s k u p š t i n a n a c i o n a l n e u d r u g e o m h<br />

U uvjetima krize<br />

Unatoč problemima mali obiteljski hoteli<br />

najtraženiji su hrvatski turistički proizvod. Gotovo<br />

80 posto njihovih gostiju čine stranci, a s druge<br />

strane riječ je o stopostotnom hrvatskom proizvodu<br />

tekst / Alma Radoš<br />

ulje hotel izdvojio 220 000 kuna, a visoke su<br />

cijene i za svakodnevno čišćenje snijega. Što se<br />

zakona o zabrani pušenja tiče, hotelijeri su u<br />

neravnopravnom položaju u odnosu na male<br />

kafiće u kojima je uglavnom dozvoljeno pušenje,<br />

pa su oni preuzeli gotovo sve „dnevne“ goste,<br />

ističe Kraljević pitajući se još zašto se pretplata<br />

plaća na dva mjesta – HRT­u i ZAMP­u.<br />

„Ako se ne pomogne Gorskom Kotaru<br />

kao regiji, krizu nećemo prebroditi, a to što<br />

Hotel Risnjak redovito otplaćuje kredit,<br />

možemo samo zahvaliti drugom biznisu<br />

koji vodimo“, zaključio je vlasnik tog hote­<br />

U centru Slavonskog Broda, na jednom od najljepših hrvatskih trgova, samo 50 metara od rijeke Save smješten je Hotel<br />

Savus, vlasnika Ivana Bogovića. Zamišljen je kao gradski poslovni hotel, a sve povijesne i kulturne znamenitosti grada<br />

u neposrednoj su blizini. „Bilo da ste gosti našeg restorana, kavane ili trebate boravak u našim luksuzno opremljenim sobama,<br />

ljubazno osoblje hotela uvijek je na usluzi. Organiziramo sve privatne svečanosti te pružamo nezaboravne trenutke<br />

opuštanja uz dobru hranu, piće i glazbu. Uz svu potrebnu informatičku opremu te vrlo moderan i ugodan ambijent naša<br />

kongresna dvorana dat će zasigurno novu dimenziju u poslovnoj komunikaciji“, ističe Ivan Bogović.<br />

restaurant&hotel � veljača 2011


la, koji je na 7. Skupštini Nacionalne udruge<br />

obiteljskih i malih hotela, održane krajem<br />

siječnja u Hotelu Savus u Slavonskom<br />

Brodu, dobio podršku gotovo svih prisutnih<br />

kolega iz kontinentalnog dijela Hrvatske<br />

koje muče slični problemi.<br />

No i u priobalnom dijelu vlasnici obiteljskih<br />

i malih hotela imaju svojih problema.<br />

Tako je Mate Divić, vlasnik Hotela Bacchus<br />

iz Baške Vode u svom smirenom stilu, no s<br />

određenom dozom ironije kazao kako ga je<br />

odvoz smeća za dvjestotinjak radnih dana<br />

stajao 10 tisuća eura.<br />

„Na lokalnoj razini nema političke demokracije<br />

u korist zajedničkog interesa. Kako bi<br />

dobili na izborima u lokalnoj samoupravi zapošljavaju<br />

više ljudi nego je potrebno, a netko<br />

mora platiti te troškove. Kada čovjek sve<br />

to vidi i osjeti, tlak mu s prosjeka mora skočiti<br />

na 220“, zaključio je Divić.<br />

Unatoč problemima mali obiteljski hoteli<br />

najtraženiji su hrvatski turistički proizvod.<br />

Gotovo 80 posto njihovih gostiju<br />

čine stranci, a s druge strane riječ je o stopostotnom<br />

hrvatskom proizvodu.<br />

„Mali obiteljski hoteli primjer su uspješnog<br />

javno privatnog partnerstva u koje su<br />

uključeni Ministarstvo turizma, Hrvatska<br />

turistička zajednica i Hrvatska banka za<br />

obnovu i razvitak.<br />

Takvim zajedničkim pristupom stvorili<br />

smo konkurentniji proizvod s 200 obiteljskih<br />

i malih hotela koji predstavljaju održivi<br />

razvoj turizma s naglaskom na lokalnu zajednicu“,<br />

kazao je Šime Klarić, predsjednik Nacionalne<br />

udruge obiteljskih i malih hotela.<br />

Ministar turizma, Damir Bajs kazao je kako<br />

obiteljski hoteli čine 15 posto kapaciteta hrvatske<br />

turističke ponude, a riječ je o objektima<br />

koji su otvoreni 200 dana u godini, što je<br />

znatno iznad hrvatskog prosjeka. Stoga ih Ministarstvo<br />

turizma ne podupire zato što želi,<br />

nego zato što mora, istaknuo je ministar.<br />

Aleksandra Arbanas iz Hrvatske banke za<br />

obnovu i razvitak predstavila je nove mjere<br />

koje bi trebale olakšati poslovanje hotelijera,<br />

dok je <strong>Ne</strong>venka Čavlek profesorica na zagrebačkom<br />

Ekonomskom fakultetu ukazala<br />

na nužnost suradnje turoperatora i hotelijera.<br />

Eduard Kušen s Instituta za turizam govorio<br />

je o obiteljskim hotelima kao tržištu za<br />

visokokvalitetne i domaće proizvode, a na tu<br />

temu nadovezao se Vjekoslav Martinko, vlasnik<br />

Lovranskih vila, koji – što se ponude u<br />

njegovim objektima tiče – već odavno nije<br />

na istoj energetskoj razini s ostalim hotelijerima.<br />

Njegova domena interesa odavno se<br />

izdigla iznad svakodnevnih problema poslovanja<br />

nudeći svojim gostima ponovnu uspostavu<br />

harmonije duha i tijela.<br />

obiteljski mali hoteli<br />

mali obiteljski hoteli primjer su uspješnog<br />

javno privatnog partnerstva u koje su<br />

uključeni ministarstvo turizma, hrvatska<br />

turistička zajednica i hrvatska banka<br />

za obnovu i razvitak


16<br />

financiranje<br />

model a+<br />

Za gospodarski oporavak i razvitak<br />

Osim po nižoj kamatnoj stopi – od 3,8 na 2,8 posto, modificirani A+ model,<br />

od A modela, razlikuje se i po produljenju roka korištenja<br />

uvjeti kredita<br />

pripremila / Redakcija R&H<br />

Hrvatska banka za obnovu i razvitak od početka postojanja<br />

financira turistički sektor. Samo prošle godine tom<br />

sektoru odobreno je deset posto više kredita nego godinu<br />

ranije, što je u uvjetima krize vrlo značajan pokazatelj.<br />

Jedan dio sredstava odvojen je za prevladavanje nelikvidnosti.<br />

Riječ je o modificiranom A+ modelu, koji se od<br />

starog A modela, osim po nižoj kamatnoj stopi – od 3,8 na<br />

2,8 posto, razlikuje i po produljenju roka korištenja.<br />

Kreditna sredstva mogu koristiti hrvatski poduzetnici<br />

u cilju jačanja svoje konkurentnosti, odnosno za<br />

postizanje, održavanje i poboljšanje likvidnosti te održavanje<br />

i proširenje postojećeg poslovanja.<br />

Kreditna sredstva za provedbu Programa osiguravaju<br />

poslovne banke i HBOR u omjeru 60 naprema 40 posto.<br />

Korisnici kredita mogu biti trgovačka društva, obrt-<br />

aleksandra arbanas iz hbor-a predstavila je modi<br />

ficirani a+ program članovima nacionalne<br />

udruge obiteljskih i malih hotela<br />

Kredit se odobrava u kunama. Rok korištenja je do šest mjeseci po<br />

zaključenju ugovora o kreditu. Iznimno, ukoliko se korisnik kredita<br />

bavi građevinskom djelatnošću, rok korištenja može biti i do 12<br />

mjeseci. Poček kredita je do 12 mjeseci. Rok otplate do tri godine<br />

uključujući poček uz otplatu glavnice u jednakim tromjesečnim ratama<br />

ili jednokratno o dospijeću. Kamata od 2,8 posto se obračunava<br />

i naplaćuje tromjesečno. Program je na snazi do iskorištenja<br />

raspoloživih sredstava, a najduže do 31. prosinca 2011.<br />

restaurant&hotel � veljača 2011<br />

nici i druge pravne osobe koje su registrirane i obavljaju<br />

poslovnu djelatnost u Republici Hrvatskoj, neovisno<br />

o tome jesu li mali, srednji ili veliki poduzetnici,<br />

a posebice oni poduzetnici koji se bave proizvodnom<br />

djelatnošću i pružanjem usluga povezanih s proizvodnim<br />

sektorom.<br />

namjena kredita i visina kredita<br />

Kreditna sredstava mogu se koristiti za financiranje<br />

obrtnih sredstava, uključujući za podmirenje obveza<br />

prema dobavljačima, financijskim institucijama, državi<br />

te drugim vjerovnicima. Kredit se može koristiti i za financiranje<br />

osnovnih sredstava.<br />

Najviše do 40 posto ukupnog iznosa kredita korisnik<br />

kredita može koristiti za izmirivanje obveza prema financijskim<br />

institucijama odnosno za zatvaranje kredita<br />

odobrenih prije datuma održavanja 1. aukcije za provedbu<br />

ovog Programa kreditiranja, uz napomenu kako<br />

se mogu podmiriti samo dospjele, neizmirene obveze te<br />

obveze koje dospijevaju u roku od 12 mjeseci od dana<br />

podnošenja zahtjeva za kredit. Navedeno pretpostavlja<br />

da su poslovne banke regulirale/reprogramirale sve druge<br />

dospjele, neizmirene obveze na prihvatljive rokove.<br />

Obveza je poslovnih banaka da provedu osiguranje<br />

povrata novoodobrenog kredita instrumentima osiguranja<br />

kredita koji se zatvara te po potrebi i novim,<br />

dodatnim instrumentima osiguranja. U pojedinim<br />

slučajevima mogu se uvažiti samo novi prihvatljivi instrumenti<br />

osiguranja.<br />

Kreditna sredstva ne mogu se koristiti za isplatu dividendi<br />

ili dobiti. Također, kreditna sredstva ne mogu<br />

se koristiti za izmirenje obveza prema povezanim<br />

društvima/obrtima (osim ako su predmetne obveze rezultat<br />

redovnog poslovnog odnosa), za povrat pozajmica<br />

vlasnika, kao niti za nabavljanje nekretnina ili pokretnina<br />

od povezanih osoba.<br />

Najviši iznos kredita ukupno može iznositi do 80<br />

milijuna kuna. Iznos kredita ovisi o raspoloživim sredstvima,<br />

procjeni rizika korisnika kredita te mogućnosti<br />

korištenja državne potpore.<br />

način kreditiranja i podnošenja<br />

zahtjeva za kredit<br />

Korisnici kredita dokumentirane zahtjeve za kredit<br />

podnose poslovnim bankama.<br />

Poslovne banke na aukcijama koje provodi HBOR natječu<br />

se za određeni iznos kreditne kvote koji se odnosi na<br />

dio kredita iz sredstava HBOR-a. Uvjeti sudjelovanja na<br />

aukcijama propisani su Uputama za provođenje aukcija.


Pravo sudjelovanja na aukcijama imaju poslovne<br />

banke koje su odobrile kreditna sredstva HBOR-u za<br />

provedbu ovoga Programa, odnosno sudjelovale u sindiciranom<br />

kreditu.<br />

Izbor poslovnih banaka i obujam suradnje ovisit će<br />

o najbolje ponuđenim uvjetima suradnje od strane poslovnih<br />

banaka. Kriterij za prihvaćanje ponuda na aukciji<br />

jest ponuđena kamatna stopa za dio kredita iz sredstava<br />

poslovne banke.<br />

Nakon izbora najpovoljnijih ponuda, HBOR izvještava<br />

poslovne banke koje su sudjelovale na aukciji o<br />

rezultatima aukcije te sa svakom pojedinom bankom<br />

čija je ponuda prihvaćena na aukciji zaključuje Ugovor<br />

o poslovnoj suradnji na provođenju ovoga kreditnog<br />

programa te joj dodjeljuje kreditnu kvotu.<br />

Poslovna banka koja je s HBOR-om zaključila Ugovor<br />

o poslovnoj suradnji, temeljem istog može sudjelovati<br />

na sljedećim aukcijama koje će organizirati HBOR,<br />

a u skladu s Uputama za provođenje aukcija.<br />

Temeljem Ugovora o poslovnoj suradnji, poslovna<br />

banka dostavlja HBOR-u prijedlog kredita na propisanom<br />

obrascu s pripadajućim informacijama na odobrenje<br />

za financiranje. HBOR zadržava pravo zatražiti<br />

od poslovne banke dodatnu dokumentaciju vezanu uz<br />

kreditnu sposobnost korisnika kredita, namjenu kredita,<br />

predviđene instrumente osiguranja, te svu drugu<br />

dokumentaciju koju ocijeni potrebnom.<br />

Prilikom dostave prijedloga za kreditni plasman (popisa<br />

kredita) poslovna banka je dužna poštivati razvrstavanje<br />

plasmana korisnika kredita u rizične skupine<br />

u skladu s odredbama akta Hrvatske narodne banke<br />

kojim se uređuje klasifikacija plasmana i izvanbilančnih<br />

obveza kreditnih institucija.<br />

Krediti se odobravaju korisnicima kredita sa svim<br />

plasmanima razvrstanim u rizičnu skupinu A kod poslovne<br />

banke koja ga predlaže za odobrenje.<br />

Prethodni kriterij smatra se zadovoljenim ako su<br />

kod poslovne banke koja dostavlja prijedlog za kreditni<br />

plasman na dan 31. prosinca 2009. ili na dan 31. prosinca<br />

2010. ili na zadnji datum prethodnog tromjesečja<br />

tekuće godine svi plasmani korisniku kredita razvrstani<br />

u rizičnu skupinu A.<br />

Nakon odobrenja kredita od strane HBOR-a, poslovna<br />

banka će zaključiti ugovor s korisnikom kredita.<br />

mostno kreditiranje<br />

Nakon dodjele kreditne kvote na aukciji, u razdoblju<br />

do ispunjenja svih prethodnih uvjeta za plasman kredita<br />

od strane HBOR-a, poslovna banka može korisniku<br />

kredita odobriti i plasirati kredit iz vlastitih sredstava<br />

pri čemu kamatna stopa ne smije prelaziti na aukciji<br />

ponuđenu kamatnu stopu temeljem koje je banci dodijeljena<br />

kreditna kvota, a uz ostale uvjete prema ovom<br />

Programu kreditiranja.<br />

Nakon odobrenja kredita od strane HBOR-a, poslovna<br />

banka s korisnikom kredita zaključuje ugovor o klupskom<br />

kreditu te povlači HBOR-ovo učešće u kreditu.<br />

Zatvaranje mostnog kredita iz sredstava kredita iz<br />

ovog Programa kreditiranja ne smatra se prijevremenom<br />

otplatom mostnog kredita. HBOR zadržava pravo<br />

ne odobriti kredit iz ovog Programa kreditiranja prema<br />

prijedlogu poslovne banke iz kojeg se zatvara mostni<br />

kredit ako klijent ne ispunjava propisane uvjete ili zbog<br />

drugih razloga nije prihvatljiv za kreditiranje.


18<br />

obiteljski mali hoteli<br />

trendovi<br />

Fleksibilnost poslovanja<br />

Za razliku od <strong>velikih</strong> hotela, male<br />

hotele karakterizira elastičnost,<br />

brzina prilagođavanja promjenama na<br />

turističkom tržištu i veća profitabilnost.<br />

U strategiji razvoja turizma u Hrvatskoj<br />

mali privatni hoteli trebali bi postati<br />

pokretači i nositelji promjene i<br />

unapređenja cjelokupne hotelske<br />

industrije<br />

tekst / Dr. sc. Ivnaka Avelini Holjevac, profesorica<br />

Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu<br />

restaurant&hotel � veljača 2011<br />

boutique spa hotel - villa astra, lovranske vile<br />

Hrvatsku hotelsku industriju karakterizira<br />

mali udjel malih hotela i shodno tome<br />

i mali udjel u ukupnom broju zaposlenih te<br />

u ukupnim prihodima hotelske industrije.<br />

<strong>Ne</strong>efikasnost ukupne hrvatske hotelske industrije<br />

uvjetovana je, među ostalim, i takvom<br />

neodgovarajućom strukturom hotela.<br />

Veliki hoteli u Hrvatskoj ekonomski su<br />

neefikasni ili nedovoljno efikasni. Temeljna<br />

im je slabost neelastičnost na tržišne<br />

promjene, a posljedice toga su nedovoljno<br />

korištenje kapaciteta, zastarjelost opreme i<br />

tehnologije, loša organizacija rada i poslovanja,<br />

loše plaćeni i nemotivirani kadrovi...<br />

Za razliku od <strong>velikih</strong> hotela, male hotele<br />

karakterizira elastičnost i brzina prilagođavanja<br />

promjenama na turističkom tržištu te veća<br />

profitabilnost. U strategiji razvoja turizma<br />

u Hrvatskoj mali privatni hoteli trebali bi postati<br />

pokretači i nositelji promjene i unapređenja<br />

cjelokupne hotelske industrije. Karakteristike<br />

malih hotela određene su veličinom<br />

i strukturom imovine, kadrovima i kapitalom,<br />

odnosno vlasništvom.<br />

Hotelski objekti se po veličini dijele na<br />

male, srednje i velike. Kriterij za određivanje<br />

veličine hotela razlikuje se u pojedinim zemljama,<br />

no zajednički im je broj soba ili kreveta.<br />

Gornja granica kapaciteta za male hotele<br />

kreće se od 40 do 70 soba, za srednje od<br />

70 do 200 te velike iznad 200 soba. Za garni<br />

hotele postoji nešto veća gornja granica u<br />

odnosu na pansionske hotele, jer gosti žele<br />

odgovarajuću atmosferu i nemasovnost.<br />

Američka kompanija Horwath &Horwath<br />

dijeli hotele na male do 300 kreveta ili 150<br />

soba i srednje od 301 do 600 kreveta ili od 151<br />

do 200 soba te velike preko 600 kreveta ili<br />

preko 250 soba. Misija UN-a kategorizirala<br />

je hotele prema rentabilnosti poslovanja na<br />

male hotele od 40 od 80 kreveta, srednje od<br />

80 do 150 kreveta i velike preko 150 kreveta.<br />

Investicije u male objekte primjerene su<br />

privatnom vlasništvu i malim poduzetnicima<br />

jer nisu prevelike, a osiguravaju profit i<br />

siguran povrat uloženih sredstava. Ekonomija<br />

malih hotela sastoji se u velikom godišnjem<br />

iskorištenju kapaciteta (za razliku<br />

od srednjih i <strong>velikih</strong> primorskih hotela)<br />

što omogućuje pokriće svih fiksnih troško


va te usklađivanje varijabilnih troškova prema<br />

dinamici poslovanja, tj. stvarnim dnevnim<br />

potrebama. Naime, zaposleno osoblje<br />

obično čine vlasnik i članovi njegove obitelji<br />

te profesionalno osoblje, i to s fleksibilnim<br />

radnim vremenom i radnim pravima i obvezama.<br />

Navedeno čini bit fleksibilnosti poslovanja<br />

malih hotela, jer se hotel potpuno<br />

prilagođava potražnji, i to kratkoročno i brže.<br />

Za razvoj malih hotela presudno je vlasništvo<br />

(kapital). To je slučaj u konkurentnim<br />

europskim zemljama (Austrija, Grčka,<br />

Španjolska, Italija), gdje privatno vlasništvo<br />

ima dominantni udio u malim ugostiteljskim<br />

objektima kao što su mali hoteli, pansioni,<br />

restorani i gostionice. Oni su najvitalniji<br />

dio turističke ponude zemlje. U tom se<br />

smjeru treba razvijati i struktura ugostiteljske<br />

ponude i turizma u Hrvatskoj.<br />

Daljnja karakteristika malih hotela je posebnost,<br />

osobnost i prepoznatljivost. Prehrana<br />

se lako prilagođava strukturi gostiju<br />

u hotelu i njihovim željama. Menadžer ili<br />

vlasnik ima stalan pregled nad događajima<br />

u hotelu i može odmah reagirati i usklađivati<br />

stvarno s potrebnim.<br />

Kvaliteta je u takvim uvjetima osigurana<br />

jer je osoblje u stalnom kontaktu s gostima,<br />

usluga je personalizirana, nastoji se maksimalno<br />

i odmah zadovoljiti potreba i želja<br />

svakoga gosta. Šarm malih hotela upravo<br />

je u tome da gosti i osoblje nisu anonimni,<br />

svatko ima svoje ime. To stvara atmosferu<br />

ugodnosti, povjerenja i zadovoljstva. Ako je<br />

kvaliteta ono što gost želi, traži i očekuje,<br />

onda je to ono što mali hotel može ponuditi<br />

brže i lakše od <strong>velikih</strong> hotela.<br />

stalni gosti –<br />

prednost malih hotela<br />

Prednost malih hotela očituje se u tome<br />

što oni najčešće imaju stalne goste. Posebno<br />

u pansionskim hotelima u turističkim<br />

odmorišnim mjestima. To olakšava spoznaju<br />

o tome što gosti žele bez velikog ulaganja<br />

u marketing i istraživanje tržišta. No pravi se<br />

hotelijer treba držati principa - uvijek se može<br />

bolje, odnosno treba neprestano unapređivati<br />

kvalitetu usluga, uvoditi nove sadržaje,<br />

nove domaće specijalitete, iznenađenja (male<br />

darove, proslave rođendana i slično), čime<br />

se izbjegava monotonija koja nastaje stalnim<br />

ponavljanjem istog.<br />

Sustav potpune kvalitete hotelske usluge<br />

podrazumijeva besprijekorno osoblje,<br />

besprijekorne proizvode i usluge, besprijekornu<br />

čistoću i zaštitu turista, besprijekorni<br />

inventar i opremu, pravi odnos<br />

cijene i pruženih usluga, poštovanje gostovih<br />

želja i potreba, povjerenje i diskreciju,<br />

dobro informiranje gostiju, sprječavanje<br />

svih mogućih pogrešaka osoblja te<br />

nevolja i problema gostiju. Najskuplja je<br />

pogreška ona koju otkrije gost/turist.<br />

Kod osmišljavanja mjera unapređenja<br />

treba se iskazati sva kreativnost vlasnika<br />

i menadžera hotela. On se mora rukovoditi<br />

principom - uvijek biti malo bolji od<br />

ostalih i uvijek biti prvi u formiranju novosti<br />

u hotelskoj ponudi. Unatoč tome, gdje<br />

god se kvaliteta uvodila s određenim ciljem,<br />

rezultat toga bile su poboljšane aktivnosti<br />

i veća usmjerenost na kupce i tržište,<br />

bolja klima u tvrtki te veća motivacija<br />

zaposlenih.<br />

obiteljski mali hoteli<br />

<strong>njegova</strong>ni zeleni vrt s vanjskim bazenom<br />

i pristup šetnici lungomare, villa astra<br />

19


20<br />

report<br />

glavni grad španjolske bio je pod kišom tri dana<br />

posjet ministra b a j s a š pa n j o l s k o j<br />

Španjolci žele u Hrvatsku<br />

Nakon posjeta Madridu u kojem se susreo s Talebom Rifaiom i<br />

španjolskim turoperatorima, ministar Bajs posjetio je Zaragozu i<br />

Barcelonu te najavio povećanje dolazaka španjolskih turista<br />

tekst i foto / Alma Radoš<br />

restaurant&hotel � veljača 2011


Hrvatska je turistička zvijezda – ponovio je još jednom<br />

Taleb Rifai, glavni tajnik Svjetske turističke organizacije<br />

(UNWTO) u njenom središtu u glavnom gradu<br />

Španjolske. Tamo je sredinom veljače bio Damir Bajs,<br />

kao prvi hrvatski ministar turizma koji je službeno<br />

posjetio UNWTO u Madridu. Tom je prilikom, nakon<br />

sastanka Rifaia i Bajsa, potpisan Memorandum o intenziviranju<br />

suradnje kojim su definirane i planirane aktivnosti<br />

u sljedeće dvije godine, a jedna od najvažnijih je<br />

svakako održavanje prvog kongresa no<strong>vina</strong>ra u turizmu<br />

koji bi se trebao održati u rujnu u Zagrebu pod motom<br />

“turizam za rast i razvoj” , a okupio bi petstotinjak no<strong>vina</strong>ra<br />

ne samo s područja turizma, nego i politike i gospodarstva.<br />

Riječ je o idealnoj prilici da se Hrvatska kao<br />

destinacija predstavi čitavom svijetu.<br />

Kako je Rifai istaknuo, Memorandumom se reguliraju<br />

dvije razine aktivnosti – one za koje nije potrebno<br />

potpisivanje posebnih ugovora, a u njih spadaju<br />

sastanci, razmjene informacija, market inteligence<br />

te sudjelovanje Hrvatske u svim tijelima organizacije.<br />

Druga razina aktivnosti odnosi se na suradnju u<br />

organizaciji posebnih događaja, u koje svakako ulazi<br />

spomenuti kongres u Hrvatskoj.<br />

Turizam u svijetu se oporavio brže nego se očekivalo<br />

te smo, i što se tiče turizma u Hrvatskoj, optimistični, kazao<br />

je Bajs u Madridu, istaknuvši kako bismo u 2011. mogli<br />

ostvariti rast broja turističkih dolazaka od dva do četiri<br />

posto, s obzirom na ovogodišnji bolji buking od 15 do 20<br />

posto u odnosu na siječanj i veljaču prošle godine. I Taleb<br />

Rifai se pridružio optimističnim prognozama rekavši<br />

kako je sve iznad tri posto impresivan uspjeh. Osvrnuvši<br />

se na događaje u Tunisu i Egiptu, kazao je kako se svakako<br />

očekuje repozicioniranje gostiju u druge mediteranske<br />

zemlje, no još je uvijek rano govoriti o utjecaju tih<br />

događaja na glavnu turističku sezonu.<br />

zajednička promocija turizma<br />

susret sa španjolskim<br />

turoperatorima<br />

Prošle je godine u Hrvatskoj boravilo 211 tisuća<br />

Španjolaca, koji su ostvarili više od 423 tisuće noćenja.<br />

Točnije to je rast od 15 posto u dolascima i 16 posto<br />

u noćenjima u odnosu na 2009. Čini se da Španjolci<br />

najviše vole Dalmaciju, jer je upravo u Splitsko-dalmatinskoj<br />

županiji prošle godine zabilježen njihov porast<br />

od 42 posto u dolascima i 29 posto u noćenjima,<br />

a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 20 posto više u<br />

dolascima i 23 posto u noćenjima, slijedi Primorskogoranska<br />

s porastom od 12 posto u dolascima i 14 posto<br />

u noćenjima. Od ukupnog broja španjolskih turista<br />

njih 72,5 posto odlučilo se za hrvatske hotele u kojima<br />

je zabilježen porast od 19 posto u dolascima i isto toliko<br />

u noćenjima. U Hrvatskoj su uglavnom stizali zrakoplovom<br />

i boravili prosječno dva dana.<br />

Ove bi godine u našu zemlju moglo doputovati između<br />

15 i 25 posto više Španjolaca, istakli su na sastanku s ministrom<br />

Bajsom u Madridu predstavnici pet turoperatora<br />

koji su u Hrvatsku prošle godine doveli 60 posto gostiju<br />

iz te zemlje. Turoperatori naglašavaju kako posljednje<br />

nakon sastanka rifaia i bajsa potpisan je memorandum o intenziviranju<br />

suradnje<br />

report<br />

Hrvatska i Španjolska mogle bi već iduće godine surađivati u promociji turizma na dalekim tržištima o čemu će detalje ove godine<br />

definirati zajednička radna skupina na sastanku u Zagrebu. Rezultat je to sastanka ministra Bajsa i državnog tajnika za<br />

turizam Kraljevine Španjolske Joana Mesquidoa Ferrandoa. Njihov sastanak u Madridu održan je u sklopu ovotjedne posjete<br />

ministra Bajsa Kraljevini Španjolskoj. Ministar Bajs kazao je kako bi suradnja Hrvatske i Španjolske na dalekim tržištima mogla<br />

biti u sklopu promidžbe koju već Španjolska radi sa Portugalom, Italijom i Francuskom te da bi se u cijelu priču mogla uključiti<br />

i Slovenija čime bi se zaokružila regionalna priča predstavljanja Mediterana na dalekim tržištima. Španjolska vlada ove je godine<br />

proračun za turizam povećala na 779 milijuna eura za razliku od 400 milijuna eura koliko je taj proračun iznosio prije tri<br />

godine. To je dijelom zbog toga što je 2009. za španjolski turizam bila lošija i tek se ove godine očekuje oporavak, a i dijelom<br />

zato što je Španjolska turistička svjetska velesila koja želi novim programima i novom promocijom ojačati svoj turistički promet.<br />

Prošle godine je u Španjolskoj bilo oko 53 milijuna turista što je oko jedan posto više nego 2009., a prve procjene pokazuju<br />

da će joj prihod od turizma biti oko 54 milijardi eura.<br />

restaurant&hotel � veljača 2011<br />

21


22<br />

report<br />

bajsova španjolska turneja nastavila se posjetom zaragozi,<br />

sjedištu aragona<br />

bajs se susreo sa španjolskim turoperatorima koji pokazuju<br />

sve veći interes za Hrvatsku i žele i dalje ulagati<br />

na hrvatsko tržište<br />

restaurant&hotel � veljača 2011<br />

dvije godine nisu povećavali cijene za Hrvatsku, pa to isto<br />

mole i hrvatske hotelijere i ugostitelje.<br />

“Španjolski turoperatori pokazuju sve veći interes<br />

za Hrvatsku i žele i dalje ulagati na hrvatsko tržište,<br />

no za sada ih u tome ograničavaju hotelski kapaciteti,<br />

avio linije te broj rent-a-car vozila s kojima Španjolci<br />

žele individualno upoznati Hrvatsku”, kazao je Gabriel<br />

Costa iz agencije Panavision.<br />

Costa ističe kako su direktni letovi od lipnja do rujna<br />

za Zagreb i Dubrovnik iz Madrida i Barcelone za sada<br />

pokrili njihove potrebe u sezoni, no veliki gubitnici<br />

su travanj, svibanj i listopad kada vlada veliki interes za<br />

Hrvatsku, a linija nema.<br />

No, Bajs je naglasio kako još traju pregovori za letove<br />

do Splita i Pule, no ove godine se povećao i broj letova i<br />

imamo duži nalet, a s aviokompanijama će se pokušati<br />

dogovoriti više letova i izvan sezone.<br />

“Hrvatska uživa dobar imidž kod španjolskih gostiju.<br />

Imamo kvalitetne hotele, lijepu prirodu, a španjolski<br />

turoperatori su zadovoljni promidžbom Hrvatske. Iako<br />

postoji uzlazni trend, jasno je da nemamo dovoljno<br />

aviolinija i na tome se treba raditi. Inače, Španjolci<br />

su zahvalni turisti, a njihove ture ne obuhvaćaju samo<br />

obalu nego i kontinent”, zaključio je hrvatski ministar.<br />

Što se mjera udruženih tržišnih aktivnosti tiče,<br />

predstavnici Ministarstva turizma i Hrvatske turističke<br />

zajednice će potpisati ugovore s predstavnicima<br />

španjolskih turoperatora, a s zrakoplovnom kompanijom<br />

Vueling Airlines već je potpisan ugovor za<br />

promidžbu regionalnih avioprograma za Hrvatsku.<br />

Podsjetimo, osim ove kompanije, do Hrvatske lete<br />

tvrtke Iberia i Spainair.


casa milà, najpoznatija kuća u barceloni arhitekta antonia gaudia<br />

susret u zaragozi i barceloni<br />

Bajsova španjolska turneja nastavila se posjetom<br />

Zaragozi, sjedištu Aragona, pokrajine iz koje su<br />

u našu zemlju stigli prvi španjolski turisti. Tamo se<br />

ministar turizma susreo s Arturom Aliagom Lopezom,<br />

pokrajinskim savjetnikom za industriju, turizam<br />

i trgovinu.<br />

“Kao ministru iznimno mi je važno vidjeti kakvi su<br />

odnosi između lokalne zajednice i države, odnosno<br />

kakav se turizam razvija ne samo na nacionalnoj, nego<br />

i regionalnoj razini”, kazao je Bajs, istaknuvši kako<br />

je turizam za španjolsku pokrajinu Aragon važan izvor<br />

prihoda i čini oko deset posto ukupnog BDP-a. Točnije<br />

ova pokrajina broji oko 2,3 milijuna dolazaka i 6,5 milijuna<br />

noćenja.<br />

Ministar je zaključio kako se turizam u Aragonu nije<br />

dogodio sam od sebe, nego ga podupire niz programa,<br />

a osobito se uspješno koriste sredstva iz fondova<br />

Europske unije za razvoj turizma. Bila je to prilika da<br />

se istakne kako španjolski gosti troše prosječno stotinu<br />

eura dnevno, što je duplo više od prosječne potrošnje<br />

primjerice njemačkih gostiju.<br />

U glavnom gradu Katalonije, Barceloni, hrvatski<br />

ministar turizma posjetio je vodeću europsku luku za<br />

cruisere kroz koju je prošle godine prošlo 900 brodova<br />

i 2,5 milijuna putnika, što čini samo pet posto njenih<br />

prihoda.<br />

Barcelonska luka smještena je u središtu grada i jedinstvena<br />

je turistička atrakcija, kroz koju je u 2010.<br />

prošlo oko 2,4 milijuna turista. Riječ je o prvoj europskoj<br />

i četvrtoj svjetskoj luci za cruisere, ispred koje su<br />

još samo karipske luke.<br />

kroz barcelonsku luku u 2010. prošlo je 2,4 milijuna<br />

turista<br />

report<br />

restaurant&hotel � veljača 2011<br />

23


24<br />

report<br />

restaurant&hotel � veljača 2011<br />

turistička 2010.<br />

Hrvatska među<br />

prvih pet<br />

Hrvatska se nalazi na četvrtom mjestu prošlogodišnjih<br />

najuspješnijih turističkih destinacija svijeta<br />

Nakon zahtjevne, ali za Hrvatsku iznimno uspješne<br />

turističke 2010., ova bi godina, tvrde stručnjaci, za<br />

svjetski turizam mogla predstavljati još veći izazov.<br />

Ipak, zbog jačanja svjetske ekonomije i veće potrošnje,<br />

procjenjuje se da bi oporavak svjetskog turizma trebao<br />

biti nastavljen.<br />

Prema izvješću ITB World Travel Trends Report<br />

2010/2011 – rađenom za potrebe nadolazećeg turističkog<br />

sajma koji se svake godine održava u Berlinu (ITB<br />

Berlin), 2010. svjetski turistički sektor po pitanju međunarodnih<br />

turističkih dolazaka zabilježio je rast od oko<br />

pet posto, dok Europa bitno zaostaje u svom oporavku.<br />

hrvatska četvrta<br />

na svjetskoj ljestvici<br />

Iako UNWTO u ovoj godini ne očekuje ozbiljniji<br />

oporavak europskog turizma, spomenuto ITB izvješće,<br />

koje uključuje procjene i analize najvažnijih turističkih<br />

organizacija i stručnjaka, predviđa kako su 2010.,<br />

po vodećem rastu u međunarodnim turističkim dolascima,<br />

obilježile pojedinačne destinacije - Južna Koreja<br />

(28 posto), Kina (23 posto), Njemačka (11 posto), Hrvatska<br />

(sedam posto) i Meksiko (pet posto). Dakle, Hrvatska<br />

se nalazi na četvrtom mjestu prošlogodišnjih najuspješnijih<br />

turističkih destinacija svijeta.<br />

Istovremeno se za Grčku predviđa pad od oko pet<br />

posto, dok bi španjolski turistički promet trebao ostati<br />

na razini 2009.<br />

Spomenuti dokument službeno će biti predstavljen<br />

u ožujku na ITB sajmu u Berlinu.<br />

svjetski turistički trendovi<br />

ITB izvješće dalje navodi kako je turistička 2010. u<br />

svijetu bila u znaku porasta kraćih putovanja (jedan<br />

do tri dana) uz nižu potrošnju u svijetu, dok je Europa<br />

zabilježila slabiji rast domaćih i inozemnih putovanja.<br />

U Sjevernoj Americi primjetna je niska stopa rasta<br />

inozemnih, ali i povećan broj domaćih putovanja (do<br />

deset posto), dok Azija i Južna Amerika bilježe dvoznamenkasti<br />

porast inozemnih i jednoznamenkas ti<br />

porast domaćih putovanja.<br />

Iako je nakon pada 2009., prošlogodišnja svjetska<br />

turistička potrošnja porasla za oko sedam posto, na 781<br />

milijardu eura, to i dalje nije na razni rekordne 2008.,<br />

kad je turistička potrošnja iznosila 800 milijardi eura.<br />

važnost dalekih tržišta<br />

Oporavak svjetskog turizma najvećim se dijelom pripisuje<br />

dinamici dalekih tržišta (primjerice Azija), koja<br />

bilježe dvoznamenkasti rast turističkih pokazatelja.<br />

Prema predviđanju IPK analitičara, do 2020., inozemna<br />

putovanja kineskih turista trebala bi biti udvostručena.<br />

Kineski stručnjaci tvrde da je ubrzanom rastu,<br />

osim jačanja valute i sve većeg broja ljudi koji si<br />

mogu priuštiti putovanje u inozemstvo, uvelike pridonijela<br />

i regulacije viznog režima.<br />

Kako Hrvatska uspješno predviđa svjetske trendove,<br />

dokazuje i činjenica da se u posljednje dvije godine, kroz<br />

promociju te liberalizaciju viznog režima, velika pažnja<br />

posvetila upravo dalekoistočnim tržištima, s kojih bilježimo<br />

kontinuiranu stopu rasta dolazaka i noćenja.


izvor / Ministarstvo turizma RH<br />

Tako je, primjerice, u prvih jedanaest mjeseci prošle<br />

godine, prema podacima Hrvatske turističke zajednice,<br />

u Hrvatskoj zabilježeno dvostruko više dolazaka<br />

turista iz Kine nego 2009.<br />

sve više avio gostiju<br />

Prošle je godine zabilježen trend porasta međunarodnih<br />

putovanja zračnim putem. Tako su stručnjaci<br />

Boeinga, jedne od najvećih svjetskih zrakoplovnih<br />

kompanija, predvidjeli rast od oko sedam posto te nastavak<br />

tog trenda i u ovoj godini, u kojoj se očekuje porast<br />

broja zrakoplovnih putnika za pet posto.<br />

Zračni promet iznimno je važan segment i hrvatskog<br />

turizma te mu se kontinuirano posvećuje velika pažnja.<br />

Do kraja studenog prošle godine, prema podacima<br />

Agencije za civilno zrakoplovstvo, hrvatski je zračni<br />

promet zabilježio rast od šest posto, čime su opravdane<br />

sve mjere udruženih tržišnih aktivnosti koje je Hrvatska<br />

provodila u svrhu jačanja zračnog prometa.<br />

Posebnim programom pod nazivom “Krila Hrvatske”<br />

(unutar Akcijskog plana hrvatskog turizma) podupire<br />

se dolazak tzv. avio gostiju, posebno u razdobljima<br />

pred i posezone i osigurava se potpora za promidžbu<br />

zračnih prijevoznika koji dovode turiste u Hrvatsku<br />

Spomenimo kako je od ukupnog broja turističkih<br />

dolazaka u našu zemlju, pet posto ostvareno zrakoplovnim<br />

prijevozom.<br />

report


26<br />

report<br />

Krajem godine, sudeći po dobrom prosincu, već se<br />

dalo naslutiti da će turistički rezultati u glavnom gradu<br />

Hrvatske za 2010. biti bolji od onih godinu ranije.<br />

Zagreb je tako prošle godine posjetilo 602.186 turista<br />

koji su ostvarili 1.041.827 noćenja, odnosno ostvaren<br />

je rast od četiri posto u dolascima te tri u noćenjima<br />

u odnosu na 2009.<br />

Od ukupnog broja turista, 456.700 bili su stranci koji<br />

su ostvarili 785.806 noćenja i time sedam posto više<br />

dolazaka te šest posto više noćenja, nego godinu ranije.<br />

U Zagreb je najviše došlo Nijemaca (37.715), a slijedili<br />

su Amerikanci s 29.769 , Talijani s 29.201, Španjolci s<br />

29.002 te Japanci s 23.611 dolazaka. Što se noćenja tiče,<br />

na prvom mjestu su također Nijemci, a slijede ih gosti<br />

iz SAD-a, Italije, Španjolske te Velike Britanije.<br />

Posljednjeg mjeseca 2010. u hrvatskoj metropoli također<br />

je zabilježen porast od šest posto u dolascima te<br />

pet posto u noćenjima u odnosu na isto razdoblje 2009.<br />

Točnije, ostvareno je 34.824 dolazaka te 59.023 noćenja.<br />

Istog tog prosinca Turistička zajednica grada Zagreba<br />

(TZGZ) s direktoricom dr. sc. Ameliom Tomašević,<br />

nije samo zbrajala rezultate, nego je predstavljala hrvatsku<br />

metropolu potencijalnim gostima i partnerima<br />

na međunarodnom turističkom sajmu u Turskoj, Travel<br />

Turkey Izmir 2010., i to - ni manje ni više nego kao<br />

partner sajma.<br />

U sklopu sajma održana je posebna prezentacija Zagreba<br />

i tiskovna konferencija za no<strong>vina</strong>re i predstavnike<br />

turističkih agencija Turske, popraćene nastupom<br />

atraktivne čelistice Ane Rucner. Osim povijesti i turi-<br />

restaurant&hotel � veljača 2011<br />

promocija zagreba<br />

Zagreb u<br />

brojkama<br />

Dok je direktorica TZGZ<br />

promovirala Zagreb u Izmiru,<br />

gradonačelnik je to radio u Beču u<br />

nadi da će metropolu ove godine<br />

posjetiti još više turista<br />

pripremila / Alma Radoš


stičke ponude grada, filmom je prikazana poveznica<br />

između Zagreba i Turske (zemlje iz koje dolaze aktualne<br />

zvijezde niza sapunica koje se prikazuju u Hrvatskoj).<br />

Na kraju prezentacije podijeljene su i prigodne<br />

nagrade - original kravata iz njene prijestolnice, penkala<br />

– također kao hrvatski izum, a najsretniji su dobili<br />

vikend odmor u Zagrebu za dvije osobe.<br />

jedan u izmir, drugi u beč<br />

Nastup u Izmiru dio kampanje TZGZ usmjerene na<br />

tursko tržište koje je počelo nastupom u Istanbulu u<br />

rujnu ove godine za stotinu turskih turoperatora i turističkih<br />

no<strong>vina</strong>ra. Tom prigodom je pozvano 25 turskih<br />

najjačih turoperatora u Zagreb, u proljeće 2011., kad će<br />

biti organizirana i radionica za zagrebačke agencije i<br />

hotelijere. Slijedom tog poziva, Hrvatska turistička zajednica<br />

će organizirati za turske turoperatore i posjetu<br />

ostalom dijelu Hrvatske.<br />

TZGZ je jedina u Hrvatskoj i među rijetkima u Europi<br />

koja je, prepoznavši potencijal turskog tržišta, tiskala<br />

brošure o Zagrebu na turskom jeziku. Osim toga,<br />

grad Zagreb ima i dodatnu prednost - licenciranog turističkog<br />

vodiča za turski jezik, Andreu Berković, koja<br />

je, uz Palace hotel, Atlas i Generalturist, također sudjelovala<br />

na sajmu u Izmiru u okviru štanda TZGZ.<br />

I dok je direktorica Turističke zajednice glavnog hrvatskog<br />

grada u Izmiru nastojala privući što više turskih<br />

posjetitelja u Zagreb, njen predsjednik, aktualni<br />

gradonačelnik Milan Bandić promovirao je Hrvatsku<br />

u glavnom austrijskom gradu na netipičan i originalan<br />

način – poklonivši Beču božićni bor grada Zagreba.<br />

Nije ga omela ni iznimna hladnoća, a niti činjenica da<br />

su tog dana mediji svu pažnju usmjerili na upravo uhićenog<br />

bivšeg premijera Hrvatske, koji se također nalazio<br />

u Austriji.<br />

Tako je najpopularniji grad Adventa, samo nekoliko<br />

minuta od strogog središta na Schwarzenbergplatzu,<br />

dobio prigodan poklon visok šest metara, ukrašen<br />

s preko 2 tisuće tradicionalnih ukrasa – licitarskih srca,<br />

potkova, šestinskih kišobrana, konjića, fotografija s<br />

motivima Zagreba, ali i poznatim Zagrepčanima poput,<br />

osobito u Austriji popularnih, Kostelića. Draženka<br />

Kubat, autorica ukrasa, morala je svoja licitarska<br />

srca i šestinske kišobrane izraditi od čvršćeg materijala<br />

kako bi izdržali iznimno hladnu bečku zimu. Promrzli<br />

prolaznici dobivali su licitarska srca i nagrađeni<br />

promotivni film “Advent u Zagrebu”, koji je u to vrijeme<br />

vrlo uspješno trajao na glavnom zagrebačkom trgu.<br />

među najljepšima u europi<br />

Jedan od najpopularnijih belgijskih blogova “Steden-<br />

Tripper Blog” zagrebački Trg bana Jelačića proglasio je<br />

20. najljepšim trgom u Europi. Naravno da su belgijski<br />

blogeri najljepšim trgom proglasili Grote Markt, središnji<br />

trg u njihovom glavnom gradu. Na drugom mjestu<br />

je Crveni trg u Moskvi, na trećem Stanislawov u<br />

Nancyju, a slijede trgovi u Pragu, Sieni, Rimu, Parizu,<br />

Londonu, Antwerpenu, Krakowu, Maastrichtu, Münchenu,<br />

Veneciji, Madridu, Napulju, Sevilli, Kopenhagenu,<br />

Rigi, Ateni i naravno u Zagrebu.<br />

folklorni ansanbl turopolje pjesmom i plesom uveseljavao je promrzle<br />

bečane<br />

milan bandić u društvu veleposlanika hrvatske u austriji zorana<br />

jašića i predsjednice pokrajinske skupštine marianne klicke<br />

report<br />

restaurant&hotel � veljača 2011<br />

27


28<br />

enogastro tour<br />

sedmo državno prvenstvo na danu<br />

hrvatskog kulinarstva u opatiji<br />

Dean Todorović, šef kuhinje hotela Zora u Primoštenu, novi je Prvak države u kuharstvu.<br />

Todorović i sedmorica drugih natjecatelja borili su se za titulu najboljeg na sedmom<br />

Državnom prvenstvu kuhara u prosincu u sklopu Dana hrvatskog kulinarstva<br />

u Opatiji. Na drugo mjesto plasirao se Tomislav Karamarko iz hotela "Funimation" u<br />

Zadru i time osvojio srebrnu medalju, dok je broncu odnio Anđelko Levanić iz varaždinskog<br />

hotela "Turist". Nagrađeni su i novčanim iznosima te poklon paketima Podravke,<br />

Perutnine Ptuj - Pipo i Dukata. Todorović je uz to dobio i plaketu, a lentu mu<br />

je dodijelila prošlogodišnja prvakinja Nikolina Lončar.<br />

dida boža predstavio ekološki<br />

kašasti sok od kupina<br />

Obitelj proizvoda Dida Boža postala je bogatija za još jednog člana –<br />

Dida Boža ekološki kašasti sok od kupina – koji je dostupan kupcima<br />

na policama trgo<strong>vina</strong> koje prodaju Dida Boža proizvode. Dida Boža ekološki<br />

kašasti sok od kupina na tržištu je dostupan u staklenim bocama<br />

od 0,75 litara. U svakoj bočici nalazi se oko 900 plodova kupina, a sok<br />

je u potpunosti prirodan, bez dodanih šećera i dodatka vode. Njegova je<br />

velika prednost pred bistrim i mutnim sokovima što sadrži sve sastojke<br />

svježeg voća, a osim njih bogat je i raznovrsnim prirodnim vitaminima<br />

(poput vitamina C, vitamina E, vitamina A i vitamina B), mineralima<br />

(osobito željezom, kalijem i magnezijem) i različitim flavonoidima.<br />

villa magdalena u gault millau vodiču<br />

Restoran Hotela Villa Magdalena ušao je u prestižni austrijski gastro vodič<br />

Gault Millau za 2011. godinu među top restorane u Hrvatskoj! Restoran<br />

je ocijenjen s visokih 14 bodova (od mogućih 20, u Hrvatskoj postignutih<br />

17) te zasluženom jednom kuharskom kapicom (od mogućih četiri,<br />

u Hrvatskoj postignutih tri)! Posebno je to priznanje za Villu Magdalenu<br />

ispred međunarodnog gastro vodiča s velikom tradicijom jer je ušao kao<br />

prvi restoran iz regije sjeverozapadne Hrvatske i Hrvatskog zagorja i to<br />

samo godinu dana od otvorenja.<br />

predstavljena nova <strong>vina</strong> u badelovoj ponudi<br />

Badel 1862 je predstavio tri nova <strong>vina</strong> sorti Merlot, Syrah i Cabernet sauvignon iz vinograda Korlat kod Benkovca. Vinarija Benkovac Badela<br />

1862 ima kapacitet od pet milijuna litara, u vlasništvu joj je 160 hektara vinograda na pozicijama Pristeg i Miranje, 100 hektara na<br />

Korlatu te dodatnih 40 ha kooperantskih odnosa na području Nadina. Nakon početnih ulaganja za potrebe vinifikacije grožđa, odnosno<br />

proizvodnje <strong>vina</strong> s Korlata, paralelno s dolaskom vinograda u rodnost slijede i daljnja ulaganja u samu <strong>vina</strong>riju. Vina Korlat, zbog relativno<br />

malih ukup nih količina iz prve komercijalne berbe, u početku će biti distribuirana samo u HoReCa kanalu prodaje, isključivo po vrhunskim<br />

restoranima, te vinotekama, a od berbe 2008. planira se širenje distribucije i na kanal trgovine. Vrhunska kvaliteta ovih <strong>vina</strong> je<br />

uspješno spojena s vrhunskih dizajnom, tako da je dizajn boce Korlata dobio prestižnu svjetsku dizajnersku nagradu Red Dot.<br />

restaurant&hotel � veljača 2011


uživajte u karnevalskom ozračju uz<br />

dr. oetker mješavine za krafne i fritule<br />

Veselo doba karnevala je pred nama. <strong>Ne</strong>izostavan dio svakog karnevala zasigurno<br />

su i gastronomske delicije, poput fritula i krafni za koje u tradicionalnom načinu<br />

pripreme treba dosta umijeća i vremena. Tvrtka Dr. Oetker nudi idealno<br />

rješenje - Dr. Oetker Fritule i Dr. Oetker Krafne, dvije mješavine za brzu i jednostavnu<br />

pripremu ukusnih slastica uz koje možete biti sigurni da će svi biti oduševljeni<br />

okusom vaših slastica i još više uživati u karnevalskom ozračju. Dr. Oetker<br />

mješa<strong>vina</strong> za krafne idealna je i za one manje iskusne u kuhinji, jer će uspjeti<br />

pripremiti najfinije krafne na jednostavan način. Iz jedne mješavine dobiva se<br />

čak 20 slasnih krafni obogaćenih aromama limuna i ruma.<br />

splitski gastro događaj<br />

Splićani su imali priliku uživati u gastronomskoj priči chefa Zdravka Tomšića, jednog od<br />

najboljih hrvatskih kuhara, trenutno šefa kuhinje lovranskog hotela i restorana "Draga di<br />

Lovrana". Povod njegovog gostovanja u restoranu "Kadena" bilo je predstavljanje nagrađivanih<br />

<strong>vina</strong> iz ponude <strong>vina</strong>rije "Korta Katarina", posebice inauguracija novog Plavca malog<br />

iz berbe 2007. te nove etikete u ponudi ove <strong>vina</strong>rije, Ruebens private reserve 2006. Probrano<br />

društvo uživalo je u meniju koji je započeo sirovim škampom na kremi od celera s bijelim<br />

tartufom. Nastavak je išao u nekoliko sljedova - kosani juneći odrezak, blago začinjen<br />

svježim maslinovim uljem i začinskim biljem na podlozi od rukole, sotirane kozice u kremi<br />

od graha s prženim košticama buće, brodet od jadranske tune i hobotnice te janjeći kotlet<br />

u umaku od majčine dušice s bućinim pireom i raguom od leće, mousse od crne čokolade s<br />

istarskom bjelicom i cvijetom soli te "Korta Katarina" <strong>vina</strong> koja su pratila svaki od sljedova.<br />

restaurant&hotel � veljača 2011


30<br />

ruralni turizam<br />

ovo je zasad jedina lička adresa koja ima četiri zvjezdice i objekt koji se iznajmljuje u cijelosti, bez nazočnosti vlasnika<br />

veljača 2011 � Restaurant&Hotel


luksuzni smještaj<br />

Lička pustolo<strong>vina</strong><br />

Lička kuća Bornstein od prvotnog koncepta vikendice za vlastito uživanje<br />

postala je najljepši turistički objekt ne samo plitvičkog područja<br />

tekst / Alma Radoš<br />

Poznati pustolov hrvatske vinske scene, Vlado Borošić<br />

sa suprugom Slavicom otisnuo se u novu avanturu<br />

i to ni manje ni više nego u središtu prelijepe ličke pustoši,<br />

koja je – s iznimkom Plitvičkih jezera – u turističkom<br />

smislu, nažalost, još uvijek velika nepoznanica.<br />

Iako se i u ovoj priči <strong>vina</strong> protežu kao leitmotiv,<br />

ovoga puta riječ je o novom konceptu ruralnog turizma.<br />

Naime, vlasnik najpoznatije zagrebačke vinoteke<br />

Bornstein odlučio se na ponudu luksuznog smještaja<br />

u neotkrivenom ruralnom prostoru.<br />

Otkud, pobogu, Lika – bilo je prvo što sam pomislila<br />

i javno izrekla Borošiću (unatoč osobnom oduševljenju<br />

tom regijom).<br />

Uslijedio je vrlo racionalan odgovor. Selo Frkašić u<br />

općini Plitvička jezera izabrano je iz jednostavnog razloga<br />

– to je rodno selo roditelja Borošićeve supruge<br />

Slavice, koji su prije tridesetak godina tamo sagradili<br />

vikendicu. U neposrednom susjedstvu nakon rata Vlado<br />

i Slavica su kupili posjed sa starom kućom, srušili<br />

je i na njemu izgradili prekrasnu Ličku kuću Bornstein,<br />

isprva za vlastite “gušte”, kao vikendaški raj. No,<br />

Borošići su se kasnije predomislili i vikendicu, koja je u<br />

funkciji od lipnja prošle godine, ipak odlučili “rentati”.<br />

“Kako je turizam na području općine Plitvička jezera<br />

- bez obzira na ukupan broj turista koji posjećuju Nacionalni<br />

park, nažalost, tranzitnog karaktera (prosjek<br />

boravka turista je 1,1 dan), odlučili smo ponuditi nešto<br />

novo i bitno drugačije - klasičan odmor u planini (blizina<br />

Plitvica samo je dobrodošla činjenica) i to u objektu<br />

koji je vjerna replika stare ličke arhitekture, ali po komforu<br />

i standardu smještaja primjerenog 21. stoljeću.<br />

Riječ je o zasad jedinoj ličkoj adresi koja ima četiri<br />

zvjezdice i objektu koji se iznajmljuje u cijelosti (bez<br />

nazočnosti vlasnika) i to na gruntu od preko 12 tisuća<br />

četvornih metara”, kazao mi je Borošić koji je uvjeren<br />

u uspjeh ovakvog koncepta.<br />

Lička kuća Bornstein, površine 150 četvornih metara,<br />

nalazi se na osami obronaka ličke Plješivice na nadmorskoj<br />

visini od gotovo 800 metara. Veliki i komforni<br />

“nažalost ili na sreću kuća je okupirana gotovo čitavo<br />

ljeto i do zime, pa nama preostaju manje atraktivni mjeseci.<br />

no, svaki slobodan trenutak - kad kuća nije iznajmljena -<br />

koristimo za vlastiti odmor”, kažu borošići<br />

dnevni boravak s blagavaonicom i kuhinjom na prvom<br />

katu, prostrani “vinski dnevni boravak” u podrumu<br />

s izborom <strong>vina</strong> iz Borošićeve zagrebačke vinoteke po<br />

"dućanskim" cijenama, dvije spavaće sobe u potkrovlju<br />

(s nezaboravnim pogledom na ličko polje i okolna<br />

brda), dvije elegantne kupaonice, zasebna smočnica<br />

(uvijek opskrbljena svim potrebnim), velika terasa i<br />

uređen prostor oko kuće, ali, prije svega, tisuće četvornih<br />

metara privatnog posjeda – Ličku kuću Bornstein<br />

čine jedinstvenom i drugačijom, i to ne samo u plitvičkoj<br />

okolici. Prije nekoliko godina objavljen je tekst<br />

u magazinu Restaurant&Hotel o Vinoteci Bornstein u<br />

kojem je stajalo “Iako vinska povijest u Hrvatskoj nije<br />

počela s vinotekom Bornstein, činjenica je da je upravo<br />

ona imala velik utjecaj na našu vinsku scenu. Pokušat<br />

ću parafrazirati ovu rečenicu i zaključiti kako povijest<br />

turizma u Lici nije počela s Ličkom kućom Bornstein,<br />

ali bi ona mogla imati veliki utjecaj na njegov razvoj.<br />

ruralni turizam<br />

veljača 2011 � Restaurant&Hotel<br />

31


32<br />

restaurant& chef<br />

tekst / Alma Radoš<br />

restaurant&hotel � veljača 2011<br />

panino zagreb<br />

Fine food, wine<br />

and more...<br />

Atmosfera u Paninu odiše onom europskih malih fine food<br />

restorana, što ne čudi s obzirom na zanimljiv životopis<br />

njegovog vlasnika i šefa kuhinje Tomislava Veseljaka<br />

Osim zbog ugodne atmosfere i sim patičnog<br />

vlasnika i šefa kuhinje Tomislava Veseljaka,<br />

<strong>Panino</strong> u zagrebačkoj Tkalčićevoj<br />

ulici, volim i zbog toga što je deklarirani pet<br />

friendly restoran, a to je meni kao vlasnici<br />

maltezera vrlo važna činjenica.<br />

Bilo da sam došla najavljeno (samo jednom<br />

dosad i to u Tjednu restorana) ili nenajavljeno,<br />

dobila sam vrlo korektna jela,<br />

bez zamjerke, bazirana na modernoj mediteranskoj<br />

kuhinji. Svježe namirnice, koje<br />

Tomislav svakodnevno nabavlja na obližnjem<br />

Dolcu, baza su vrlo maštovitim<br />

jelima od kojih rado biram njegove tjestenine<br />

i odlične deserte (osobito one čokoladne),<br />

iako je osim bifteka u ponudi teleći<br />

i pileći odrezak, te onaj od tune. Vinska<br />

karta uklopljena je u priču, a svaki ponedjeljak<br />

posvećen je drugom vinu.<br />

Atmosfera u Paninu odiše onom europskih<br />

malih fine food restorana, što ne čudi<br />

s obzirom na zanimljiv životopis njegovog<br />

vlasnika. U najkraćim crtama Tomislav<br />

se počeo profesionalno usavršavati u restoranu<br />

El Merendero u mjestu Porto Ercole u<br />

Toscani, koji je pripadao obitelji njegovog<br />

prijatelja kuhara Mirka Manigrassoa. Edu­<br />

kaciju je nastavio na Italian Institute for<br />

Advanced Culinary and Pastry Arts u Calabriji<br />

gdje se specijalizirao za izradu domaće<br />

tjestenine i slastica (a upravo su to moja<br />

omiljena jela u Paninu). Nakon školovanja<br />

na CIA­u (Culinary Institute of America) u<br />

<strong>Ne</strong>w Yorku, najvećoj i najvažnijoj američkoj<br />

kulinarskoj instituciji i upoznavanja s čarima<br />

azijske kuhinje, u istom je gradu na Institute<br />

of Culinary Education naučio tajne<br />

takozvanog “fine dinning cookinga”. A prije<br />

dvije godine vratio se s Balija na kojem ga<br />

je I Nyoman Sudiasa, vlasnik i šef restorana<br />

Sate Bali upoznao s indonežanskom i baležanskom<br />

kuhinjom.<br />

Nakon Tomislavovih putešestvija, <strong>Panino</strong><br />

je definiran kao fine food, wine and more...,<br />

a upravo je more, ono zbog čega vrijedi<br />

svratiti u ovaj restoran.


Pileća krilca na<br />

kremi od celera<br />

Sastojci<br />

krema od celera<br />

200 ml pilećeg temeljca / 200 ml vrhnja za<br />

kuhanje / 6 češanja češnjaka / 300 g korijena<br />

celera / 200 g ljubičastog luka / soli /<br />

papra / malo peršinovog lista<br />

meso<br />

1 kg pilećih krilca / 200 ml pilećeg temeljca<br />

/ 200 ml vrhnja za kuhanje / 4 češnja<br />

češnjaka / 200 g ljubičastog luka / soli /<br />

papra / malo oštrog brašna<br />

Priprema<br />

Razrežite pileća krilca, “skinite” im tetive<br />

i zasolite. U prvi lonac pomiješajte pileći<br />

temeljac i vrhnje za kuhanje. Zatim stavite<br />

češnjeve češnjaka te prethodno pripremljena<br />

pileća krilca. U drugi lonac pomiješajte<br />

pileći temeljac, vrhnje za kuhanje,<br />

češnje češnjaka i sitno sjeckani celer. U<br />

oba lonca tada stavite sitno sjeckani ljubičasti<br />

luk i začinite solju i paprom. Nakon<br />

petnaestak minuta pileća krilca izvadite da<br />

se ohlade, a krupni sadržaj drugog lonca<br />

usitnite, zajedno s malo peršina, štapnim<br />

mikserom kako bi dobili finu kremu. (Ako<br />

vam krema bude pregusta, razrijedite je<br />

s malo tekućine u kojoj se kuhao celer.<br />

Ako želite pojačati dojam celera u kremi,<br />

umjesto peršinovog upotrijebite celerov<br />

list.) Dok ste završavali kremu pileća krilca<br />

su se ohladila i sad im možete izvaditi<br />

kosti. Tako pripremljena krilca uvaljajte u<br />

oštro brašno i kratko ih zapecite na vrelom<br />

ulju kako bi dobila hrskavu koricu.<br />

Nakon što se korica fino zarumeni, vrijeme<br />

je da ocijedite ulje s pilećih krilaca te<br />

da ih servirate na kremi od celera.<br />

preporuka: servirajte krilca s tučenim mileramom<br />

i s malo barbecue umaka.<br />

kriza i mi...<br />

restaurant& chef<br />

“Ova kriza nam je uza sve negativnosti kojih smo svakoga<br />

dana svjesni donijela i neke dobre stvari... S restoranske<br />

scene otići će oni nekvalitetni, a ostati samo oni koji<br />

uistinu vrijede, <strong>vina</strong>ri su napokon shvatili da su im <strong>vina</strong><br />

preskupa i počeli spuštati cijene... Za očekivati bi bilo i da<br />

osoblje u restoranima ozbiljnije shvati svoj posao i postavi<br />

si pitanje odakle će dobiti plaću ako ne ulože ekstra trud<br />

da zadrže postojeće goste, ali izgleda da ćemo na to još<br />

morati pričekati.<br />

Dotad ću ja i dalje raditi 24 sata dnevno i nadati se ozbiljnijim<br />

mladim ljudima koji žele nešto naučiti...”, napisao<br />

je Tomislav na svom blogu koji možete pročitati na<br />

www.panino.hr<br />

svježe namirnice, koje tomislav veseljak svakodnevno nabavlja na<br />

obližnjem dolcu, baza su vrlo maštovitim jelima<br />

restaurant&hotel � veljača 2011<br />

33


34<br />

profesionalna kuhinja<br />

mitsubishi electric power inverter<br />

Zadovoljan kuhar = zadovoljan gost<br />

Profesionalna klimatizacija za kuhinje ugostiteljskih objekata<br />

Problemi sa zauljenim klimatizacijskim sustavima u<br />

kuhinjama vaših ugostiteljskih objekata stvar su prošlosti.<br />

Začepljeni filtri koji su potpuno neadekvatni za<br />

ekstremne uvjete, gdje su visoke temperature, otvoren<br />

plamen i uljna maglica svakodnevica, predstavljaju visok<br />

rizik požara i potencijalno neplanirane troškove za<br />

vlasnika ugostiteljskog obrta. Tvrtka Veka-ing d.o.o. iz<br />

Zagreba u ponudi odnedavno ima klimatizacijsko rješenje<br />

za gastronomske profesionalce.<br />

Mitsubishi Electric, japanski proizvođač klimatizacijskih<br />

uređaja, nudi visoko kva litetno rješenje - uređaj<br />

koji je posebno prilagođen uporabi u profesionalnim<br />

kuhi njama. Opremljen je specijalnim filtrima koji<br />

učinkovito upijaju uljnu maglicu te istovremno dovode<br />

svjež zrak i stvaraju komforne uvjete za rad. Kućište<br />

klimatizacijskog uređaja izrađeno je od nehrđajućeg<br />

karbonskog čelika koje u potpunosti odolijeva visokim<br />

temperaturama i visokoj razini masnoća u kuhinja-<br />

Ime za vrhunsku klima�zaciju<br />

restaurant&hotel � veljača 2011<br />

ma. Lagano se održava, te je dovoljno redovito brisanje<br />

vlažnom krpom, kako bi uređaj u svakom trenutku<br />

bio čist. Sustav je opremljen s 12 zamjenjivih filtara te<br />

osim filtracije i sakupljanja uljne maglice ima funkciju<br />

dovoda svježeg zraka u kuhinjski prostor.<br />

Zahvaljujući inverterskoj tehnologiji, klima-uređaj<br />

može osigurati zavidne uštede u utrošku električne<br />

energije. COP iznosi 3,41, odnosno za jedan kW<br />

utrošene energije, Mitsubishijev klima-uređaj isporučuje<br />

3,41 kW energije za hlađenje ili grijanje kuhinjskog<br />

prostora. Uređaj je sposoban hladiti prostore<br />

pri vanjskoj temperaturi od minus pet do plus 46<br />

stupnjeva Celzija, odnosno grijati pri temperaturi od<br />

minus 20 do plus 21 stupnjeva Celzija. Jedna vanjska<br />

jedinica podržava spajanje dvije ili tri unutarnje jedinice,<br />

a takav sustav može u potpunosti zadovoljiti<br />

klimatizacijske potrebe kuhinja veličine do stotinu<br />

četvornih metara.<br />

više o klimatizaciji za profesionalne kuhinje po tražite na: www.veka-ing.com, tel.: 01/2342-525


talijanska de’longhi grupa osnovana je prije više od pola stoljeća.<br />

aktualni predsjednik grupe, dr. giuseppe de’longhi se pridružio tvrtki<br />

70-ih, kada i počinje proizvodnja grijačih uređaja oem i de longhi.<br />

slijedeća dva desetljeća de’longhi zaokružuje ponudu s prijenosnim<br />

klima-uređajima, pećnicama, fritezama, mikrovalnim pećnicama<br />

i aparatima za kavu, a u novi milenij ulazi preuzimajući grupu kenwood,<br />

s početkom internacionalizacije industrijske aktivnosti.<br />

Najbolji chefovi<br />

o Kenwoodu<br />

Poznati hrvatski šefovi kuhinja<br />

u profesionalnoj liniji Kenwood<br />

proizvoda posebno ističu mikser<br />

Kenwood Kitchen Chef<br />

HB714<br />

KM020<br />

“S dugogodišnjim iskustvom koje imam<br />

u ovom poslu mogu ustvrditi kako su Kenwoodovi<br />

aparati, naspram sličnih na tržištu,<br />

daleko kvalitetniji u izradi, učinkovitiji<br />

i izdržljiviji za svakodnevno korištenje u<br />

kuhinji. Kitchen Chef osigurava bržu proizvodnju.<br />

Prednost ovog aparata su metalni,<br />

a ne plastični nastavci kod kojih često dolazi<br />

do pucanja. Posebno me oduševio nastavak<br />

za mrvice koji je izdržljiv i kompaktan.<br />

Aparat je zajedno s nastavcima iznimno lijepog<br />

dizajna tako da sam sokovnik stavio<br />

na doručak, a gosti su odmah dobro reagirali,<br />

pa čak i pitali gdje se Kenwoodovi aparati<br />

mogu nabaviti“, marija balent, šef kuhinje<br />

hotela sheraton zagreb.<br />

de'longhi grupa<br />

“Kod Kenwood Kitchen Chefa najviše me<br />

se dojmio dizajn koji se uklapa u svaki stil<br />

kuhinje, zatim kvalitetan materijal od kojeg<br />

je napravljen, jednostavno montiranje nastavaka,<br />

lako pranje i održavanje te odlični<br />

rezultati kod pripreme i najzahtjevnijih jela.<br />

Vrlo često sam se koristio sokovnikom te<br />

uvijek ostao zadivljen količinom soka koju<br />

aparat izvlači iz voća. Osim sokovnika, koristio<br />

sam Tri Blade HB ručni mikser koji je<br />

fantastičan. Snaga od 700 Wati i tri oštrice<br />

daju izniman učinak kod izrade pirea, umaka,<br />

pjena...“, tomislav hruban, kuhar hotela<br />

the westin zagreb.<br />

profesionalna oprema<br />

“Kenwoodov Kitchen Chef za mene je<br />

pravo otkriće. Ovaj mikser je najbolji na tržištu<br />

po pitanju snage i multifunkcionalnosti<br />

za svakodnevnu upotrebu u profesionalnoj<br />

kuhinji, ali i u kućanstvu. U Pepeneru,<br />

uz pomoć Chefa i njegovih nastavaka, svakodnevno<br />

radimo pet vrsta kruha, razne vrste<br />

tjestenina, deserte..., a zahvaljujući sokovniku<br />

iz voća izvlačimo maksimum.<br />

Tri Blade HB štapni ručni mikser jednostavno<br />

je fenomenalan – <strong>njegova</strong> snaga i tri<br />

oštrice mogu usitniti i izmiksati apsolutno<br />

sve!“, marin rendić, vlasnik i šef kuhinje<br />

restorana pepenero u novigradu i zaštitno<br />

lice za kenwood u hrvatskoj.<br />

“Današnja moderna tehnologija za upotrebu<br />

u restoranskim kuhinjama prati nas<br />

kulinare u svakodnevnom radu i oslobađa<br />

nam više vremena za kreativnost. Koristeći<br />

Chefa i njegove brojne nastavke brže i lakše<br />

stižem do željenih rezultata. Pomoću nastavaka<br />

za tjesteninu proces miješanja dizanih,<br />

prhkih ili tijesta za “obične“ rezance<br />

sada je igra koja mi pričinjava zadovoljstvo.<br />

Koristeći Kenwood aparati njegove brojne<br />

nastavke rodile su mi se i neke posve nove<br />

kulinarske ideje. Sam Kitchen Chef je tih i<br />

s lakoćom savladava svaki izazov. Dodatne<br />

opcije nastavaka, poput sokovnika, aparat<br />

upotpunjuju funkcionalno i estetski“, ivica<br />

štruml, šef kuhinje restorana strossmayer<br />

u hotelu palace zagreb.<br />

restaurant&hotel � veljača 2011<br />

35


36<br />

gastro<br />

Američki znanstvenici smatraju da su<br />

ljudi još 50 tisuća godina prije naše ere znali<br />

začiniti mamutovo meso. Tijekom povijesti<br />

začini su se upotrebljavali i ne samo<br />

za poboljšanje okusa jela, već i za balzamiranje<br />

i liječenje raznih bolesti. Biljke imaju<br />

posebnu strukturu koju je moguće održati<br />

i nakon branja. Za obradu, biljke moraju<br />

biti svježe i neuvenutih listova, što znači<br />

da se nakon branja odmah moraju preraditi<br />

kako ne bi izgubile snagu djelovanja, vitamine<br />

i eterična ulja.<br />

Radi zadržavanja kvalitete polažu se u<br />

ulje ili mast. Zanimljiva je činjenica da se<br />

kod nekih začinskih biljaka, kao što su ružmarin<br />

ili majčina dušica, tek nakon sušenja<br />

dobije puna aroma.<br />

Tri su načina sušenja začinskih biljaka.<br />

Sušenje na zraku je najstariji, najjednostavniji<br />

i najpraktičniji način, koji traje do deset<br />

dana. Biljke se suše na otvorenom, prozračnom<br />

mjestu ili, poput majčine dušice,<br />

u za to posebno namijenjenim prostorijama.<br />

Tijekom ovog postupka može doći do<br />

oštećenja osjetljivih dijelova začinske biljke<br />

te ona može izgubiti elemente svoje strukture<br />

i jedan dio eteričnih ulja.<br />

Umjetno sušenje zapravo je vakumirano<br />

sušenje za koje su potrebne posebne komore<br />

– sušionice. Temperature ispod 45 stupnjeva<br />

Celzija smanjuju mogućnost gubitka<br />

eteričnih ulja i daju bolju kvalitetu.<br />

Kod tvorničke proizvodnje začina, posebnim<br />

metodama nastoji se što dulje zadržati<br />

kvaliteta biljaka i očuvati njihovi<br />

važni sadržaji. Uglavnom se današnja tvornička<br />

obrada svodi na metode smrzavanja.<br />

Biljke se zaleđuju hladnim dušikom pri<br />

temperaturi od minus 18 stupnjeva Celzija,<br />

kada voda prelazi u stanje leda. Led pod<br />

utjecajem hladnoće u kombinaciji s vakuumom<br />

prelazi u plinsko stanje, odnosno<br />

ovim načinom se „preskače“ vodena faza.<br />

Tako proizvodi zadržavaju kvalitetu, formu,<br />

boju, strukturu i okus.<br />

restaurant&hotel � veljača 2011<br />

Kvaliteta začina ovisi o podrijetlu, mjestu,<br />

načinu sađenja, vremenu i načinu<br />

branja, gnojenju i zalijevanju, transportu<br />

i pohranjivanju, kao i o kvaliteti ubranih<br />

dijelova biljke. Kad ljekovita svojstva<br />

biljke dosegnu svoj vrhunac, najpogodniji<br />

je trenutak za branje. Taj se trenutak ovisno<br />

o području na kojem se plantaža nalazi,<br />

uglavnom proteže od ljeta do jeseni. Lijepo<br />

i sunčano vrijeme u kasnim jutarnjim<br />

satima idealno je za branje. <strong>Ne</strong>ke biljke,<br />

poput mažurana, lavande i ružmarina prilikom<br />

berbe moraju biti u cvatu, za razliku<br />

od kopra, kadulje ili metvice koje ne trebaju<br />

procvjetati, dok se bosiljak, estragon ili<br />

čubar beru čim sazru.<br />

Kvaliteta začina definirana je snagom<br />

arome. Snaga arome od deset grama smrznuto<br />

sušene biljke ima deset puta jači intenzitet<br />

od njenog svježeg oblika. Učinak<br />

sadržajnih tvari je nakon sušenja – zbog<br />

oduzimanja vode – deseterostruko je veći, a<br />

njihova težina postaje deseterostruko lakša.<br />

No, potrebno je istaći da je kvaliteta začina<br />

veća ako se prilikom prerade koristi veća<br />

količina listova i što manja količina stabljika.<br />

Veća količina listova znači manju težinu,<br />

ali veći volumen.<br />

začini<br />

pripremila / Redakcija R&H<br />

Mala škola<br />

začina<br />

Jeste li znali da se mažuran, lavanda<br />

i ružmarin beru u cvatu, za razliku<br />

od kopra, kadulje ili metvice koje ne<br />

trebaju procvjetati, dok se bosiljak,<br />

estragon ili čubar beru čim sazru


Medicina se od samih početaka koristi<br />

ljekovitim svojstvima biljaka. Ta su svojstva<br />

poznavali naši preci još u kamenom<br />

dobu. Način suvremenog života stres, i sve<br />

češće bolesti, proizveli su pozitivan trend<br />

vraćanja zdravoj prehrani i prirodi. Ljekovite<br />

biljke našle su svoje mjesto i u homeopatskoj<br />

medicini. Posebni sastojci ovih<br />

biljaka imaju utjecaj na različite funkcije<br />

organizma.<br />

Pospješuju izlučivanje probavnih sokova,<br />

djeluju antibakterijski i dezinfekcijski,<br />

ublažavaju kašalj, grčeve, smanjuju kolesterol,<br />

snižavaju visoki krvni tlak, utječu na<br />

rad srca, a s obzirom na njihov utjecaj na<br />

osjetilo mirisa, sve se više koriste kao arome<br />

u terapijske svrhe. Zbog određenih djelovanja,<br />

nekim se začinskim biljkama pripisuju<br />

i afrodizijačka svojstva.<br />

Još jedna važna činjenica! Često ne razlikujemo<br />

začine od mirodija. Istina je da razliku<br />

nije uvijek lako odrediti. Začinsko bilje<br />

čine listovi svježih ili osušenih biljaka,<br />

dok se mirodije sastoje od sušenih dijelova<br />

plodova, bobica, korijena ili kore biljke.<br />

Iako nemaju visoku hranidbenu vrijednost,<br />

začini, a i mirodije, igraju veliku ulogu<br />

u zdravoj i normalnoj prehrani.<br />

No, krajnji potrošači, kako bi što dulje sačuvali<br />

kvalitetu začina, trebali bi znati da se<br />

sjemenke i plodovi u većini slučajeva mogu<br />

čuvati nekoliko godina, a da im se kvaliteta<br />

bitno ne promijeni. Osušeni lisnati, kao<br />

i mljeveni začini, u pravilu se čuvaju najviše<br />

godinu, ukoliko se drže na hladnom i suhom<br />

mjestu u dobro zatvorenoj posudi.<br />

Prilikom začinjanja, začinima ne smijemo<br />

prikriti osnovni okus jela. Treba ih dodavati<br />

osobito pažljivo. Svaki začin se ne može<br />

dodavati u svako jelo. Nježne, lisnate začine<br />

dodajemo jelu deset minuta prije kraja kuhanja.<br />

Jednako je s mljevenim, zrnatim začinima,<br />

dok cijele sjemenke i plodove dodajemo<br />

na početku kuhanja kako bismo što<br />

pravodobnije i bolje oslobodili aromu.<br />

gastro<br />

• Termička oprema<br />

• Parnokonvekcijske pećnice<br />

• <strong>Ne</strong>utralna oprema<br />

• Rashladna oprema<br />

• Perilice čaša i suđa<br />

• Pomoćna kuhinjska oprema<br />

• Oprema za pekare i slastičarne<br />

• Sitni inventar<br />

• Oprema za praonice rublja<br />

Gastroprojekt d.o.o. • J. Komparea 3 Samobor • Tel. 01 3734 395 Fax. 01 3734 386 • info@gastroprojekt.hr • www.gastroprojekt.hr<br />

37


38<br />

gastro<br />

kotanyi začinsko bilje<br />

Vrtna svježina<br />

svake kuhinje<br />

Jeste li znali da je u antičkoj Grčkoj mažuran korišten za jačanje<br />

ljubavne moći, a da su Rimljani koristili origano za tjeranje mrava?<br />

Jeste li znali da je u srednjem vijeku buketić<br />

bosiljka značio poziv na ljubavnu igru?<br />

restaurant&hotel � veljača 2011<br />

Začinsko bilje je neizostavan sastojak mnogih jela,<br />

koje obogaćuje, oplemenjuje, dodaje ili pojačava aromu,<br />

te svakako pridonosi ukupnom izgledu posluženog<br />

jela. Začinsko bilje ima i snažan učinak na fizičko,<br />

mentalno i duševno zdravlje čovjeka te je pravi izvor vitamina<br />

za podizanje raspoloženja i energije.


“sušeno začinsko bilje u potpunosti može zamijeniti svježe<br />

ako je prerada svježih proizvoda pravi spoj tehnike i osjećaja”<br />

Danas gotovo da nema kućanstva koje na svojim<br />

kuhinjskim policama nema barem nekoliko sušenih<br />

začina – peršin, bosiljak, vlasac ili neko drugo aromatično<br />

začinsko bilje. Sušeno začinsko bilje u potpunosti<br />

može zamijeniti svježe ako je prerada svježih<br />

proizvoda pravi spoj tehnike i osjećaja. KOTANYI začinsko<br />

bilje obrađivano je i kontrolirano s puno ljubavi<br />

i strasti. Zahvaljujući vrhunskoj obradi izvorna<br />

svježina začinskog bilja ostaje i dalje snažnog okusa<br />

u svim vašim jelima.<br />

U KOTANYI asortimanu nalazimo sve začinsko bilje:<br />

origano, peršin, vlasac, bosiljak, kopar, ružmarin i<br />

mnoge druge te neke mješavine začinskog bilja kao što<br />

su Provansalska mješa<strong>vina</strong> začinskog bilja, Začinsko<br />

bilje na dalmatinski te Začinsko bilje za salatu. KOTA­<br />

NYI mješavine samog začinskog bilja izvrsna su kombinacija<br />

intenzivnog i bogatog okusa koje jelima daju<br />

lagano mediteransku notu.<br />

Zbog načina na koje je sušeno, KOTANYI začinsko<br />

bilje i mješavine začinskog bilja bogate su eteričnim<br />

uljima u kojima se krije snaga mirisa i okusa kao kod<br />

svježe ubranog začinskog bilja.<br />

Nastojite maksimalno uživati u tom doživljaju i prenesite<br />

taj tračak strasti dalje!<br />

www.kotanyi.com/hr<br />

kvalitetu i svježinu kotanyi začinskog bilja preporučio<br />

je majstor kuhar branko ognjenović<br />

gastro<br />

restaurant&hotel � veljača 2011<br />

39


40<br />

kava<br />

ispravan način kako istraživati, dijagnosticirati i podešavati opremu, te<br />

objasniti korisniku zašto su parametri podešeni na te vrijednosti i što<br />

to u konačnici znači za njegov napitak u šalici<br />

restaurant&hotel � veljača 2011<br />

provjera kvalitete<br />

Espresso način pripreme u Hrvata pojavljuje se krajem<br />

šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog<br />

stoljeća. U to vrijeme imati espresso u ponudi bila<br />

je revolucija, mada kao brendovi, uglavnom se spominju<br />

Franck i Hausbrandt.<br />

Početkom devedesetih dolazi do najezde “originalnih<br />

talijanskih espressa”, mješa<strong>vina</strong> kave iz susjedne<br />

Italije, gdje je najjači marketinški trik bila upravo parola<br />

“originalna talijanska kvaliteta”.<br />

Prije desetak godina počela je era kvalitetnijih napitaka<br />

na bazi espressa u šalici. Sudjelovanjem Hrvata<br />

na svjetkim natjecanjima za bariste, školovanjem na<br />

raznim akademijama, institutima te otvaranjem istih<br />

ili sličnih ustanova u Hrvatskoj, organiziranjem nacionalnog<br />

prvenstva, počela se mijenjati svijest zaljubljenika,<br />

konzumenata i dobrog dijela vlasnika s područja<br />

HoReCa.<br />

Upravo ta svijest potaknula je pržioničare, uvoznike<br />

i distributere kave da nauče više o svom proizvodu,<br />

kako ga spravljati po zadanoj proceduri i parametrima<br />

upravo za taj njihov proizvod, te koju mješavinu kave<br />

izabrati za espresso.<br />

Zadovoljiti tehničku izvedbu ili pripremiti espresso<br />

po zadanoj proceduri, tada, znao je isključivo obučeni<br />

i motivirani barista, ali da biste zaokružili priču trebalo<br />

je sa znanjem i razumijevanjem podesiti optimalne parametre<br />

na opremi (omekšivač, pumpa, mlinac, aparat<br />

za kavu) za pripremu tzv. savršenog espressa.<br />

CSI za espresso<br />

Pravilnom i preciznom dijagnostikom, putem mjernih<br />

instrumenata i laboratorijske opreme možete doći do<br />

savršenog espressa<br />

tekst / Romeo Lambaša, autorizirani trener SCAE of Europe<br />

optimalni parametri<br />

Mnogi samozvani i neuki « stručnjaci za espresso» šire<br />

iskrivljene i neosnovane tvrdnje, štoviše štetne, upravo<br />

oko pravilnih ili bolje rečeno optimalnih vrijednosti na<br />

koje se podešava oprema za pripremu espressa.<br />

Nije problem u njima što to pišu i pričaju, nego u onima<br />

koji u to bezuvijetno i bez testiranja vjeruju i svoju opremu<br />

podešavaju po parametrima iz novinskih tekstova, blogova i<br />

sličnih izvora bez promišljanja oko korištenja drugačije mješavine,<br />

različite porcije – doze kave, aparata...<br />

Tako se ukazala potreba za pravilnom i preciznom dijagnostikom,<br />

putem mjernih instrumenata i laboratorijske<br />

opreme. Morao se naći ispravan način kako istraživati, dijagnosticirati<br />

i podešavati opremu, te objasniti korisniku<br />

zašto su parametri podešeni na te vrijednosti i što to u konačnici<br />

znači za njegov napitak u šalici, te razumno odgovoriti<br />

na korisnikova moguća pitanja.


temperatura<br />

Danas smo u mogućnosti pratiti termičku sliku termosifonije,<br />

realnih vrijednosti temperature koja natapa<br />

dozu u realnom i zadanom vremenu kroz zadani<br />

protok. Sve vrijednosti se bilježe preko preciznog toplomjera<br />

u vremenskom intervalu od jedne sekunde,<br />

što se može prikazati na računalnom programu u<br />

temperaturnim tablicama ili u temperaturnom grafu.<br />

Sve izmjere se rade zasebno za svaki promijenjeni<br />

slučaj, primjerice - ukoliko se mijenja mješa<strong>vina</strong>, doza,<br />

aparat, pozicija aparata mijenjaju se i podesive vrijednosti.<br />

voda<br />

Jedna od bitnijih stavki – voda, mjeri se i kontrolira,<br />

a temeljem izmjera možemo dijagnosticirati i poboljšati<br />

kvalitetu espressa. U vodi mjerimo tvrdoću, kiselost<br />

i udio minerala, te ju pokušavamo tretiranjem optimalizirati<br />

za potrebite uvijete.<br />

tlak<br />

Svaki aparat za pripremu espressa ima integrirana<br />

dva tlakomjera. Jedan pokazuje tlak mrežnog napajanja<br />

u mirovanju i tlak pumpe koji tlači dozu, a drugi tlak u<br />

kotlu uvjetovan povećanom temperaturom vodene pare.<br />

To su najčešće vrlo jeftini tlakomjeri i u ozbiljnijoj<br />

dijagnostici na njih se ne možemo osloniti, stoga se koriste<br />

periodički umjereni laboratorijski tlakomjeri i izmjere<br />

se vrše na kritičnim točkama aparata.<br />

ektrakcija<br />

Pomoću dvije vrste refraktometra - optičkim i elektronskim,<br />

mjerimo udio otopljene suhe tvari u espressu.<br />

Te vrijednosti nam pokazuju iskoristivost zadane doze<br />

uvijetovane tehnikom pripreme, djelotvornošću aparata<br />

i mlinca, te optimalnu dozu kave po zadanoj mješavini.<br />

endoskop<br />

Ovaj industrijski uređaj za dubinsko snimanje na<br />

samom potrošačkom mjestu kroz snimku i fotografiju<br />

ukazuje na zasićenost vitalnih dijelova aparata vodenim<br />

kamencem, kako bi sa velikom preciznošću<br />

odredio njegov generalni ili parcijalni servis.<br />

Dosad poznatom tehnikom nismo mogli točno<br />

odrediti potrebu za generalnim uređenjem aparata, a<br />

ukoliko smo „odokativnom“ metodom ustvrdili da je<br />

to potrebno nosili smo ga na servisiranje te ga u potpunosti<br />

rastavili i tek tada sa sigurnošću zaključili je<br />

li (ili nije) potreban generalni servis.<br />

Istim uređajem možemo pregledati i snimiti sve<br />

devijacije koje otežavaju i/ili onemogućavaju ispravan<br />

rad aparata. Rad i metodologiju s endoskopom<br />

smo sami istražili i njegovu primjenu u kava industriji,<br />

trenutno koristimo jedini u svijetu.<br />

Mnogi će reći da je to nepotrebna znanstvena disciplina<br />

no međutim, priprema espressa od mješavine<br />

u vrećici do vrhunskog napitka u šalici, iziskuje mnogo<br />

znanja uz dužno poštivanje tradicije, ali i uz praćenje<br />

novih trendova tehnika i tehnologija.<br />

www.peral.hr<br />

info@peral.hr<br />

kava


<strong>vina</strong><br />

vinogradi <strong>vina</strong>rije saints hills, baš kao i troje od četvero djece obitelji tolj, nose imena po svecima. tako je dingač <strong>njegova</strong>n u<br />

vinogradu sv. luce, plavac u vinogradu sv. roka, a ne<strong>vina</strong> u vinogradu sv. ante. ernest i ivana tolj osim u proizvodnju, potpuno<br />

su uključeni i u prezentaciju <strong>vina</strong><br />

saints hills<br />

<strong>Ernest</strong> i <strong>njegova</strong> (<strong>Ne</strong>)<strong>vina</strong><br />

Atraktivno ime, pametni poslovni potezi i angažiranje bordoškog<br />

enologa Michela Rollanda zaintrigirali su vinski svijet za <strong>Ne</strong>vinu,<br />

jedno od tri <strong>vina</strong> relativno nove <strong>vina</strong>rije Saints Hills<br />

tekst / Alma Radoš malo o ljubavi i modi<br />

Na tradicionalnom Festivalu <strong>vina</strong> u Zagrebu slučajno<br />

sam upoznala i <strong>Ernest</strong>ovu prekrasnu suprugu Ivanu.<br />

Kada sam kasnije tog dana “chatala” s prijateljicom<br />

Na jednom enogastro partyju kolegica Sanja Muzaferija<br />

nije krila oduševljenje <strong>Ernest</strong>ovom <strong>Ne</strong>vinom, rekavši<br />

mi kako joj je – kad su <strong>vina</strong> u pitanju – <strong>Ne</strong><strong>vina</strong><br />

otkriće godine. U to vrijeme, <strong>Ne</strong>vinu sam kušala tek<br />

drugi put, iako sam o <strong>Ernest</strong>u Tolju, poduzetniku kojem<br />

su <strong>vina</strong> po svemu sudeći velika strast, čitala i čula<br />

vrlo mnogo, a na istom partyju uspjela sam s njim<br />

izmijeniti nekoliko rečenica. Vrlo ugodan Dalmatinac<br />

(podrijetlom iz Metkovića, op.a.), kazala sam Sanji, koja<br />

je s njim već odavno na “ti”. Nakon toga sreli smo<br />

se još dva, tri puta na vinskim događajima u Zagrebu i<br />

moram priznati da mi je odskakao od većine hrvatskih<br />

<strong>vina</strong>ra, vjerojatno zbog činjenice da je u vinski svijet<br />

došao iz sasvim drugog biznisa, u kojem je, iako relativno<br />

mlad (ove godine napunit će četrdeset), napravio<br />

zavidnu karijeru. Kao predsjednik Uprave i osnivač<br />

zagrebačke tvrtke Eurocable Group proputovao je svijet,<br />

a njegov smisao za uspješnim poslovanjem prepoznaje<br />

se i u najnovijoj vinskoj priči o <strong>Ne</strong>vinoj i Dingaču,<br />

koje proizvodi <strong>njegova</strong> <strong>vina</strong>rija Saints Hills.<br />

(inače odličnom poznavateljicom i obožavateljicom<br />

hrvatskog enogastro svijeta), kazala sam joj kako sam<br />

upoznala najljepšu ženu hrvatske vinske scene. Još joj<br />

nisam uspjela napisati o kome se radi, a prijateljica mi<br />

je odgovorila da je njoj lijepa supruga <strong>Ernest</strong>a Tolja,<br />

“onog novog <strong>vina</strong>ra s <strong>Ne</strong>vinom”. Impresiju sam podijelila<br />

s još nekoliko žena, a staro je pravilo da je najmjerodavniji<br />

kompliment onaj kojeg žena uputi ženi.<br />

Ivana Tolj nije samo lijepa, ona je i potpuno involvirana<br />

u proizvodnju, a osobito u prezentaciju <strong>vina</strong>.<br />

I ako smijem primijetiti, osim što <strong>Ernest</strong> i nakon sedam<br />

godina braka ne krije koliko voli Ivanu, riječ je<br />

o modno najosviještenijem i najusklađenijem paru<br />

hrvatskog vinskog svijeta. Jednostavno ih je uživanje<br />

promatrati.


a sada nešto i o vinu<br />

<strong>Ernest</strong>ova <strong>vina</strong>rija Saints Hills sa središnjim podrumom<br />

u Dicmu, mjestu na putu od Splita prema Sinju,<br />

osnovana je 2006. Upravo te godine dobio je i koncesiju<br />

na 16 hektara terena u blizini Ploča, točnije u Komarni<br />

te 16 hektara pored mjesta Radovani (u okolici<br />

Višnjana) u Istri, dok je kupio osam hektara na Dingaču<br />

– najpoznatijem pelješkom vinogorju.<br />

Na Komarni, koja je prvi rod dala tek prošle jeseni,<br />

uz plavac mali eksperimentalno se uzgaja i crljenak te<br />

se nastoji iz obje sorte - zasebno, ali i uz kupažiranje u<br />

različitim omjerima, izvući ono najbolje.<br />

Dok se sa sortama s Komarne još eksperimentira,<br />

Saints Hillsov Dingač 2008. pojavilo se u prodaji i prvo<br />

je vino s najpoznatijeg pelješkog položaja koje je prošlog<br />

studenog uvršteno u program jedne od vodećih<br />

svjetskih vinskih izložbi, 19. međunarodnog vinskog<br />

festivala u talijanskom Meranu. (Uz Vinariju Saints<br />

Hills kao debitanta, pelješka <strong>vina</strong>rija Bura/Mrgudić,<br />

predstavila se na istoj izložbi četvrti put.)<br />

Bilo zbog atraktivnog imena, snažnog marketinga ili<br />

karakteristika, <strong>Ne</strong><strong>vina</strong>, kupaža Chardonnaya i Malvazije,<br />

s prvom berbom 2008. i aktualnom 2009., iz Toljevog<br />

istarskog vinograda, tržištu je – čini se - najatraktivnija.<br />

Riječ je o vinu velikog potencijala, osobito uzme li se u<br />

obzir činjenica da je <strong>Ernest</strong> kao savjetnika angažirao popularnog<br />

bordoškog enologa Michela Rollanda, inače majstora<br />

kupaže (no sigurna sam da u vinskom svijetu nema<br />

čovjeka koji nije čuo za Rollandov dolazak u Saints Hills).<br />

Po prirodi ambiciozan i poslovan, u marketingu smion<br />

i agresivan te s jasno postavljenim ciljem, <strong>Ernest</strong> ništa<br />

nije prepustio slučaju. Stoga ne čudi da za razliku<br />

od većine hrvatskih proizvođača, <strong>vina</strong>rija Saints Hills<br />

gotovo 70 posto <strong>vina</strong> izvozi u SAD, Njemačku i Srbiju.<br />

vizualni identitet saints hills <strong>vina</strong> potpisuje dizajnerica<br />

mary lewis, voditeljica londonskog ureda dizajnerskog<br />

studija lewis moberly<br />

tekst / Jelena Šimić, sommelier<br />

sve – smo ne ne<strong>vina</strong><br />

ne<strong>vina</strong> 2009 vinograd sv. ante<br />

zapadno istarsko vinogorje<br />

<strong>Ernest</strong> Tolj, šarmantni i galantni biznismen,<br />

vlasnik <strong>vina</strong>rije Saints Hills, uljepšao<br />

je i obogatio vinske karte u restoranima<br />

koji drže do kvalitete! Sve je prisutniji<br />

na tržištu, a i šire s iznimno dobrim Plavcem<br />

malim s Pelješca i <strong>Ne</strong>vinom, kupažom<br />

autohtone Malvazije istarske (75 posto)<br />

i Chardonnaya (25 posto) iz vinograda<br />

Sv. Ante u Radovanima. Kristalnobistro vino,<br />

tehnički i organoleptički ispravno. Boja<br />

je blistavo slamnato-žuta sa zelen kastom<br />

nijansom pri rubovima. Vinske suze koje se<br />

spuštaju niz rub stijenki čaše otkrivaju karakter<br />

ovog velikog <strong>vina</strong>. Mirisom na početku<br />

suzdržana, kasnije se otvara. Izbalansiranih<br />

kiselina, kremasto, iskreno, skladno,<br />

moćno i ukusno. Chardonnay joj daje kremastost<br />

i strukturu, a Malvazija gorkast tipični<br />

okus na kraju. Voćnost je naglašena u<br />

dovoljnoj mjeri, svježe livadno, blagi utjecaj<br />

hrastove bačve dobro uklopljen... U pozadini<br />

se osjete floralne nijanse. Završetak<br />

ugodno gorkast, slankasto.<br />

Radujem se kušanju nakon četiri, pet godina<br />

s obzirom da <strong>Ne</strong><strong>vina</strong> ima odličan potencijal<br />

za starenje! Predlažem široku čašu<br />

i posluživanje <strong>vina</strong> na temperatri od 12 do<br />

13 stupnjeva Celzija. Uživajte u čarima <strong>Ne</strong>vine,<br />

jer <strong>Ne</strong><strong>vina</strong> je sve samo ne ne<strong>vina</strong>.<br />

P. S. Riječ je o vinu namijenjenom za one<br />

s „dubljim“ džepom, s obzirom da mu je cijena<br />

malo “nabildana”.<br />

<strong>vina</strong><br />

4


44<br />

<strong>vina</strong><br />

marijan knežević, enolog podruma belje<br />

podrumi belje<br />

Vinar<br />

godine<br />

Podrume Belje, pod<br />

vodstvom glavnog enologa<br />

Marijana Kneževića, revija<br />

Svijet u čaši proglasila<br />

je <strong>vina</strong>rom godine što je<br />

veliko priznanje u svijetu<br />

<strong>vina</strong> u Hrvatskoj<br />

nova dimenzija graševine<br />

Za 2010. s pravom se može reći da je bila zlatna za<br />

Podrume Belje. Titula <strong>vina</strong>ra godine, regionalni trofej<br />

na Decanteru te visoke ocjene najcjenjenijeg svjetskog<br />

vinskog kritičara Roberta Parkera, samo su dio<br />

osvojenih priznanja koji potvrđuju kvalitetu <strong>vina</strong> Podruma<br />

Belje.<br />

Podrume Belje, pod vodstvom glavnog enologa<br />

Marijana Kneževića časopis "Svijet u čaši", prva specijalizirana<br />

revija za vino, gastronomiju i turizam, proglasila<br />

ih je Vinarom godine, što je veliko priznanje u<br />

svijetu <strong>vina</strong> u Hrvatskoj.<br />

Najbolji način da se pozicionirate u svijetu <strong>vina</strong><br />

i da pokažete koliko vrijedite jest sudjelovanje na<br />

značajnim, internacionalnim ocjenjivanjima <strong>vina</strong> u<br />

zemlji i napose u inozemstvu. Kad se kao posljedica<br />

toga osvoje velike nagrade onda je puno lakše, a među<br />

prestižnim međunarodnim nagradama i priznanjima<br />

treba izdvojiti zlatnu medalju i regionalni trofej za vrhunski<br />

Merlot 2008. na ocjenjivanju <strong>vina</strong> Decanter u<br />

Londonu koju je ovo vino osvojilo i ušlo među 99 najboljih<br />

<strong>vina</strong> svijeta.<br />

Cabernet sauvignon barrique 2007. osvojio je zlatnu<br />

medalju u Italiji na festivalu Emotioni dal Mondo.<br />

"Vinu želimo dati pečat baranjskog podneblja, da se zna odakle dolazi, ali i ukomponirati jednu modernu notu. <strong>Ne</strong>ću reći da<br />

nastojimo dobiti modernu Graševinu, već onu s nekom novom dimenzijom, kako bi se približili stranom kupcu, jer proizvodimo<br />

za krajnjeg potrošača, a ne za sebe. Podrumari jako vole svoja <strong>vina</strong> i najradije ih nikada ne bi prodali. No, treba razmišljati<br />

ekonomski. S nekoliko prošlih berbi Graševinu smo željeli vratiti na tržište i Baranju ponovno približiti vinskom svijetu. Nakon<br />

što su naša <strong>vina</strong> prihvaćena na domaćim ocjenjivanjima, odlučili smo se na iskorak prema inozemstvu. Svjetski kritičari nisu<br />

bili previše upoznati s hrvatskim Graše<strong>vina</strong>ma, ali je vrlo brzo stigao rezultat, pa je to vino jedno od pet hrvatskih <strong>vina</strong> koja su<br />

kod svjetski poznatog vinskog kritičara Roberta Parkera dobila 90 bodova, što ga svrstava u red izvrsnih", Marijan Knežević<br />

restaurant&hotel � veljača 2011


osvojene<br />

nagrade<br />

u 2010.<br />

�<br />

podrumi belje,<br />

marijan knežević -<br />

titula Vinar godine 2010.,<br />

po izboru Svijeta u čaši<br />

merlot 2008. -<br />

trofej i zlatna medalja Decanter 2010.<br />

cabernet sauvignon<br />

barrique 2007. -<br />

zlatna medalja, Bergamo, Italija 2010.<br />

graše<strong>vina</strong> 2009. -<br />

90 bodova najznačajnijeg svjetskog<br />

vinskog kritičara Roberta Parkera<br />

�<br />

ostale nagrade u 2010.:<br />

graše<strong>vina</strong> goldberg 2008.<br />

srebrna medalja Vinalies<br />

Internationales Pariz 2010.<br />

brončana medalja, Decanter 2010.<br />

chardonnay 2008.<br />

srebrna medalja<br />

Chardonnay du Monde 2010.,<br />

Francuska<br />

“vinogradi se prostiru od<br />

prvih kuća u belom manastiru<br />

pa sve do dunava”<br />

Beljski Merlot koji je pokupio lovorike u Londonu<br />

ima svoju vlastitu priču.<br />

Sve je krenulo berbom 2007. godine gdje su Merlot<br />

i Cabernet sauvignon osvojili zlata na regionalnim<br />

ocjenjivanjima, da bi se ista <strong>vina</strong> potvrdila zlatom<br />

na ocjenjivanju u Bergamu. Sljedeća berba Merlota<br />

2008. dobija konačnu i možda najveću potvrdu svoje<br />

kvalitete na Decanteru. Vrhunski Merlot 2008. odležao<br />

je pet mjeseci u velikim hrastovim bačvama volumena<br />

10 000 l. Duboka rubinsko crvena boja ovog <strong>vina</strong> ukazuje<br />

na ozbiljno vino. Miris mu je dubok, pun, voćnog<br />

karaktera s naglaskom na kuhano voće i marmeladu,<br />

te čeka u bocama.<br />

dobrodošli u podrume belje<br />

<strong>vina</strong><br />

Podrum Belje prvi put se spominje davne 1526. godine kad je ukopan<br />

u brijeg u srcu Kneževih Vinograda. Ovo fantastično zdanje iza svojih<br />

teških vrata skriva dvije etaže dugačkih hodnika ispunjenih bačvama<br />

od najboljeg slavonskog hrasta i izuzetnu zbirku arhivskih <strong>vina</strong>.<br />

Duž južnih osunčanih padina Banovog brda pruža se 7,5 kilometara<br />

beljske vinske ceste koja vodi kroz najljepše predjele vinograda.<br />

U samom srcu vinograda smješten je Vidikovac s kojeg se pruža fantastičan<br />

pogled na beljske vinograde, baranjsku ravnicu i okolna sela.<br />

Posebno je čarobno na Vidikovcu tijekom ljetnih mjeseci kad se pruža<br />

mogućnost posjetiteljima organizirati neponovljiv objed u prirodi,<br />

dakako uz zvuke tamburice. Uz stručno vođenje, u vinskoj cesti se<br />

može uživati iz autobusa, auta, s bicikla ili šečući se kroz nepregledne<br />

nasade vinograda.<br />

Posjetite impresivne Podrume Belje s kušaonicom u tradicionalno<br />

baranjskom etno stilu i vinotekom koji su otvoreni svaki dan za individualne<br />

i grupne posjete od 9 do 20 sati.<br />

Više informacija na turizam@belje.hr ili na tel.: +385 (0)31 790 127<br />

restaurant&hotel � veljača 2011<br />

45


46<br />

<strong>vina</strong><br />

crnjaci sa sicilije<br />

Un Siciliano Vero<br />

Osim uz sva jela uz koja inače pašu crna <strong>vina</strong>, Morettijevi crnjaci<br />

izvrsno pašu uz dalmatinsku pašticadu<br />

veljača 2011 � Restaurant&Hotel


preporuka / Vivat fina <strong>vina</strong> (www.vivat-fina<strong>vina</strong>.hr)<br />

Prije 11 godina Antonio Moretti – vlasnik poznatih<br />

talijanskih modnih brendova Bonora i Carshoe - pustio<br />

je u promet prvu berbu svog prvog <strong>vina</strong> Crognolo<br />

1998 IGT (Indicazione Geographica Tipica – oznaka<br />

geografskog podrijetla) supertoskanca iz vinograda<br />

pokraj Arezza. Do tada je obitelj Moretti proizvodila<br />

grožđe prodajući ga drugim <strong>vina</strong>rima. Među njima je<br />

bio i Piero Antinori koji je potaknuo Morettija za proizvodnju<br />

vlastitog <strong>vina</strong>. Crognolo je bio prva Morettijeva<br />

ulaznica u elitni klub supertoskanaca nastala kao<br />

rezultat suradnje s respektabilnim enologom Carlom<br />

Ferrinijem i njegovim asistentom Gioijom Crestijem.<br />

Sicilijanski posjed Morettija poznat pod imenom Feudo<br />

Maccari nastao je dugotrajnim i upornim okrupnjivanjem<br />

sitnih posjeda malih proizvođača na jugoistoku<br />

otoka, južno od Sirakuse. Točnije, smješten je gotovo<br />

na najjužnijoj točki Sicilije – položaju Noto, gledajući<br />

na veličanstvenu Leptis Magnu, lijevo na Penopolez,<br />

desno na Kartagu. Tako se vinogradi Feudo Maccari nalaze<br />

u srcu Mediterana, na mjestu gdje su se stoljećima<br />

isprepletale rimske, grčke i arapske kulture i utjecaji.<br />

U obnovljenim vinogradima najviše se njeguje cabernet<br />

sauvignon, syrah i cataratto u dodatku crillou i<br />

nero d’ avoli. Udaljen samo milju od mora posjed uživa<br />

u mediteranskim strujanjima umjerene klime što<br />

pridonosi zdravlju loza i grožđa. Tlo je dominanto vulkansko<br />

s miješanjem pijeska i krede.<br />

<strong>Ne</strong>ro d’ avola grožđe je koje najbolje daje ekspresiju<br />

ovog područja – od njega nastaju <strong>vina</strong> snažne strukture,<br />

intenziteta, zaokruženosti i balansa. U prijevodu<br />

značilo bi “crna Avola”, a za one koji ne znaju Avola je<br />

grad i općina u Sirakuzi na Siciliji. U prošlosti ova sorta<br />

često davala sirupasta <strong>vina</strong> s visokim alkoholom.<br />

antonio moretti, nakon diplome na sienskom<br />

sve učilištu otvorio je prvu modnu trgovinu,<br />

od koje je nastao lanac trgo<strong>vina</strong> širom italije<br />

preporuka<br />

Uz <strong>Ne</strong>ro d’ Avola (s malim doprinosom Syraha) iz<br />

2009. sa 13,5 posto alkohola, koji osobito paše uz jela<br />

s roštilja, svakako preporučamo vino Saia iz 2008., s<br />

13,5 posto alkohola. Saia je također proizvedena od<br />

sorte <strong>Ne</strong>ro d’Avola, a ime je dobila po drevnom arapskom<br />

nazivu za male kanale i vijadukte koji dovode<br />

vodu u ljetnim mjesecima. Grožđe nero d’avola dolazi<br />

s loza prosječne starosti 20 godina, ručno je brano.<br />

Maceracija je oko 15 dana, puna malolaktika, te<br />

15 mjeseci u hrastovom barriqueu (pola u jednogodišnjem).<br />

Prije puštanja u promet vino leži još četiri<br />

mjeseca u boci.<br />

Saia je neprozirno duboke ljubičaste boje s aromama<br />

tamne i gorke crvene višnje, spearminta, začina i tragova<br />

hrastovog drveta. U ustima daje baršunasti dojam uz<br />

sočnu, egzotičnu koncentraciju voća u balansu s finom<br />

poddozrelom kiselinom i zrelim, slatkim taninima. Dug,<br />

prodoran finiš završava u notama drva, začina i papra.<br />

To je vino dokazano visoke kvalitete; iz berbe u berbu<br />

s visokim ocjenama relevantnih vinskih stručnjaka<br />

i kritičara. Osobito paše uz mesa jakih okusa, ali i<br />

uz sireve.<br />

Osim ovog <strong>vina</strong> preporučamo Maharis (nero d’ avola,<br />

cabernet sauvignon, syrah) iz 2007. s 13,5 posto alkohola.<br />

Ime, koje je vino dobilo po arapskim osmatračkim<br />

tornjevima s kojih se pratilo more i obala,<br />

simbolizira susretanje različitih stilova i kultura. Maharis<br />

je tamne neprozirne boje, vrlo koncentriranih,<br />

gotovo balzamičnih aroma crnih bobica i višanja s notama<br />

ružmarina i cvjetnim aromama. Puno je, izdašno,<br />

svilenkasto s istodobnom, osvježavajućom kiselinom.<br />

Finiš je dug i jasan.<br />

<strong>vina</strong><br />

veljača 2011 � Restaurant&Hotel<br />

47


48<br />

<strong>vina</strong><br />

veljača 2011 � Restaurant&Hotel<br />

vinograd feudo maccari<br />

Ekspozicija: jug, jugoistok<br />

Prosječna starost loza: 20 do 30 godina<br />

Nadmorska visina: 80 metara<br />

Broj loza po hektaru: 5 555<br />

Proizvodnja po hektaru: 3 000 kilograma<br />

Tlo: krš, kompaktni vapnenac<br />

Odležavano u barriqueu od francuske hrastovine<br />

Odležavanje u boci prije puštanja u promet: 12 mjeseci<br />

Gastro orijentacija: mesa punih okusa, divljač, pirjana mesa, sirevi...<br />

od finih cipela do finih <strong>vina</strong><br />

Osim crnjaka sa Sicilije, Antonio Moretti poznat je<br />

i po vinima s posjeda Sette Ponti smještenog u središtu<br />

Chianti zone, sjeverozapadno od Arezza u toskanskoj<br />

regiji. Sette Ponti na talijanskom znači sedam<br />

mostova koji premošćuju rijeku Arno na putu<br />

iz Arezza do Firenze, a prvi od njih, Ponte Buriano -<br />

podignut u 13. stoljeću - nazire se u desnoj pozadini<br />

daVincijeve Mona Lise. Od 1957. Sette Ponti postalo<br />

je lovno područje arhitekta Alberta Morettija.<br />

Njegov sin, Antonio Moretti, nakon diplome na sienskom<br />

sveučilištu otvorio je prvu modnu trgovinu,<br />

od koje je nastao lanac trgo<strong>vina</strong> širom Italije te nasta-<br />

vio s brendom Arfanga, poznatom po finoj kožnoj galanteriji<br />

i ručno rađenim cipelama Bonora i Carshoe.<br />

Posjed Tenuta Sette Ponti obuhvaća oko 60 hektara vinograda<br />

na nadmorskoj visini od 200 do 300 metara.<br />

Najstarije loze posađene su 1935. dok su novi trsovi zasađeni<br />

od 1997. do 2000. sorti sangiovese, cabernet sauvignon<br />

i merlot. Prvo vino posjeda pušteno u prodaju je<br />

Crognolo berbe 1998. (kombinacija sangiovese 90 posto<br />

i merlota), vrlo fino vino, elegantnog stila i izdašnosti.<br />

Sljedeće vino bilo je Oreno (prema nazivu male rijeke<br />

koja teče posjedom). Riječ je o internacionalnom Cuvéeu<br />

s dominantnim cabernet sauvignonom, prepoznatljivih<br />

mirisa i strukture.


vinitech sifel bordeaux<br />

Uspjeh unatoč nevremenu<br />

Iako je snijeg poremetio ovogodišnje izdanje bordoškog sajma Vinitech<br />

SIFEL, zabilježen je veći broj posjetitelja u odnosu na protekle godine<br />

U organizaciji Promosalonsa Hrvatska, Vinitech SI-<br />

FEL posjetilo je stotinjak najboljih hrvatskih <strong>vina</strong>ra, vinogradara<br />

i tvrtki. Tako se, krajem godine vinska Hrvatska<br />

preselila u Bordeaux u Francusku. Agrokor <strong>vina</strong>,<br />

HZPS, Sajam Bjelovar, uz pratnju Promosalonsa Hrvatska<br />

i njegovog delegara Oliviera Medrosa, posjetili<br />

su ovaj sajam u Francuskoj. Održani su mnogi B2B susreti<br />

i konferencije uz posjete čuvenim vinskim domenama<br />

i dvorcima.<br />

Ovogodišnje izdanje organizirano od 30. studenog<br />

do 2. prosinca u Kongresno izložbenom centru Parc des<br />

Expositions - Bordeaux Lac, bilo je atipično po mnogočemu<br />

– ne samo zato što je sjedinjenje Vinitecha i SI-<br />

FELA rezultiralo povećanjem broja posjetitelja nego<br />

što je snijeg poremetio cjelokupno održavanje sajma.<br />

S obzirom na prvi zajednički nastup dvaju sajmova specijaliziranih<br />

za <strong>vina</strong>rstvo i vinogradarstvo te voćarstvo i<br />

povrtlarstvo, svi sudionici zaključili su da je njihovo spajanje<br />

uspješno obavljeno i da je premašilo sva očekivanja.<br />

Veliki porast broja posjetitelja u prva dva dana sajma<br />

umanjile su vremenske nepogodama, no konačan rezultat<br />

od 40 492 posjetitelja ukazao je na porast tog<br />

broja unatoč nesklonim vremenskim uvjetima. Ovogodišnji<br />

sajam sa 754 izlagača i više od tisuću brendova<br />

iscrpno je predstavio opremu, usluge i inovacije komplementarne<br />

za oba sektora.<br />

Dvojica predsjednika Marc Lecoq (Vinitech / Congres<br />

et Expositions de Bordeaux) i Yves Bertrand (SIFEL / Orgagri<br />

/ Interco) kao zaključak ističu nastavak suradnje i<br />

još jaču sinergiju proizašlu iz sjedinjenja dvaju sektora.<br />

“Zacrtali smo put za budućnost u kojoj će se poljoprivreda<br />

morati zasnivati na modernim tehnologijama.<br />

Pokazali smo da pretjerana specijalizacija ima brojna<br />

ograničenja i da dva sektora imaju potrebu zajedničkog<br />

razvoja proizvoda i usluga. Veze stvorene na ovogodišnjem<br />

sajmu i očekivanja posjetitelja ostavljaju nas<br />

u uvjerenju da će uskoro i Sifel postati referentni sajam<br />

u sektoru voćarstva i povrtlarstva na području Mediteranskog<br />

bazena”, istaknuo je Yves Bertrand.<br />

“Podsjećamo da ovogodišnji uspjeh proizlazi iz bogatih<br />

profesionalnih poslovnih sastanaka kao što su<br />

Mondiaviti i Nacionalni kongres proizvođača povrća<br />

Francuske, stotinjak poslovnih susreta i foruma organiziranih<br />

na sajmu. Za sljedeće izdanje 2012. sajam<br />

otvara nove perspektive po pitanju nagrađivanja inovacija”,<br />

zaključuje Marc Lecoq.<br />

fotografije sa sajma mogu se slobodno preuzeti na internetskoj<br />

stranici www.vinitech-sifel.com<br />

vinitech sifel potvrđuje svoj međunarodni brend<br />

Posljednji dan studenog bio je u znaku stranih delegacija - 15 veleposlanika iz zemalja proiz vođača došlo je otkriti ponudu<br />

sajma. Udio stranih posjetitelja predstavlja oko 15 posto svih posjeta od čega najveći broj otpada na posjetitelje iz Europskih<br />

zemalja: Španjolske, Italije, Portugala, Švicarske i Njemačke. Od ostalih posjeta na visokoj međunarodnoj razini<br />

valja istaknuti dolaske Predsjednika i direktora OIV-a, Međunarodne zajednice enologa i najvećih udruženja enologa i vinogradara<br />

iz najvećih zemalja proizvođača. Brojni profesionalni posjetitelji došli su također iz Sjedinjenih Država, Kanade,<br />

Bugarske, Rumunjske, Hrvatske, Slovenije, Rusije, Čilea, Urugvaja, Venezuele, Brazila... čak i Japana - otvorivši izlagačima<br />

nove temelje za suradnju<br />

<strong>vina</strong><br />

restaurant&hotel � veljača 2011<br />

49


50<br />

top destinacije<br />

tekst / Žiga Colja, SAGA Institute<br />

saas fee, ferienart resort and spa<br />

Alpski biser<br />

<strong>Ne</strong>gdje visoko u švicarskim Alpama čuva se tajna o<br />

magičnom spoju prirode i čovjeka, a vrijeme kao da je stalo<br />

restaurant&hotel � veljača 2011<br />

Na prvi pogled čini se da je riječ samo još jednom naselju<br />

u Alpama. No, ako pogledate malo bolje shvatit ćete da<br />

je to jedna od najbolje čuvanih tajni magičnog spoja prirode<br />

i čovjeka. Saas Fee, vrlo je teško opisati ukratko, ali čak<br />

i ako o njemu ne znate ništa ili tek ponešto, zasigurno ste<br />

ga vidjeli prije dvadesetak godina u spotu i danas popularne<br />

pjesme "Last Christmas" grupe Wham. <strong>Ne</strong> čudi što su<br />

upravo ovo mjesto izabrali za snimanje spota.<br />

Dolina Valais prostire se između najviših gorskih predjela<br />

švicarskih Alpa. Tamo gdje domaćini još uvijek<br />

spavaju u planinarskim cipelama kako nebi pali sa strmine.<br />

To je najsunčanija dolina u ovoj zemlji, okružena<br />

s trinaest vrhova viših od četiri tisuće metara - da ne bi<br />

netko zalutao nepozvan – govorili su u davna vremena.<br />

I danas je tu kao i nekada... Arhitektura i ljudi. Tome<br />

u prilog ide i zakon po kojem se svaka zgrada mora<br />

sastojati od najmanje 40 posto drva, a 1951. je odlučeno<br />

da u selu nema automobila, pa tu doslovno možete<br />

nahraniti dušu i tijelo (bez ispušnih plinova). Za transport<br />

se brinu mali električni taksiji, koji će osigurati i<br />

foto / SAGA Institute, Ferienart, Saas Fee in Riffelalp<br />

prijevoz vaše prtljage do hotela. Tako vaš odmor započinje<br />

šarmantno već na početku, tu na kraju doline na<br />

nadmorskoj visini od 1.800 metara.<br />

No, najbolje tek dolazi u jednom od najatraktivnijih<br />

hotela u švicarskim Alpama - Ferienart Resort and<br />

Spa. Unatoč imenu nisu razdvojeni.<br />

Ferienart s nešto više od osamdeset soba i apartmana<br />

se nalazi u središtu ovog alpskog dragulja. U ponudi<br />

su također četiri restorana i luksuzni spa s bazenima<br />

u kojem će i najzahtjevniji gosti pronaći nešto za<br />

sebe. Saune, masaže, tretmani ljepote učinit će vaš boravak<br />

još ugodnijim. Za gastronomske užitke brine se<br />

priznati kuharski majstor Jorg Walter, a svečana večernja<br />

odjeća je obavezan dio ponude.<br />

U sobi vas čeka jacuzzi, mekani krevet i pogled na<br />

najspektakularniji ledenjak koji se teško može vidjeti<br />

negdje drugdje u Alpama. Udobnost se osjeti na svakom<br />

koraku - bilo da će vaše pancerice u sobi za skije<br />

preko noći ostati na toplom, bilo da će vas do žičare<br />

odvesti električno vozilo.


Ferienart nudi sve čari alpskog turizma, od hladnoće zimske idile do topline prekrasnih hotelskih soba<br />

top destinacije<br />

restaurant&hotel � veljača 2011<br />

51


52<br />

top destinacije<br />

restaurant&hotel � veljača 2011<br />

Ski karte su besplatne za goste hotela i za djecu do<br />

devet godina starosti na cijelom skijaškom području.<br />

Svatko tko je bio tu rado priča o svom odmoru, no ono<br />

najbolje uvijek zadrži za sebe. Uz to, od nedavno su postali<br />

partneri s Vernissage Berghaus Plattjen. U planini<br />

leži planinska koliba s dizajnom koji kombinira rustikalne<br />

i moderne elemente, čiji je vrhunac ponude gastro<br />

doživljaj. Za inovativno kuhanje dobitnik je nagrade<br />

Best of Swiss Gastro. A, ako vam se od tamo ne ide,<br />

naravno - možete i prespavati.<br />

Saas Fee na skijaškom području nudi neke prednosti.<br />

Kao prvo tu je snijeg zajamčen. Sto kilometara staza, od<br />

kojih je najdulja ima 1.800 metara visinske razlike, svaki<br />

dan je besprijekorno spremno za oštre rubove skijaša.<br />

Ako vam se na vrhu planine ne zavrti od ljepote pogleda,<br />

možete uživati u najvišem rotirajućem restoranu na svijetu.<br />

U samo jedan sat možete vidjeti panoramu najviših<br />

vrhova Švicarske. A ako niste znali do tu vas vodi podzemna<br />

željeznica, koja leži na najvišoj točki pod zemljom.<br />

Ako vam ni to nije dovoljno, tu je ledena špilja tematski<br />

opremljena, a koja se također može pohvaliti<br />

titulom najviše. Kako se među tim vrhovima nala


zi jedan od najaktivnijih ledenjaka u Alpama, skijanje<br />

je moguće čak i tijekom ljeta kad je temperatura gotovo<br />

30 stupnjeva Celzija. Zato je broj aktivnosti neograničen,<br />

a najnovije su vezane uz sasvim novi adrenalinski<br />

park.<br />

Zamislite noćnu šetnju s iskusnim vodičem preko<br />

klanaca, prijelaza i kanjona, gdje se prekida vaša veza<br />

s civilizacijom? To je najnoviji dio ponude nazvan<br />

Alpsko ždrijelo, koji zahtijeva uistinu mnogo hrabrosti.<br />

Predstavlja jedan od putova do niže postavljenog<br />

razvikanog Saas Grund skijališta, koje doseže nadmorsku<br />

visinu od 3.200 metara.<br />

U ovoj kolijevci gostoljubivih ljudi i netaknute prirode<br />

cesta vodi kroz Zug gotovo do talijanske granice, koju s<br />

južne strane zatvara ledenjak i veličanstvene planine. Čitav<br />

sustav žičara jedan je od najmodernijih u Alpama, što<br />

predstavlja samo polovinu godišnje ponude. Ostatak godine<br />

su sunčani dani s prekrasnim travnjacima. U ovom<br />

alpskom mjestu toliko su ponosni na ljepotu prirode i<br />

sunčane sate u ljetnim mjesecima da u Ferienartu nude<br />

besplatan smještaj kad kiši više od dva dana.<br />

Saas Fee ostaje jedna od najbolje čuvanih tajni, jer tu<br />

ne postoji velik broj hotela da bi nepregledne hrpe skijaša<br />

ovdje provele godišnje odmore. Umjesto toga, ovo<br />

je čarobno mjesto s najljepšim pogledom ikad i ugodnim<br />

ljudima.<br />

s 2.222 m i pozadinskom kulisom koju nudi matterhorn,<br />

riffelalp nije samo najviše smješteni hotel s pet zvjezdica<br />

u europi, već ima i vanjski bazen na najvećoj nadmorskoj<br />

visini. više od toga je teško poželjeti.<br />

biser na dohvat ruke<br />

<strong>Ne</strong>mojte se čuditi ako u susjednoj dolini,<br />

s druge strane ledenjaka, otkrijete<br />

još jedan alpski dragulj. Iako u neposrednoj<br />

blizini, žičara između ta dva skijališta<br />

još nije izgrađena, pa je riječ o pustolovini<br />

koja vas mami. U okrilju najfotogeničnije<br />

planine na svijetu leži selo koje to zapravo<br />

već odavno nije. Do njega vodi željeznička<br />

pruga na 2.222 metra nadmorske<br />

visine, a u njeu je prije više od stoljeća sagrađen<br />

hotel s pet zvjezdica. Putovanje<br />

zupčastom željeznicom do hotela Riffelalp,<br />

smještenim negdje između divlje planine<br />

iznad kozmopolitskog grada, pustolo<strong>vina</strong><br />

je sama po sebi. Tu se možete<br />

kupati u srcu zime na otvorenom bazenu<br />

na nadmorskoj visini koju nema niti jedan<br />

drugi hotel, možete se voziti niz bijele<br />

padine i možete doživjeti snježnu priču<br />

s idiličnim pogledom na Zermatt iz orlove<br />

perspektive. Zimi, negdje između prosinca<br />

i travnja, dok budete hodali od željezničke<br />

postaje kroz šumu, vašu će prtljagu<br />

vući saonice. Lako ćete izabrati sobu, jer<br />

iz svih se pruža nezaboravan pogled o kojem<br />

niste ni sanjali na Matterhorn.<br />

Uz vrhunske restorane, koji se nalaze<br />

u hotelima, vrijeme lako “ubijete” heli-skijem,<br />

ukoliko želite iskoristiti svježi<br />

powder. Povrh svega je stalno prisutan<br />

osjećaj prisutnosti uvijek gostoljubivog<br />

osoblja. Za početak to je netko tko vas<br />

čeka pred Zermattom, gdje cesta završava,<br />

a počinju tračnice. A onda započinje<br />

priča po pažljivo ugrađenom švicarskom<br />

mehanizmu, u jednoj od 65 soba i<br />

pet apartmana. I bajka može početi.<br />

top destinacije<br />

restaurant&hotel � veljača 2011<br />

53


54<br />

sajmovi<br />

Sajmovi Hotel&Gastroteh i InGa uz još dva tematski<br />

srodna sajma – Vinovita i CroTour, koji će se krajem<br />

ožujka održavati na Zagrebačkom velesajmu, pokušat<br />

će dati odgovor kako kvalitetno provoditi slobodno<br />

vrijeme u spoju s ponudom izvrsnih <strong>vina</strong>, autohtonih<br />

i tradicionalnih kuhinja i novih nutricionističkih<br />

saznanja, uz sadržajan asortiman hotelsko-ugostiteljske<br />

opreme.<br />

hotel&gastroteh - 3. međunarodni sajam<br />

hotelsko ugostiteljske opreme i cateringa namijenjen<br />

je proizvođačima i distributerima hotelske i<br />

ugostiteljske opreme, proizvođačima HoReCa programa,<br />

financijskim i consulting organizacijama,<br />

strukovnim udruženjima i poslovnoj publici: hotelijerima,<br />

restoraterima, investitorima u turistički<br />

sektor, poduzetnicima i djelatnicima u ugostiteljskoturističkom<br />

sektoru.<br />

hotel&gastroteh i inga<br />

inga - 3. međunarodni sajam hrane, pića i gastronomskih<br />

inovacija, najznačajnija manifestacija ove vrste<br />

u regiji, organizira se s ciljem predstavljanja novih trendova<br />

i inovacija u gastronomiji, te proizvodnji hrane i<br />

pića. Sajam promovira zdravu, funkcionalnu i ekološku<br />

hranu i piće, uz istodobnu prezentaciju tradicionalne, autohtone<br />

domaće kuhinje, s naglaskom na značaj očuvanja<br />

kuharske baštine i njene važnosti u funkciji turizma. Sajam<br />

prati vrlo kvalitetan i sadržajan program stručnih<br />

skupova, prezentacija i izložbi od kojih izdvajamo: Forum<br />

s aktualnom temom HACCP u ugostiteljskoj praksi<br />

te Okrugli stol na temu očuvanja i brendiranja hrvatske<br />

kuharske baštine. Natjecanje vrhunskih hrvatskih kuhara<br />

“CroTop 12“ i natjecanje barista u pripremi napitaka od<br />

kave, te natječaj “Zlatne ruke“ za najkreativniji pekarskoslastičarski<br />

uradak i promociju brenda Richemont<br />

kvalitete uz degustacije i promocije na izložbenim mjestima<br />

zasigurno će privući brojne posjetitelje.<br />

Sve za turizam i ugostiteljstvo<br />

Na Zagrebačkom velesajmu od 23. do 26. ožujka održat će se sajmovi<br />

Hotel&Gastroteh i InGa uz još dva tematski srodna sajma – Vinovita i CroTour<br />

restaurant&hotel � veljača 2011<br />

vinovita - 16. međunarodni sajam <strong>vina</strong> i<br />

opreme za <strong>vina</strong>rstvo, kao središnje mjesto okupljanja<br />

<strong>vina</strong>ra u regiji uz izlaganje i međunarodno ocjenjivanje<br />

<strong>vina</strong> na najvišoj razini uvodi i nove sadržaje.<br />

Namjera je sveobuhvatno prezentirati vinogradarstvo<br />

i podrumarstvo - drugim riječima obuhvatiti sve faze<br />

“od trsa do čaše’’.<br />

Sajmu <strong>vina</strong> prethodi manifestacija, Međunarodno<br />

ocjenjivanje <strong>vina</strong> od 23. do 26. veljače koja se već šestu<br />

godinu, kao jedina u Hrvatskoj, odvija pod visokim<br />

pokroviteljstvom OIV-a, Međunarodnog ureda za<br />

vino i lozu iz Pariza. Nagrađena <strong>vina</strong> na sajmu, garancija<br />

su za bolji plasman <strong>vina</strong> na tržištu, a ocjene su mjerodavne<br />

u zemlji i priznate u svijetu.<br />

crotour - 4. međunarodni sajam svojim izložbenim<br />

dijelom, aktualnim pratećim stručnim programom,<br />

kao i zabavnim sadržajima za široku publiku,<br />

važan je marketinški alat za prezentaciju i ponudu<br />

turističkih odredišta i usluga. Sudjelovanje na CroTouru<br />

je čvrsta podloga za stjecanje i razvoj novih ideja, globalni<br />

pristup i ciljani marketing. Osnovni cilj CroToura<br />

je svojim sudionicima osigurati podršku u planiranju,<br />

pripremi i realizaciji sljedeće turističke sezone.


Gep� Gep� Njegovano � � egte Wäsche. rublje. Njegovano Gep� Gep Gep�<br />

� � egte gostoprimstvo.<br />

Gastlichkeit.<br />

Wäschereimaschinen Praonički uređaji za fleksibilne für die � � � � exible interne Inhouse-Wäscherei.<br />

praonice.<br />

Leistungsstark. Leistungsstark. Djelotvorni. Za male, Für kleine, velike große i jako und velike ganz količine große rublja. Wäscheberge.<br />

Effi Učinkoviti. ffi zient. Wirtschaftliche Ekonomično Lösung rješenje mit s očitim deutlichen prednostima. Vorteilen.<br />

Einzigartig. Jedinstveni. Patentierte Patentirani Schontrommel saćasti bubanj für za perfekte savršenu Wäscheschonung.<br />

njegu rublja.<br />

Speziell. Specijalni. Wellnessprogramme Wellness programi für za Betten, krevetninu, Bettwäsche posteljinu und i frotir. Frotteeware.<br />

Posjetite Besuchen nas na sajmu Sie uns<br />

GAST 2011 auf der u Splitu GAST na 2010<br />

izložbenom Halle prostoru 06, Stand tvrtke 311<br />

Vox i sajmu Promohotel<br />

Poreč 2011 na izložbenom<br />

prostoru tvrtke Gastroprojekt<br />

Miele Professional<br />

Buzinski Miele Professional prilaz 32, Zagreb<br />

Tel.: Telefon 01 6689 050 800 035 420<br />

email: vertrieb-professional@miele.at<br />

renato.sokolovic@miele.hr<br />

www.miele-professional.com.hr<br />

www.miele-professional.at

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!