Zakon velikih brojeva Ernest i njegova (Ne)vina Panino
Zakon velikih brojeva Ernest i njegova (Ne)vina Panino
Zakon velikih brojeva Ernest i njegova (Ne)vina Panino
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Godina IX · Broj 53 (6/2010) · Prosinac 2010.<br />
Restaurant&Hotel stručni magazin za ugostiteljstvo i turizam Godina X · Broj 54 (1/2011) · Veljača 2011.<br />
tiskanica / business media croatia d.o.o., bosutska 9, 10000 zagreb, hrvatska / poštarina plaćena u pošti 10000 zagreb<br />
<strong>vina</strong><br />
<strong>Ernest</strong> i <strong>njegova</strong> (<strong>Ne</strong>)<strong>vina</strong><br />
restaurant&chef<br />
<strong>Panino</strong><br />
analiza<br />
<strong>Zakon</strong> <strong>velikih</strong> <strong>brojeva</strong>
4<br />
impressum&uvodnik<br />
naslovna / Grandhotel Lienz s pet zvjezdica u najsunčanijem austrijskom gradu Lienzu slijedi raskošna vremena<br />
fin-de-siècle stila. Karakterizira ga savršeni balans između arhitekture i dizajna, prostranost svih prostorija,<br />
niz detalja i igra s prirodnim i umjetnim osvjetljenjem.<br />
glavna urednica<br />
Alma Radoš<br />
Tresla se brda...<br />
Osim što se po tko zna koji put naljutio Miroslav Folnegović, među ugostiteljima ionako poznat kao čovjek “kratkog<br />
fitilja” – po svemu sudeći posljednji Saborski odbor za turizam nije se niti trebao održati. Kad sam u pozivu za medije<br />
pročitala da će se razgovarati o smanjenju stope PDV-a za ugostiteljstvo, odmah sam shvatila da se Odbor saziva<br />
kako bi se zadovoljila forma. Svakom pametnom posve je jasno da u ovim okolnostima nema smanjenja PDV-a, a čini<br />
se da ćemo na to još dugo čekati, što nama Hrvatima ne pada teško – s obzirom da smo dokazano strpljiv narod.<br />
“Ljudi morate biti svjesni da stojimo na vrhu sante leda”, kazao je Davor Šuker, dojučerašnji ministar financija, a<br />
trenutno aktualni zastupnik u Hrvatskom saboru, koji se kao glavni autor hrvatskog poreznog sustava odlučno<br />
založio za postojeće stanje. Šuker se boji da će otvaranjem ovog pitanja bilo koja djelatnost vezana uz turizam tražiti<br />
isto, iako je turizam – budimo realni – jedino područje u kojem je moguće smanjenje porezne stope.<br />
Na Odboru su se političari usuglasili kako je potrebno napraviti sveobuhvatnu analizu (koja se, jasno, ne može<br />
napraviti preko noći) kako bi se uopće uzelo u obzir smanjenje PDV-a na ugostiteljstvo. Još su se jednom oglušili<br />
na probleme ugostitelja, a dvojica koja su ih tamo predstavljala – vidno uzrujani Folnegović i vrlo smireni Zlatko<br />
Puntijar - uspjela su samo zaključiti kako je posljednja godina bila vrlo teška, i da je vidno pao promet.<br />
Inače, što se usluga restorana tiče, u 14 zemalja Europske unije snižena je porezna stopa, dok je u 13 standardna.<br />
Pritom treba naglasiti da je snižena stopa u svim – nama konkurentnim – mediteranskim zemljama, osim na Malti,<br />
čija je standardna stopa 18 posto. No, Šuker je jasno dao do znanja da su usporedbe s europskim okruženjem bespredmetne,<br />
sve dok se naša porezna politika bazira na potrošačkom porezu, odnosno trošarinama i PDV-u. Stoga<br />
je realno vrlo teško očekivati njeno smanjenje. Šukera se ne može pobijediti kad su porezi u pitanju. I ovoga puta<br />
tresla se brda, rodio se miš.<br />
Sr da čan poz drav do sljede ćeg bro ja<br />
Restaurant Hotel<br />
impressum / Restaurant&Hotel / stručni magazin za ugostiteljstvo i turizam / dinamika izlaženja dvomjesečnik / nakladnik: Business Media Croatia d.o.o., Bosutska 9,<br />
10000 Zagreb, Hrvatska, tel. +385 1 6311 800, fax +385 1 6311 810, e-mail: info@bmcroatia.hr / direktor: <strong>Ne</strong>nad Žunec / glavna i odgovorna urednica: Alma Radoš, dipl.<br />
no<strong>vina</strong>r, e-mail: alma.rados@bmcroatia.hr / suradnici: Vera Roknić, Romeo Lambaša, Niko Đukan, Slobodan Rosić / stručni suradnici: dr. sc. Ivanka Avelini Holjevac, mr.<br />
sc. Dijana Katica, mr. sc. Vlasta Klarić / product manager: Cvjetka Špralja Sakić, dipl. oec. / prodaja i marketing: Danijela Mirošević, ing. / tajnistvo i pretplata: Suzana<br />
Kovačić, tel. +385 1 6311 800, fax. +385 1 6311 810 / graficka urednica: Zdenka Milošević, dipl. ing. / urednik fotografije: Miroslav Miščević / lektura: Deniver Vukelić, prof.<br />
/ tisak: AKD Tiskara ISSN 1333-6274 / Autori osobno snose odgovornost za objavljeni sadržaj svojih članaka. Staja lišta autora nisu ujedno i stajališta uredništva i stručnog<br />
kolegija časopisa. Rukopisi, slike i ostala dokumentacija se ne vraćaju. Kompletni objavljeni materijali ne mogu se koristiti u druge svrhe ili objave bez suglasnosti izdavača.<br />
veljača 2011 � Restaurant&Hotel<br />
&<br />
s t r u č n i m a g a z i n z a u g o s t i t e l j s t v o i t u r i z a m Godina X · Broj 54 (1/2011) · Veljača 2011.<br />
TISKANICA / Business Media Croatia d.o.o., Bosutska 9, 10000 Zagreb, Hrvatska / Poštarina plaćena u pošti 10000 Zagreb<br />
<strong>vina</strong><br />
<strong>Ernest</strong> i <strong>njegova</strong> (<strong>Ne</strong>)<strong>vina</strong><br />
restaurant&chef<br />
<strong>Panino</strong><br />
analiza<br />
<strong>Zakon</strong> <strong>velikih</strong> <strong>brojeva</strong>
32<br />
30<br />
Restaurant&Hotel Broj 54 (1/2011) · Veljača 2011.<br />
business tour 6<br />
interview<br />
Andreja Cvitković,<br />
direktorica predstavništva<br />
HTZ-a u <strong>Ne</strong>w Yorku 8<br />
kvaliteta<br />
Veliki hotelijeri 10<br />
analiza<br />
Daleka tržišta, Kina 12<br />
obiteljski mali hoteli<br />
7. redovna skupština<br />
nacionalne udruge OMH 14<br />
financiranje<br />
HBOR 16<br />
obiteljski mali hoteli<br />
Fleksibilnost poslovanja 18<br />
report<br />
Posjet ministra Bajsa<br />
Španjolskoj 20<br />
ITB World Travel Trends<br />
2010/2011 24<br />
Zagreb u brojkama 26<br />
enogastro tour 28<br />
ruralni turizam<br />
Lička kuća Bornstein 30<br />
restaurant&chef<br />
<strong>Panino</strong>, Zagreb 32<br />
profesionalna kuhinja<br />
Mitsubishi Electric<br />
Power Inventer 34<br />
profesionalna oprema<br />
Kenwood – De’Longhi 35<br />
gastro<br />
Mala škola začina 36<br />
Kotanyi začinsko bilje 38<br />
kava<br />
CSI za espresso 40<br />
<strong>vina</strong><br />
<strong>Ernest</strong> i <strong>njegova</strong> (<strong>Ne</strong>)<strong>vina</strong> 42<br />
Podrumi Belje<br />
Antonio Moretti,<br />
44<br />
crnjaci sa Sicilije 46<br />
Vinitech SIFEL Bordeaux 49<br />
top destinacije<br />
Saas Fee, Ferienart<br />
Resort and Spa 50<br />
sajmovi<br />
Hotel&Gastroteh, Inga,<br />
Vinovita, CroTour 54<br />
46<br />
50<br />
sadržaj<br />
veljača 2011 � Restaurant&Hotel<br />
5
6<br />
business tour<br />
uspjeh akcijskog plana hrvatskog turizma<br />
Za izazovnu turističku 2011. godinu Hrvatska se i ovog puta pravovre me no pripremila Akcijskim planom hrvatskog<br />
turizma, donesenim još u studenom prošle godine, a koji podrazumijeva niz mjera među kojima su i<br />
one usmjerene na udružene tržišne aktivnosti. Hrvatska je na svoje tržište dovela najvažnije svjetske turoperatore,<br />
odnosno da se naša zemlja nalazi u katalozima svih vodećih organizatora putovanja. Među njima su,<br />
između ostalih, i njemački TUI i ID Riva, britanski Thomson, TUI i SAGA te austrijski Gruber Reisen. Prema<br />
modelu II, koji se odnosi na udruženo oglašavanje s organizatorima putovanja, u usporedbi sa sličnim prošlogodišnjim<br />
modelom, u prvom roku (do 21. prosinca 2010.) pristiglo je čak 40 posto više zahtjeva, čija je vrijednost<br />
dva posto veća i iznosi 25,4 milijuna kuna. Temeljem spomenutih mjera, nastavio je, u Hrvatsku se ove<br />
godine planira dovesti oko 1,9 milijuna putnika, odnosno 15 posto više u odnosu na prošlu godinu.<br />
do više domaćih gostiju<br />
<strong>Ne</strong>davno je potpisan ugovor s hrvatskim putničkim agencijama koje su je javile na natječaje Hrvatske turističke zajednice<br />
za udružene tržišne aktivnosti, sukladno mjerama iz Akcijskog plana hrvatskog turizma za ovu godinu - „Ostani u Hrvatskoj“<br />
i „Upoznaj Hrvatsku“. Prva skupina mjera odnosi se na organizaciju školskih putovanja u Hrvatskoj u pred i posezoni,<br />
a njome je obuhvaćena čak trećina ukupnog broja hrvatskih maturanata za ovu godinu. Na natječaj je pristiglo ukupno<br />
35 zahtjeva ili čak 192 posto više u odnosu na prošlu godinu, čime je obuhvaćeno gotovo 15 tisuća školske djece. Spomenutim<br />
mjerama nastoji se zaustaviti ili smanjiti pad udjela domaćih gostiju, koji je prošle godine iznosio 13 posto, u usporedbi<br />
s udjelom stranih gostiju u Hrvatskoj od 87 posto. S druge strane, cilj novog programa „Upoznaj Hrvatsku“ je u programe<br />
hrvatskih putničkih agencija uključiti turistički nerazvijene dijelove Hrvatske, čime bi se ne samo produžila sezona i doveli<br />
turisti, već i snažnije turistički razvila određena područja. Za oba je programa pristigao ukupno 131 zahtjev, ukupne vrijednosti<br />
gotovo 6,2 milijuna kuna, čime je obuhvaćeno gotovo 50 tisuća gostiju.
adriaguide zadar - putni vodič za iphone<br />
Tvrtka Navigo Sistem d.o.o., zastupnik tvrtke GARMIN Int. te proizvođač poznatih kartografskih<br />
proizvoda AdriaROUTE i AdriaTOPO, objavila je jučer svoj prvi vodič za iPhone<br />
– AdriaGUIDE Zadar. Riječ je o besplatnoj aplikaciji objavljenoj na Apple Store-u koja<br />
omogućuje pregled mnogih zanimljivosti i korisnih informacija za boravak i putovanje<br />
u grad Zadar. Objavljeno je 12 kategorija točaka koje sadrže fotografije, opis, a neke i video<br />
materijal. Sve su točke geokodirane, te je na njih omogućeno navođenje putem kompasa<br />
(zračnom linijom na točku) ili navođenje preko Google Mapsa. Prednost navođenja<br />
pomoću stranice kompasa je to što nije potrebno spajanje na internet, pa korisniku štedi<br />
novac, naročito ako je u roamingu. AdriaGUIDE je namijenjen svakako i stranim posjetiteljima<br />
grada Zadra, jer se aplikacija trenutno učitava na tri jezika, hrvatskom, engleskom<br />
i njemačkom.<br />
uspješno završena lošinjska turistička 2010.<br />
Na području Turističke zajednice Grada Malog Lošinja u 2010. godini ostvareno je<br />
2.036.000 noćenja, što je jedan posto više u odnosu na 2009. i 260.000 dolazaka. Najbrojniji<br />
gosti koje je Lošinj osvojio svojim komparativnim prednostima i turističkom<br />
kvalitetom dolaze iz Slovenije (565.000 noćenja), Njemačke (363.000 noćenja), Italije<br />
(326.000 noćenja, što je pet posto manje od 2009.), Austrije (188.000 noćenja), a<br />
268.000 noćenja ostvarili su naši domaći gosti. Lošinjski hoteli ostvarili su 440.000<br />
noćenja, privatni smještaj 813.000 noćenja, kampovi 690.000 noćenja, a cjelokupna<br />
destinacija niz hrvatskih i međunarodnih turističkih nagrada. Internet stranica www.<br />
tz-malilosinj.hr koja je u 2010 imala 622.000 posjeta, što je 80 posto više nego prethodne<br />
godine, kontinuirano se unaprjeđuje.<br />
business tour
8<br />
interview<br />
restaurant&hotel � veljača 2011<br />
andreja cvitković<br />
Direktorica predstavništva Htz-a u new yorku<br />
Komocija<br />
izravnog leta<br />
Potpisivanjem ugovora “open skies” između SAD-a<br />
i Hrvatske otvara se mnoštvo prilika za konačnu<br />
realizaciju dugo očekivanih izravnih letova<br />
razgovarala / Alma Radoš<br />
Prošle godine Hrvatsku je posjetilo ukupno 180 554<br />
turista iz SAD-a i Kanade, koji su ostvarili 517 851 noćenja.<br />
U odnosu na 2009. ostvaren je porast od 10,7 posto<br />
u dolascima te 14,6 posto u noćenjima. Voditeljica ureda<br />
Hrvatske turističke zajednice u <strong>Ne</strong>w Yorku, Andreja<br />
Cvitković kaže kako su ove godine očekivanja pozitivna,<br />
a ukoliko se ostvare predviđanja o otvaranju izravnih<br />
linija sa SAD-om brojke bi mogle porasti.
&h: Iako Hrvatska u američkim medijima slovi kao<br />
jedna od najpoželjnijih europskih destinacija, još uvijek<br />
nismo zadovoljni brojem Amerikanaca koji posjećuju<br />
Hrvatsku. Kako privući američke turiste u našu<br />
zemlju?<br />
cvitković: Američki turisti i američka industrija<br />
putovanja u posljednjih nekoliko godina otkrili su Hrvatsku<br />
te mnoštvo njezinih ljepota i posebnosti. Popularnost<br />
naše zemlje na zavidnoj je razini, potražnje ne<br />
nedostaje i upiti za Hrvatsku su u porastu. Hrvatska<br />
je zemlja koja ima izniman turistički potencijal i doista<br />
sve više američkih turista dolazi ovamo, no brojke<br />
su još uvijek male u odnosu na turiste iz ostalih zemalja.<br />
Najveći je problem što nemamo izravnih avionskih<br />
linija iz SAD-a. Premda nije veliki problem doći u Hrvatsku<br />
preko neke od europskih zračnih luka, ipak komocija<br />
izravnog leta igra veliku ulogu. Bilo bi odlično<br />
da se možete ukrcati u avion u <strong>Ne</strong>w Yorku ili Chicagu<br />
i sletjeti izravno u Zagreb ili Dubrovnik. Potpisivanjem<br />
ugovora “open skies” između SAD-a i Hrvatske otvara<br />
se mnoštvo prilika za konačnu realizaciju ovog dugo<br />
očekivanog nedostatka, a koji će zasigurno uvelike<br />
promijeniti važnost američkog tržišta te dolazaka turista<br />
s ovog područja.<br />
Specijalističke ture također su nedostatak u ponudi<br />
naših organizatora putovanja, a to je upravo što ovo tržište<br />
najviše traži.<br />
r&h: Na koji način Amerikanci percipiraju Hrvatsku<br />
kao destinaciju i za koje dijelove vlada najveće zanimanje?<br />
cvitković: Najveće je zanimanje još uvijek za Dubrovnik<br />
i Dalmaciju, ali i sve više za Istru i Kvarner te<br />
kontinentalnu Hrvatsku. Putnici se dijele na one koji<br />
vrlo dobro poznaju destinaciju i imaju konkretna pitanja,<br />
dok neki po prvi put istražuju destinaciju pa su pitanja<br />
vrlo općenita. Zanima ih sve – od ponude izleta,<br />
kulturnih zbivanja, gastronomije (Amerikanci su navikli<br />
jesti u restoranima mnogo više nego Hrvati, pa je<br />
gastronomska ponuda vrlo bitna) pa sve do političke i<br />
sigurnosne situacije. No uglavnom doživljavaju Hrvatsku<br />
kao turistički još nedovoljno otkrivenu ili (pre)dugo<br />
skrivenu, mediteransku, boutique destinaciju, bogatu<br />
kulturno-povijesnom baštinom, neprocjenjivim<br />
prirodnim ljepotama te neodoljivom posebnošću... za<br />
koju se “isplati potegnuti” tako daleko.<br />
r&h: Koji je profil prosječnog Amerikanca koji bi<br />
posjetio našu zemlju?<br />
cvitković: Primjećujemo da je najveći interes u<br />
skupini 35 do 55 godina starosti, i to su najviše putnici<br />
sa srednjim budžetom koji pitaju za bolji smještaj te za<br />
mnogo aktivnosti. Amerikanci vole putovati i potrošiti<br />
te su navikli na raznoliku ponudu. Hrvatski organizatori<br />
putovanja moraju što prije osigurati ponudu specijaliziranih<br />
tura koje će targetirati ciljane skupine te na<br />
taj način nastupiti na zahtjevnom američkom tržištu.<br />
r&h: Najavljeno je kako će Hrvatska ove godine pojačati<br />
svoju turističku promidžbu u Americi kao i suradnju<br />
s turoperatorima i agencijama koje u svojoj ponudi<br />
imaju turističke aranžmane za Hrvatsku?<br />
Cvitković: Predstavništvo HTZ-a u <strong>Ne</strong>w Yorku intenzivno<br />
radi na ostvarivanju što bolje suradnje s brojnim<br />
američkim organizatorima putovanja i no<strong>vina</strong>rima.<br />
U planu su nam studijska putovanja, radionice,<br />
press konferencije, predstavljanje na sajmovima u Kanadi<br />
i SAD-u te ostala događanja na kojima ćemo sudjelovati<br />
tijekom godine. Dok vaši čitatelji budu čitali<br />
R&H već će biti održana radionica na čijoj organizaciji<br />
trenutno radimo (24. veljače), dan uoči najvećeg turističkog<br />
sajma na istočnoj obali, <strong>Ne</strong>w York Times Travel<br />
Showa. Ove godine interes je rekordan.<br />
R&H: Koliko agencija u Sjevernoj Americi u ponudi<br />
ima aranžmane za Hrvatsku?<br />
cvitković: Trenutno oko 130 agencija iz Sjeverne<br />
Amerike nudi programe prema Hrvatskoj. <strong>Ne</strong>ke od većih<br />
su Abercombie and Kent, Tauck, Backroads, Collette<br />
Vacations, Central Holidays, Gate1Tours, In Quest<br />
of Classics, Voyages to Antiquity.<br />
interview
10<br />
kvaliteta<br />
tekst / Dr. sc. Ivanka Avelini Holjevac,<br />
profesorica Fakulteta za menadžment u<br />
turizmu i ugostiteljstvu<br />
restaurant&hotel � veljača 2011<br />
predvorje hotela waldorf astoria u new yorku<br />
Osam je <strong>velikih</strong> hotelijera koji su uveli standarde u<br />
hotele i postavili temelje kvalitete hotelskih usluga.<br />
Osim Césara Ritza (1850. do 1918.) i Ellswortha Statlera<br />
(1863. do 1928.), koje sam predstavila u prošlom broju,<br />
u skupinu <strong>velikih</strong> spadaju i Conrad N. Hilton (1887.<br />
do 1979.), Ralph Hitz (1891. do 1940.), potom <strong>Ernest</strong><br />
Henderson (1897. do 1967.), Howord Dearing Johnson<br />
(1896. do 1972.), J. Willard Marriot (1900. do 1985.) i Kemmons<br />
Wilson (1913. do 2003.).<br />
conrad n. hilton – kopač zlata<br />
Conrad N. Hilton je prvi međunarodni hotelijer i<br />
osnivač hotelskoga lanca Hilton. Može se reći da je <strong>njegova</strong><br />
poslovna filozofija bila “dobiti najviše za najmanje”,<br />
odnosno stalna briga za što veću efikasnost poslovanja<br />
hotela, a to je ostvarivao uvođenjem standarda u<br />
područje upravljanja hotelom.<br />
Razvio je sustav planiranja (budžeta), stalne kontrole<br />
cijene i troškova, potrebu svakodnevna usklađivanja<br />
broja zaposlenika s dinamikom posla u svakom odjeljenju<br />
hotela, kao i planiranje potrošnje potrebne energije,<br />
a prvi je u hotelijerstvo uveo industrijske metode<br />
planiranja i kontrole.<br />
Svaki njegov hotel imao je analitičara zaduženog za<br />
analizu rada i koordinaciju s planom (troškovi, prihodi,
povijest hotelijerstva, 2. dio<br />
Veliki hotelijeri<br />
Hotelski standardi, utemeljeni početkom prošlog stoljeća u SAD-u, potakli<br />
su razvoj hotelijerstva u cijelom svijetu. Od osam <strong>velikih</strong> hotelijera, koji su<br />
utemeljitelji modernog hotelijerstva, u ovom broju predstavljamo Hiltona i Hitza<br />
financiranje). I danas svaki od njih, ovisno o zacrtanim<br />
standardima inicira aktivnosti u cilju povećanja efikasnosti<br />
poslovanja i poslovnih rezultata na svim razinama,<br />
koordinira programe za osiguranje kvalitete, piše<br />
izvješća o utvrđenim problemima na temelju kojih odgovorni<br />
menadžeri donose poslovne odluke, sudjeluje<br />
u izradi operativnih planova, izrađuje specijalne studije<br />
i analize na zahtjev rukovoditelja odjeljenja...<br />
U organizaciju poslovanja hotela uveo je centralnu<br />
nabavu za velik broj artikala koje koriste svi hoteli<br />
(posteljina, srebro, staklo, porculan, sapun, žarulje...) i<br />
na taj način smanjio troškove nabave i nabavne cijene.<br />
Uveo je i kompjuteriziran centralni sustav rezervacija.<br />
Posebno valja napomenuti njegov izniman smisao<br />
za maksimalno iskorištenje prostora, tj. za ono što je<br />
sam prozvao “kopanjem za zlatom”. Svaki metar hotelskog<br />
prostora potrebno je komercijalizirati.<br />
Postao je vlasnikom čuvenog hotela Waldorf-Astoria,<br />
kojim se <strong>Ne</strong>w York i danas ponosi, i učinio ga profitabilnim<br />
upravo “kopanjem za zlatom”, odnosno<br />
iznajmljivanjem predvorja i izbacivanjem praonice iz<br />
hotela na čijem je mjestu otvorio restorane i barove.<br />
Hilton je kupio Statlerove hotele i u njima dalje razvijao<br />
ono što je Statler započeo - smanjivanje troškova<br />
i povećanje profita uvođenjem standarda.<br />
conrad n. hilton, osnivač hotelskog lanca hilton<br />
ralph hitz – svaki gost ima ime<br />
Ralph Hitz poznat je po tome što je posebnu pozornost<br />
posvećivao komuniciranju s gostima, uveo je<br />
standarde komuniciranja koji su obvezivali osoblje i razvio<br />
sustav hotelske reklame.<br />
Pri registraciji gosta na dolasku njegovo je ime moralo<br />
biti spomenuto bar tri puta. Recepcionar “Očekujete<br />
li poštu ili telegram, gospodine Jones?<br />
Nosač prtljage operatoru lifta: “Deseti kat za gospodina<br />
Jonesa!”<br />
Operator lifta: “Na ovom katu molim, gospodine<br />
Jones!”<br />
<strong>Ne</strong>koliko minuta nakon što se gost smjestio u sobu<br />
zvonio je telefon: “Možemo li još nešto učiniti za Vas,<br />
gospodine Jones?”.<br />
Poznato je da ljudi najviše vole čuti svoje ime, a Hitz<br />
je to znao iskoristiti kako bi se gost osjećao ugodno.<br />
Gost koji je stoti put boravio u Hitzovu hotelu postao<br />
je članom kluba i njegovo se ime upisivalo zlatnim slovima<br />
u knjigu, roditelji s djecom su odmah na dolasku<br />
dobivali igračke za djecu, bolesne je goste osobno obilazio<br />
voditelj kata, gosti koji su odlazili na izlet dobivali<br />
su poruku “Sretan put”, a gost bez prtljage dobivao je<br />
opremu za cipele.<br />
Pitam se kad će naši hoteli gostima - poslovnim ljudima,<br />
u kupaonice konačno staviti nužan pribor za noć<br />
i to za žene i muškarce?.<br />
Hitz je posebnu pozornost posvećivao treningu osoblja<br />
upućujući ih u druge hotele da vide kako drugi rade.<br />
Gosti su tijekom cijeloga dana bili informirani o<br />
svim događanjima u hotelu, a pred spavanje dobivali<br />
su poruku “Laku noć želimo Vam u ime uprave i cjelokupnog<br />
personala”.<br />
Hitz je uveo poseban sustav informacija o svakom<br />
gostu, kako bi mu mogao čestitati rođendan, poslati<br />
mu prikladan poklon za pedeseti dolazak u hotel, kako<br />
bi gost uvijek dobivao istu sobu, uveo je posebne kreditne<br />
kartice...<br />
Osoblje je dobro plaćao jer je znao da je zadovoljan<br />
zaposlenik dobar zaposlenik. Uveo je sustav standardne<br />
kontrole i internoga računovodstva. Standardizirao<br />
je kuhinju. Iako nije imao svojih hotela, oni kojima<br />
je on upravljao imali su najveći promet.<br />
kvaliteta<br />
restaurant&hotel � veljača 2011<br />
11
12<br />
analiza<br />
na tematskoj večeri predstavljale su se boje zemlje iz kojih<br />
se dolazilo. josipa jutt ferlan odjevena je u skladu s bojom<br />
licitarskog srca koje je nosila oko vrata, njen kolega ivan<br />
gašpert u dres hrvatske reprezentacije, dok je kolega iz<br />
pariškog hotela eduard 7. bio odjeven u tog kralja (skroz<br />
gore). na otvorenju konferencije natupale su bubnjarice<br />
koje su prije tri godine otvarale olimpijadu u pekingu<br />
tekst / Josipa Jutt Ferlan, direktorica Palace hotela Zagreb<br />
daleka tržišta<br />
Slušajući projekcije novih zaokreta u gospodarstvu<br />
svijeta, nije me začudilo što je Worldhotels, odabrao<br />
Peking za mjesto održavanja ovogodišnje globalne<br />
konferencije. Svake godine konferencija okuplja hotele<br />
članove (do početka 2010. bilo ih je 450), globalne<br />
partnere Worldhotelsa poput BBC<strong>Ne</strong>ws, CNN Travel,<br />
American Express, te predstavnike prodajnih ureda<br />
samog lanca čiji je zadatak “puniti” hotele članice.<br />
Već u pozdravnom govoru, CEO Worldhotelsa, Robert<br />
Hornman, istaknuo je koliko je važno biti brz u<br />
praćenju novog gospodarskog poretka svijeta.<br />
Vrlo brzo na radionicama koje je Worlhotels organizirao,<br />
a na kojem su se predstavljali i partneri iz Azije,<br />
shvatili smo što je mislio time reći.<br />
Naime, potpredsjednica najvećeg kineskog “Travel<br />
earch enginea” Qunara, Denise Peng, u prezentaciji je<br />
pokušala svima nama, koji o Kini kao turističkom tržištu,<br />
baš ne znamo puno, objasniti što se događa s Kinezima<br />
i hoćemo li ih uskoro vidjeti u Europi kao putnike,<br />
turiste i goste hotela.<br />
Kinezi, osim što obožavaju vatromet i bubnjeve, u<br />
novije vrijeme postali su i ovisnici o raznim “gadgetima”,<br />
elektronskim igračkama za odrasle kojima baš<br />
svugdje i u svakoj prilici žele surfati i istraživati svijet<br />
izvan Kine.<br />
Kineski sociolozi teško mogu pratiti što se Kinezima<br />
događa jer kod njih društvene navike i promjene dolaze<br />
galopirajućom brzinom. Od početka godine do kraja<br />
te iste godine imate posve nove društvene navike.<br />
Najbrže se mijenjaju one iz virtualnog svijeta. Tako će<br />
vjerojatno, jedino u Kini, za razvoj neke tematske grupe<br />
na bilo kojoj društvenoj mreži trebati svega sedam<br />
mjeseci da naraste na broj od 8 tisuća istih tematskih<br />
grupa – primjerice pod nazivom “Peking”.<br />
U istraživanju tržišta, pokazalo se da je nakon kupovine<br />
automobila, Kinezima druga najveća želja, putovati<br />
izvan Kine. Najpoželjnija destinacija im je Pariz<br />
(njih čak 20 posto želi vidjeti taj grad), zatim Singapur,<br />
Tokyo i Venecija. Do sada su uglavnom putovali po Kini,<br />
Hong Kongu ili Macau. To je i razlog zašto Kina nije<br />
osjetila recesiju. Kineski hoteli u većoj mjeri žive od<br />
kineskih gostiju. No, s druge strane to je i razlog zašto<br />
iznimno teško i loše govore engleski. Do Olimpijade<br />
koja se održala u Pekingu 2008. engleski jezik rijetko<br />
<strong>Zakon</strong> <strong>velikih</strong> <strong>brojeva</strong><br />
Kinezi vole bubnjeve, vatromet, ovisni su o gadgetima, individualno<br />
putuju i njih 20 posto želi vidjeti Pariz. A prema procjenama njih čak<br />
65 milijuna priprema se za koju godinu putovati izvan Kine<br />
restaurant&hotel � veljača 2011
se koristio. Zgodno je danas vidjeti turističke vodiče<br />
koji su do Olimpijskih igara zapravo bili “softveraši” u<br />
IT industriji. S obzirom da su oni jedni od rijetkih koji<br />
su znali engleski, kad se za potrebe najveće sportske<br />
manifestacije u svijetu pojavio problem deficita turističkih<br />
vodiča engleskog govornog područja dobar<br />
dio njih promijenio je struku.<br />
Potpredsjednica Qunara također je rekla da su Kinezi<br />
kao putnici individualci, koji se najviše koriste<br />
internetom kao izvorom informacija o destinacijama<br />
i hotelima. Upravo tu Qunar ima ključnu funkciju<br />
za Kineze. Taj portal za putovanja, specijaliziran je<br />
za okupljanje svih relevantnih informacija o destinacijama,<br />
agencijama i hotelima, izvan Kine. Sve to naravno,<br />
prevedeno je na kineski jezik.<br />
Tek kad iz male Hrvatske dođete u Kinu, shvatite što<br />
znači zakon <strong>velikih</strong> <strong>brojeva</strong>. Naime, istraživanje tržišta<br />
koje je tvrtka Qunar provela, pokazalo je da će 2013. biti<br />
65 milijuna Kineza koji će putovati izvan Kine.<br />
Palace Hotel Zagreb bio je jedini koji je predstavljao<br />
ne samo usluge hotela, nego i Zagreb kao destinaciju.<br />
Mnogima je na toj konferenciji postalo jasno da je<br />
to glavni grad zemlje iz koje potječe Šuker – poznati<br />
nogometaš za kojeg čak i u Kini znaju. Crvena licitarska<br />
srca s nazivom Zagreb u sredini bila su jedan od<br />
atraktivnih suvenira konferencije. Blizina Italije i ovog<br />
je puta pomogla. Kad bi pitali gdje je Hrvatska, uz napomenu<br />
da smo prva zemlja prema istoku od Italije,<br />
svima je pomalo stvorilo sliku o Hrvatskoj kao zemlji<br />
na Mediteranu.<br />
Više od tisuću otoka, bogatstvo kulturne baštine<br />
pod patronatom UNESCOa, glavni grad koji je zbog<br />
svog položaja iznimno dobro prometno povezan te<br />
ima zračne veze sa svim većim europskim destinacijama,<br />
samo su dio priče koju bi Hrvatska na tržištu Kine<br />
trebala marketinški promovirati. Nakon Pariza i Venecije,<br />
nije li logično da Kinezi i nas posjete? Dovoljno bi<br />
bilo 0,5 do jedan posto od onih 65 milijuna koji će za<br />
koju godinu putovati izvan Kine.<br />
Istraživanja su pokazala da za razliku od Europe u kojoj<br />
za određene promjene u navikama putovanja treba<br />
dvije do tri godine, u Kini je potrebno godinu dana. Postavlja<br />
se pitanje, možemo li mi sve to tako brzo popratiti<br />
i na vrijeme reagirati?<br />
jedinstveni hoteli za jedinstvene ljude<br />
palace hotel zagreb prvi je hotel u regiji koji je ušao u worldhotels<br />
lanac<br />
analiza<br />
Worldhotels je ekskluzivni lanac jedinstvenih svjetskih neovisnih hotela s četiri i pet zvjezdica. Trenutno broji 450 hotela<br />
na 250 destinacija u 65 zemalja po čitavom svijetu. Svaki hotel u portfelju lanca prošao je rigorozni proces selekcije i udovoljava<br />
strogim standardima kvalitete, a na godišnjoj bazi anonimno se ispituje preko tisuću kvalitativnih kriterija. Osim globalnog<br />
marketinga, prodaje, edukacije, e-trgovine, kao i najsuvremenije distribucije i tehnologije, Worldhotels pruža neovisnim<br />
hotelima snagu globalnog hotelskog brenda, dok im istovremeno omogućava zadržavanje individualnog obilježja i<br />
jedinstvenog identiteta. Palace hotel Zagreb prvi je hotel u regiji koji je ušao u ovaj lanac.<br />
restaurant&hotel � veljača 2011<br />
13
14<br />
obiteljski mali hoteli<br />
damir bajs, ministar turizma u društvu<br />
članova vijeća nacionalne udruge obite<br />
ljskih i malih hotela<br />
hotel savus<br />
Poslujemo u vrlo teškim uvjetima. Unatoč<br />
prošlogodišnjem prihodu od 6 milijuna<br />
kuna, te 9,5 tisuća noćenja u hotelu koji uz<br />
21 sobu, u ponudi ima restoran, fitness centar,<br />
cafe bar – ne uspijevamo uštedjeti niti<br />
kune – kazao je Ante Kraljević, vlasnik hotela<br />
Risnjak, smještenog u prekrasnom Gorskom<br />
Kotaru, koji ima samo dva hotela.<br />
No, prema Kraljevićevim riječima, nastavili<br />
se ovakva situacija Gorski Kotar mogao bi<br />
ostati bez oba hotela. Za razliku od ostalih hrvatskih<br />
regija tamo se mora grijati najmanje<br />
osam mjeseci te je prošle godine samo na lož<br />
7. r e d o v n a s k u p š t i n a n a c i o n a l n e u d r u g e o m h<br />
U uvjetima krize<br />
Unatoč problemima mali obiteljski hoteli<br />
najtraženiji su hrvatski turistički proizvod. Gotovo<br />
80 posto njihovih gostiju čine stranci, a s druge<br />
strane riječ je o stopostotnom hrvatskom proizvodu<br />
tekst / Alma Radoš<br />
ulje hotel izdvojio 220 000 kuna, a visoke su<br />
cijene i za svakodnevno čišćenje snijega. Što se<br />
zakona o zabrani pušenja tiče, hotelijeri su u<br />
neravnopravnom položaju u odnosu na male<br />
kafiće u kojima je uglavnom dozvoljeno pušenje,<br />
pa su oni preuzeli gotovo sve „dnevne“ goste,<br />
ističe Kraljević pitajući se još zašto se pretplata<br />
plaća na dva mjesta – HRTu i ZAMPu.<br />
„Ako se ne pomogne Gorskom Kotaru<br />
kao regiji, krizu nećemo prebroditi, a to što<br />
Hotel Risnjak redovito otplaćuje kredit,<br />
možemo samo zahvaliti drugom biznisu<br />
koji vodimo“, zaključio je vlasnik tog hote<br />
U centru Slavonskog Broda, na jednom od najljepših hrvatskih trgova, samo 50 metara od rijeke Save smješten je Hotel<br />
Savus, vlasnika Ivana Bogovića. Zamišljen je kao gradski poslovni hotel, a sve povijesne i kulturne znamenitosti grada<br />
u neposrednoj su blizini. „Bilo da ste gosti našeg restorana, kavane ili trebate boravak u našim luksuzno opremljenim sobama,<br />
ljubazno osoblje hotela uvijek je na usluzi. Organiziramo sve privatne svečanosti te pružamo nezaboravne trenutke<br />
opuštanja uz dobru hranu, piće i glazbu. Uz svu potrebnu informatičku opremu te vrlo moderan i ugodan ambijent naša<br />
kongresna dvorana dat će zasigurno novu dimenziju u poslovnoj komunikaciji“, ističe Ivan Bogović.<br />
restaurant&hotel � veljača 2011
la, koji je na 7. Skupštini Nacionalne udruge<br />
obiteljskih i malih hotela, održane krajem<br />
siječnja u Hotelu Savus u Slavonskom<br />
Brodu, dobio podršku gotovo svih prisutnih<br />
kolega iz kontinentalnog dijela Hrvatske<br />
koje muče slični problemi.<br />
No i u priobalnom dijelu vlasnici obiteljskih<br />
i malih hotela imaju svojih problema.<br />
Tako je Mate Divić, vlasnik Hotela Bacchus<br />
iz Baške Vode u svom smirenom stilu, no s<br />
određenom dozom ironije kazao kako ga je<br />
odvoz smeća za dvjestotinjak radnih dana<br />
stajao 10 tisuća eura.<br />
„Na lokalnoj razini nema političke demokracije<br />
u korist zajedničkog interesa. Kako bi<br />
dobili na izborima u lokalnoj samoupravi zapošljavaju<br />
više ljudi nego je potrebno, a netko<br />
mora platiti te troškove. Kada čovjek sve<br />
to vidi i osjeti, tlak mu s prosjeka mora skočiti<br />
na 220“, zaključio je Divić.<br />
Unatoč problemima mali obiteljski hoteli<br />
najtraženiji su hrvatski turistički proizvod.<br />
Gotovo 80 posto njihovih gostiju<br />
čine stranci, a s druge strane riječ je o stopostotnom<br />
hrvatskom proizvodu.<br />
„Mali obiteljski hoteli primjer su uspješnog<br />
javno privatnog partnerstva u koje su<br />
uključeni Ministarstvo turizma, Hrvatska<br />
turistička zajednica i Hrvatska banka za<br />
obnovu i razvitak.<br />
Takvim zajedničkim pristupom stvorili<br />
smo konkurentniji proizvod s 200 obiteljskih<br />
i malih hotela koji predstavljaju održivi<br />
razvoj turizma s naglaskom na lokalnu zajednicu“,<br />
kazao je Šime Klarić, predsjednik Nacionalne<br />
udruge obiteljskih i malih hotela.<br />
Ministar turizma, Damir Bajs kazao je kako<br />
obiteljski hoteli čine 15 posto kapaciteta hrvatske<br />
turističke ponude, a riječ je o objektima<br />
koji su otvoreni 200 dana u godini, što je<br />
znatno iznad hrvatskog prosjeka. Stoga ih Ministarstvo<br />
turizma ne podupire zato što želi,<br />
nego zato što mora, istaknuo je ministar.<br />
Aleksandra Arbanas iz Hrvatske banke za<br />
obnovu i razvitak predstavila je nove mjere<br />
koje bi trebale olakšati poslovanje hotelijera,<br />
dok je <strong>Ne</strong>venka Čavlek profesorica na zagrebačkom<br />
Ekonomskom fakultetu ukazala<br />
na nužnost suradnje turoperatora i hotelijera.<br />
Eduard Kušen s Instituta za turizam govorio<br />
je o obiteljskim hotelima kao tržištu za<br />
visokokvalitetne i domaće proizvode, a na tu<br />
temu nadovezao se Vjekoslav Martinko, vlasnik<br />
Lovranskih vila, koji – što se ponude u<br />
njegovim objektima tiče – već odavno nije<br />
na istoj energetskoj razini s ostalim hotelijerima.<br />
Njegova domena interesa odavno se<br />
izdigla iznad svakodnevnih problema poslovanja<br />
nudeći svojim gostima ponovnu uspostavu<br />
harmonije duha i tijela.<br />
obiteljski mali hoteli<br />
mali obiteljski hoteli primjer su uspješnog<br />
javno privatnog partnerstva u koje su<br />
uključeni ministarstvo turizma, hrvatska<br />
turistička zajednica i hrvatska banka<br />
za obnovu i razvitak
16<br />
financiranje<br />
model a+<br />
Za gospodarski oporavak i razvitak<br />
Osim po nižoj kamatnoj stopi – od 3,8 na 2,8 posto, modificirani A+ model,<br />
od A modela, razlikuje se i po produljenju roka korištenja<br />
uvjeti kredita<br />
pripremila / Redakcija R&H<br />
Hrvatska banka za obnovu i razvitak od početka postojanja<br />
financira turistički sektor. Samo prošle godine tom<br />
sektoru odobreno je deset posto više kredita nego godinu<br />
ranije, što je u uvjetima krize vrlo značajan pokazatelj.<br />
Jedan dio sredstava odvojen je za prevladavanje nelikvidnosti.<br />
Riječ je o modificiranom A+ modelu, koji se od<br />
starog A modela, osim po nižoj kamatnoj stopi – od 3,8 na<br />
2,8 posto, razlikuje i po produljenju roka korištenja.<br />
Kreditna sredstva mogu koristiti hrvatski poduzetnici<br />
u cilju jačanja svoje konkurentnosti, odnosno za<br />
postizanje, održavanje i poboljšanje likvidnosti te održavanje<br />
i proširenje postojećeg poslovanja.<br />
Kreditna sredstva za provedbu Programa osiguravaju<br />
poslovne banke i HBOR u omjeru 60 naprema 40 posto.<br />
Korisnici kredita mogu biti trgovačka društva, obrt-<br />
aleksandra arbanas iz hbor-a predstavila je modi<br />
ficirani a+ program članovima nacionalne<br />
udruge obiteljskih i malih hotela<br />
Kredit se odobrava u kunama. Rok korištenja je do šest mjeseci po<br />
zaključenju ugovora o kreditu. Iznimno, ukoliko se korisnik kredita<br />
bavi građevinskom djelatnošću, rok korištenja može biti i do 12<br />
mjeseci. Poček kredita je do 12 mjeseci. Rok otplate do tri godine<br />
uključujući poček uz otplatu glavnice u jednakim tromjesečnim ratama<br />
ili jednokratno o dospijeću. Kamata od 2,8 posto se obračunava<br />
i naplaćuje tromjesečno. Program je na snazi do iskorištenja<br />
raspoloživih sredstava, a najduže do 31. prosinca 2011.<br />
restaurant&hotel � veljača 2011<br />
nici i druge pravne osobe koje su registrirane i obavljaju<br />
poslovnu djelatnost u Republici Hrvatskoj, neovisno<br />
o tome jesu li mali, srednji ili veliki poduzetnici,<br />
a posebice oni poduzetnici koji se bave proizvodnom<br />
djelatnošću i pružanjem usluga povezanih s proizvodnim<br />
sektorom.<br />
namjena kredita i visina kredita<br />
Kreditna sredstava mogu se koristiti za financiranje<br />
obrtnih sredstava, uključujući za podmirenje obveza<br />
prema dobavljačima, financijskim institucijama, državi<br />
te drugim vjerovnicima. Kredit se može koristiti i za financiranje<br />
osnovnih sredstava.<br />
Najviše do 40 posto ukupnog iznosa kredita korisnik<br />
kredita može koristiti za izmirivanje obveza prema financijskim<br />
institucijama odnosno za zatvaranje kredita<br />
odobrenih prije datuma održavanja 1. aukcije za provedbu<br />
ovog Programa kreditiranja, uz napomenu kako<br />
se mogu podmiriti samo dospjele, neizmirene obveze te<br />
obveze koje dospijevaju u roku od 12 mjeseci od dana<br />
podnošenja zahtjeva za kredit. Navedeno pretpostavlja<br />
da su poslovne banke regulirale/reprogramirale sve druge<br />
dospjele, neizmirene obveze na prihvatljive rokove.<br />
Obveza je poslovnih banaka da provedu osiguranje<br />
povrata novoodobrenog kredita instrumentima osiguranja<br />
kredita koji se zatvara te po potrebi i novim,<br />
dodatnim instrumentima osiguranja. U pojedinim<br />
slučajevima mogu se uvažiti samo novi prihvatljivi instrumenti<br />
osiguranja.<br />
Kreditna sredstva ne mogu se koristiti za isplatu dividendi<br />
ili dobiti. Također, kreditna sredstva ne mogu<br />
se koristiti za izmirenje obveza prema povezanim<br />
društvima/obrtima (osim ako su predmetne obveze rezultat<br />
redovnog poslovnog odnosa), za povrat pozajmica<br />
vlasnika, kao niti za nabavljanje nekretnina ili pokretnina<br />
od povezanih osoba.<br />
Najviši iznos kredita ukupno može iznositi do 80<br />
milijuna kuna. Iznos kredita ovisi o raspoloživim sredstvima,<br />
procjeni rizika korisnika kredita te mogućnosti<br />
korištenja državne potpore.<br />
način kreditiranja i podnošenja<br />
zahtjeva za kredit<br />
Korisnici kredita dokumentirane zahtjeve za kredit<br />
podnose poslovnim bankama.<br />
Poslovne banke na aukcijama koje provodi HBOR natječu<br />
se za određeni iznos kreditne kvote koji se odnosi na<br />
dio kredita iz sredstava HBOR-a. Uvjeti sudjelovanja na<br />
aukcijama propisani su Uputama za provođenje aukcija.
Pravo sudjelovanja na aukcijama imaju poslovne<br />
banke koje su odobrile kreditna sredstva HBOR-u za<br />
provedbu ovoga Programa, odnosno sudjelovale u sindiciranom<br />
kreditu.<br />
Izbor poslovnih banaka i obujam suradnje ovisit će<br />
o najbolje ponuđenim uvjetima suradnje od strane poslovnih<br />
banaka. Kriterij za prihvaćanje ponuda na aukciji<br />
jest ponuđena kamatna stopa za dio kredita iz sredstava<br />
poslovne banke.<br />
Nakon izbora najpovoljnijih ponuda, HBOR izvještava<br />
poslovne banke koje su sudjelovale na aukciji o<br />
rezultatima aukcije te sa svakom pojedinom bankom<br />
čija je ponuda prihvaćena na aukciji zaključuje Ugovor<br />
o poslovnoj suradnji na provođenju ovoga kreditnog<br />
programa te joj dodjeljuje kreditnu kvotu.<br />
Poslovna banka koja je s HBOR-om zaključila Ugovor<br />
o poslovnoj suradnji, temeljem istog može sudjelovati<br />
na sljedećim aukcijama koje će organizirati HBOR,<br />
a u skladu s Uputama za provođenje aukcija.<br />
Temeljem Ugovora o poslovnoj suradnji, poslovna<br />
banka dostavlja HBOR-u prijedlog kredita na propisanom<br />
obrascu s pripadajućim informacijama na odobrenje<br />
za financiranje. HBOR zadržava pravo zatražiti<br />
od poslovne banke dodatnu dokumentaciju vezanu uz<br />
kreditnu sposobnost korisnika kredita, namjenu kredita,<br />
predviđene instrumente osiguranja, te svu drugu<br />
dokumentaciju koju ocijeni potrebnom.<br />
Prilikom dostave prijedloga za kreditni plasman (popisa<br />
kredita) poslovna banka je dužna poštivati razvrstavanje<br />
plasmana korisnika kredita u rizične skupine<br />
u skladu s odredbama akta Hrvatske narodne banke<br />
kojim se uređuje klasifikacija plasmana i izvanbilančnih<br />
obveza kreditnih institucija.<br />
Krediti se odobravaju korisnicima kredita sa svim<br />
plasmanima razvrstanim u rizičnu skupinu A kod poslovne<br />
banke koja ga predlaže za odobrenje.<br />
Prethodni kriterij smatra se zadovoljenim ako su<br />
kod poslovne banke koja dostavlja prijedlog za kreditni<br />
plasman na dan 31. prosinca 2009. ili na dan 31. prosinca<br />
2010. ili na zadnji datum prethodnog tromjesečja<br />
tekuće godine svi plasmani korisniku kredita razvrstani<br />
u rizičnu skupinu A.<br />
Nakon odobrenja kredita od strane HBOR-a, poslovna<br />
banka će zaključiti ugovor s korisnikom kredita.<br />
mostno kreditiranje<br />
Nakon dodjele kreditne kvote na aukciji, u razdoblju<br />
do ispunjenja svih prethodnih uvjeta za plasman kredita<br />
od strane HBOR-a, poslovna banka može korisniku<br />
kredita odobriti i plasirati kredit iz vlastitih sredstava<br />
pri čemu kamatna stopa ne smije prelaziti na aukciji<br />
ponuđenu kamatnu stopu temeljem koje je banci dodijeljena<br />
kreditna kvota, a uz ostale uvjete prema ovom<br />
Programu kreditiranja.<br />
Nakon odobrenja kredita od strane HBOR-a, poslovna<br />
banka s korisnikom kredita zaključuje ugovor o klupskom<br />
kreditu te povlači HBOR-ovo učešće u kreditu.<br />
Zatvaranje mostnog kredita iz sredstava kredita iz<br />
ovog Programa kreditiranja ne smatra se prijevremenom<br />
otplatom mostnog kredita. HBOR zadržava pravo<br />
ne odobriti kredit iz ovog Programa kreditiranja prema<br />
prijedlogu poslovne banke iz kojeg se zatvara mostni<br />
kredit ako klijent ne ispunjava propisane uvjete ili zbog<br />
drugih razloga nije prihvatljiv za kreditiranje.
18<br />
obiteljski mali hoteli<br />
trendovi<br />
Fleksibilnost poslovanja<br />
Za razliku od <strong>velikih</strong> hotela, male<br />
hotele karakterizira elastičnost,<br />
brzina prilagođavanja promjenama na<br />
turističkom tržištu i veća profitabilnost.<br />
U strategiji razvoja turizma u Hrvatskoj<br />
mali privatni hoteli trebali bi postati<br />
pokretači i nositelji promjene i<br />
unapređenja cjelokupne hotelske<br />
industrije<br />
tekst / Dr. sc. Ivnaka Avelini Holjevac, profesorica<br />
Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu<br />
restaurant&hotel � veljača 2011<br />
boutique spa hotel - villa astra, lovranske vile<br />
Hrvatsku hotelsku industriju karakterizira<br />
mali udjel malih hotela i shodno tome<br />
i mali udjel u ukupnom broju zaposlenih te<br />
u ukupnim prihodima hotelske industrije.<br />
<strong>Ne</strong>efikasnost ukupne hrvatske hotelske industrije<br />
uvjetovana je, među ostalim, i takvom<br />
neodgovarajućom strukturom hotela.<br />
Veliki hoteli u Hrvatskoj ekonomski su<br />
neefikasni ili nedovoljno efikasni. Temeljna<br />
im je slabost neelastičnost na tržišne<br />
promjene, a posljedice toga su nedovoljno<br />
korištenje kapaciteta, zastarjelost opreme i<br />
tehnologije, loša organizacija rada i poslovanja,<br />
loše plaćeni i nemotivirani kadrovi...<br />
Za razliku od <strong>velikih</strong> hotela, male hotele<br />
karakterizira elastičnost i brzina prilagođavanja<br />
promjenama na turističkom tržištu te veća<br />
profitabilnost. U strategiji razvoja turizma<br />
u Hrvatskoj mali privatni hoteli trebali bi postati<br />
pokretači i nositelji promjene i unapređenja<br />
cjelokupne hotelske industrije. Karakteristike<br />
malih hotela određene su veličinom<br />
i strukturom imovine, kadrovima i kapitalom,<br />
odnosno vlasništvom.<br />
Hotelski objekti se po veličini dijele na<br />
male, srednje i velike. Kriterij za određivanje<br />
veličine hotela razlikuje se u pojedinim zemljama,<br />
no zajednički im je broj soba ili kreveta.<br />
Gornja granica kapaciteta za male hotele<br />
kreće se od 40 do 70 soba, za srednje od<br />
70 do 200 te velike iznad 200 soba. Za garni<br />
hotele postoji nešto veća gornja granica u<br />
odnosu na pansionske hotele, jer gosti žele<br />
odgovarajuću atmosferu i nemasovnost.<br />
Američka kompanija Horwath &Horwath<br />
dijeli hotele na male do 300 kreveta ili 150<br />
soba i srednje od 301 do 600 kreveta ili od 151<br />
do 200 soba te velike preko 600 kreveta ili<br />
preko 250 soba. Misija UN-a kategorizirala<br />
je hotele prema rentabilnosti poslovanja na<br />
male hotele od 40 od 80 kreveta, srednje od<br />
80 do 150 kreveta i velike preko 150 kreveta.<br />
Investicije u male objekte primjerene su<br />
privatnom vlasništvu i malim poduzetnicima<br />
jer nisu prevelike, a osiguravaju profit i<br />
siguran povrat uloženih sredstava. Ekonomija<br />
malih hotela sastoji se u velikom godišnjem<br />
iskorištenju kapaciteta (za razliku<br />
od srednjih i <strong>velikih</strong> primorskih hotela)<br />
što omogućuje pokriće svih fiksnih troško
va te usklađivanje varijabilnih troškova prema<br />
dinamici poslovanja, tj. stvarnim dnevnim<br />
potrebama. Naime, zaposleno osoblje<br />
obično čine vlasnik i članovi njegove obitelji<br />
te profesionalno osoblje, i to s fleksibilnim<br />
radnim vremenom i radnim pravima i obvezama.<br />
Navedeno čini bit fleksibilnosti poslovanja<br />
malih hotela, jer se hotel potpuno<br />
prilagođava potražnji, i to kratkoročno i brže.<br />
Za razvoj malih hotela presudno je vlasništvo<br />
(kapital). To je slučaj u konkurentnim<br />
europskim zemljama (Austrija, Grčka,<br />
Španjolska, Italija), gdje privatno vlasništvo<br />
ima dominantni udio u malim ugostiteljskim<br />
objektima kao što su mali hoteli, pansioni,<br />
restorani i gostionice. Oni su najvitalniji<br />
dio turističke ponude zemlje. U tom se<br />
smjeru treba razvijati i struktura ugostiteljske<br />
ponude i turizma u Hrvatskoj.<br />
Daljnja karakteristika malih hotela je posebnost,<br />
osobnost i prepoznatljivost. Prehrana<br />
se lako prilagođava strukturi gostiju<br />
u hotelu i njihovim željama. Menadžer ili<br />
vlasnik ima stalan pregled nad događajima<br />
u hotelu i može odmah reagirati i usklađivati<br />
stvarno s potrebnim.<br />
Kvaliteta je u takvim uvjetima osigurana<br />
jer je osoblje u stalnom kontaktu s gostima,<br />
usluga je personalizirana, nastoji se maksimalno<br />
i odmah zadovoljiti potreba i želja<br />
svakoga gosta. Šarm malih hotela upravo<br />
je u tome da gosti i osoblje nisu anonimni,<br />
svatko ima svoje ime. To stvara atmosferu<br />
ugodnosti, povjerenja i zadovoljstva. Ako je<br />
kvaliteta ono što gost želi, traži i očekuje,<br />
onda je to ono što mali hotel može ponuditi<br />
brže i lakše od <strong>velikih</strong> hotela.<br />
stalni gosti –<br />
prednost malih hotela<br />
Prednost malih hotela očituje se u tome<br />
što oni najčešće imaju stalne goste. Posebno<br />
u pansionskim hotelima u turističkim<br />
odmorišnim mjestima. To olakšava spoznaju<br />
o tome što gosti žele bez velikog ulaganja<br />
u marketing i istraživanje tržišta. No pravi se<br />
hotelijer treba držati principa - uvijek se može<br />
bolje, odnosno treba neprestano unapređivati<br />
kvalitetu usluga, uvoditi nove sadržaje,<br />
nove domaće specijalitete, iznenađenja (male<br />
darove, proslave rođendana i slično), čime<br />
se izbjegava monotonija koja nastaje stalnim<br />
ponavljanjem istog.<br />
Sustav potpune kvalitete hotelske usluge<br />
podrazumijeva besprijekorno osoblje,<br />
besprijekorne proizvode i usluge, besprijekornu<br />
čistoću i zaštitu turista, besprijekorni<br />
inventar i opremu, pravi odnos<br />
cijene i pruženih usluga, poštovanje gostovih<br />
želja i potreba, povjerenje i diskreciju,<br />
dobro informiranje gostiju, sprječavanje<br />
svih mogućih pogrešaka osoblja te<br />
nevolja i problema gostiju. Najskuplja je<br />
pogreška ona koju otkrije gost/turist.<br />
Kod osmišljavanja mjera unapređenja<br />
treba se iskazati sva kreativnost vlasnika<br />
i menadžera hotela. On se mora rukovoditi<br />
principom - uvijek biti malo bolji od<br />
ostalih i uvijek biti prvi u formiranju novosti<br />
u hotelskoj ponudi. Unatoč tome, gdje<br />
god se kvaliteta uvodila s određenim ciljem,<br />
rezultat toga bile su poboljšane aktivnosti<br />
i veća usmjerenost na kupce i tržište,<br />
bolja klima u tvrtki te veća motivacija<br />
zaposlenih.<br />
obiteljski mali hoteli<br />
<strong>njegova</strong>ni zeleni vrt s vanjskim bazenom<br />
i pristup šetnici lungomare, villa astra<br />
19
20<br />
report<br />
glavni grad španjolske bio je pod kišom tri dana<br />
posjet ministra b a j s a š pa n j o l s k o j<br />
Španjolci žele u Hrvatsku<br />
Nakon posjeta Madridu u kojem se susreo s Talebom Rifaiom i<br />
španjolskim turoperatorima, ministar Bajs posjetio je Zaragozu i<br />
Barcelonu te najavio povećanje dolazaka španjolskih turista<br />
tekst i foto / Alma Radoš<br />
restaurant&hotel � veljača 2011
Hrvatska je turistička zvijezda – ponovio je još jednom<br />
Taleb Rifai, glavni tajnik Svjetske turističke organizacije<br />
(UNWTO) u njenom središtu u glavnom gradu<br />
Španjolske. Tamo je sredinom veljače bio Damir Bajs,<br />
kao prvi hrvatski ministar turizma koji je službeno<br />
posjetio UNWTO u Madridu. Tom je prilikom, nakon<br />
sastanka Rifaia i Bajsa, potpisan Memorandum o intenziviranju<br />
suradnje kojim su definirane i planirane aktivnosti<br />
u sljedeće dvije godine, a jedna od najvažnijih je<br />
svakako održavanje prvog kongresa no<strong>vina</strong>ra u turizmu<br />
koji bi se trebao održati u rujnu u Zagrebu pod motom<br />
“turizam za rast i razvoj” , a okupio bi petstotinjak no<strong>vina</strong>ra<br />
ne samo s područja turizma, nego i politike i gospodarstva.<br />
Riječ je o idealnoj prilici da se Hrvatska kao<br />
destinacija predstavi čitavom svijetu.<br />
Kako je Rifai istaknuo, Memorandumom se reguliraju<br />
dvije razine aktivnosti – one za koje nije potrebno<br />
potpisivanje posebnih ugovora, a u njih spadaju<br />
sastanci, razmjene informacija, market inteligence<br />
te sudjelovanje Hrvatske u svim tijelima organizacije.<br />
Druga razina aktivnosti odnosi se na suradnju u<br />
organizaciji posebnih događaja, u koje svakako ulazi<br />
spomenuti kongres u Hrvatskoj.<br />
Turizam u svijetu se oporavio brže nego se očekivalo<br />
te smo, i što se tiče turizma u Hrvatskoj, optimistični, kazao<br />
je Bajs u Madridu, istaknuvši kako bismo u 2011. mogli<br />
ostvariti rast broja turističkih dolazaka od dva do četiri<br />
posto, s obzirom na ovogodišnji bolji buking od 15 do 20<br />
posto u odnosu na siječanj i veljaču prošle godine. I Taleb<br />
Rifai se pridružio optimističnim prognozama rekavši<br />
kako je sve iznad tri posto impresivan uspjeh. Osvrnuvši<br />
se na događaje u Tunisu i Egiptu, kazao je kako se svakako<br />
očekuje repozicioniranje gostiju u druge mediteranske<br />
zemlje, no još je uvijek rano govoriti o utjecaju tih<br />
događaja na glavnu turističku sezonu.<br />
zajednička promocija turizma<br />
susret sa španjolskim<br />
turoperatorima<br />
Prošle je godine u Hrvatskoj boravilo 211 tisuća<br />
Španjolaca, koji su ostvarili više od 423 tisuće noćenja.<br />
Točnije to je rast od 15 posto u dolascima i 16 posto<br />
u noćenjima u odnosu na 2009. Čini se da Španjolci<br />
najviše vole Dalmaciju, jer je upravo u Splitsko-dalmatinskoj<br />
županiji prošle godine zabilježen njihov porast<br />
od 42 posto u dolascima i 29 posto u noćenjima,<br />
a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 20 posto više u<br />
dolascima i 23 posto u noćenjima, slijedi Primorskogoranska<br />
s porastom od 12 posto u dolascima i 14 posto<br />
u noćenjima. Od ukupnog broja španjolskih turista<br />
njih 72,5 posto odlučilo se za hrvatske hotele u kojima<br />
je zabilježen porast od 19 posto u dolascima i isto toliko<br />
u noćenjima. U Hrvatskoj su uglavnom stizali zrakoplovom<br />
i boravili prosječno dva dana.<br />
Ove bi godine u našu zemlju moglo doputovati između<br />
15 i 25 posto više Španjolaca, istakli su na sastanku s ministrom<br />
Bajsom u Madridu predstavnici pet turoperatora<br />
koji su u Hrvatsku prošle godine doveli 60 posto gostiju<br />
iz te zemlje. Turoperatori naglašavaju kako posljednje<br />
nakon sastanka rifaia i bajsa potpisan je memorandum o intenziviranju<br />
suradnje<br />
report<br />
Hrvatska i Španjolska mogle bi već iduće godine surađivati u promociji turizma na dalekim tržištima o čemu će detalje ove godine<br />
definirati zajednička radna skupina na sastanku u Zagrebu. Rezultat je to sastanka ministra Bajsa i državnog tajnika za<br />
turizam Kraljevine Španjolske Joana Mesquidoa Ferrandoa. Njihov sastanak u Madridu održan je u sklopu ovotjedne posjete<br />
ministra Bajsa Kraljevini Španjolskoj. Ministar Bajs kazao je kako bi suradnja Hrvatske i Španjolske na dalekim tržištima mogla<br />
biti u sklopu promidžbe koju već Španjolska radi sa Portugalom, Italijom i Francuskom te da bi se u cijelu priču mogla uključiti<br />
i Slovenija čime bi se zaokružila regionalna priča predstavljanja Mediterana na dalekim tržištima. Španjolska vlada ove je godine<br />
proračun za turizam povećala na 779 milijuna eura za razliku od 400 milijuna eura koliko je taj proračun iznosio prije tri<br />
godine. To je dijelom zbog toga što je 2009. za španjolski turizam bila lošija i tek se ove godine očekuje oporavak, a i dijelom<br />
zato što je Španjolska turistička svjetska velesila koja želi novim programima i novom promocijom ojačati svoj turistički promet.<br />
Prošle godine je u Španjolskoj bilo oko 53 milijuna turista što je oko jedan posto više nego 2009., a prve procjene pokazuju<br />
da će joj prihod od turizma biti oko 54 milijardi eura.<br />
restaurant&hotel � veljača 2011<br />
21
22<br />
report<br />
bajsova španjolska turneja nastavila se posjetom zaragozi,<br />
sjedištu aragona<br />
bajs se susreo sa španjolskim turoperatorima koji pokazuju<br />
sve veći interes za Hrvatsku i žele i dalje ulagati<br />
na hrvatsko tržište<br />
restaurant&hotel � veljača 2011<br />
dvije godine nisu povećavali cijene za Hrvatsku, pa to isto<br />
mole i hrvatske hotelijere i ugostitelje.<br />
“Španjolski turoperatori pokazuju sve veći interes<br />
za Hrvatsku i žele i dalje ulagati na hrvatsko tržište,<br />
no za sada ih u tome ograničavaju hotelski kapaciteti,<br />
avio linije te broj rent-a-car vozila s kojima Španjolci<br />
žele individualno upoznati Hrvatsku”, kazao je Gabriel<br />
Costa iz agencije Panavision.<br />
Costa ističe kako su direktni letovi od lipnja do rujna<br />
za Zagreb i Dubrovnik iz Madrida i Barcelone za sada<br />
pokrili njihove potrebe u sezoni, no veliki gubitnici<br />
su travanj, svibanj i listopad kada vlada veliki interes za<br />
Hrvatsku, a linija nema.<br />
No, Bajs je naglasio kako još traju pregovori za letove<br />
do Splita i Pule, no ove godine se povećao i broj letova i<br />
imamo duži nalet, a s aviokompanijama će se pokušati<br />
dogovoriti više letova i izvan sezone.<br />
“Hrvatska uživa dobar imidž kod španjolskih gostiju.<br />
Imamo kvalitetne hotele, lijepu prirodu, a španjolski<br />
turoperatori su zadovoljni promidžbom Hrvatske. Iako<br />
postoji uzlazni trend, jasno je da nemamo dovoljno<br />
aviolinija i na tome se treba raditi. Inače, Španjolci<br />
su zahvalni turisti, a njihove ture ne obuhvaćaju samo<br />
obalu nego i kontinent”, zaključio je hrvatski ministar.<br />
Što se mjera udruženih tržišnih aktivnosti tiče,<br />
predstavnici Ministarstva turizma i Hrvatske turističke<br />
zajednice će potpisati ugovore s predstavnicima<br />
španjolskih turoperatora, a s zrakoplovnom kompanijom<br />
Vueling Airlines već je potpisan ugovor za<br />
promidžbu regionalnih avioprograma za Hrvatsku.<br />
Podsjetimo, osim ove kompanije, do Hrvatske lete<br />
tvrtke Iberia i Spainair.
casa milà, najpoznatija kuća u barceloni arhitekta antonia gaudia<br />
susret u zaragozi i barceloni<br />
Bajsova španjolska turneja nastavila se posjetom<br />
Zaragozi, sjedištu Aragona, pokrajine iz koje su<br />
u našu zemlju stigli prvi španjolski turisti. Tamo se<br />
ministar turizma susreo s Arturom Aliagom Lopezom,<br />
pokrajinskim savjetnikom za industriju, turizam<br />
i trgovinu.<br />
“Kao ministru iznimno mi je važno vidjeti kakvi su<br />
odnosi između lokalne zajednice i države, odnosno<br />
kakav se turizam razvija ne samo na nacionalnoj, nego<br />
i regionalnoj razini”, kazao je Bajs, istaknuvši kako<br />
je turizam za španjolsku pokrajinu Aragon važan izvor<br />
prihoda i čini oko deset posto ukupnog BDP-a. Točnije<br />
ova pokrajina broji oko 2,3 milijuna dolazaka i 6,5 milijuna<br />
noćenja.<br />
Ministar je zaključio kako se turizam u Aragonu nije<br />
dogodio sam od sebe, nego ga podupire niz programa,<br />
a osobito se uspješno koriste sredstva iz fondova<br />
Europske unije za razvoj turizma. Bila je to prilika da<br />
se istakne kako španjolski gosti troše prosječno stotinu<br />
eura dnevno, što je duplo više od prosječne potrošnje<br />
primjerice njemačkih gostiju.<br />
U glavnom gradu Katalonije, Barceloni, hrvatski<br />
ministar turizma posjetio je vodeću europsku luku za<br />
cruisere kroz koju je prošle godine prošlo 900 brodova<br />
i 2,5 milijuna putnika, što čini samo pet posto njenih<br />
prihoda.<br />
Barcelonska luka smještena je u središtu grada i jedinstvena<br />
je turistička atrakcija, kroz koju je u 2010.<br />
prošlo oko 2,4 milijuna turista. Riječ je o prvoj europskoj<br />
i četvrtoj svjetskoj luci za cruisere, ispred koje su<br />
još samo karipske luke.<br />
kroz barcelonsku luku u 2010. prošlo je 2,4 milijuna<br />
turista<br />
report<br />
restaurant&hotel � veljača 2011<br />
23
24<br />
report<br />
restaurant&hotel � veljača 2011<br />
turistička 2010.<br />
Hrvatska među<br />
prvih pet<br />
Hrvatska se nalazi na četvrtom mjestu prošlogodišnjih<br />
najuspješnijih turističkih destinacija svijeta<br />
Nakon zahtjevne, ali za Hrvatsku iznimno uspješne<br />
turističke 2010., ova bi godina, tvrde stručnjaci, za<br />
svjetski turizam mogla predstavljati još veći izazov.<br />
Ipak, zbog jačanja svjetske ekonomije i veće potrošnje,<br />
procjenjuje se da bi oporavak svjetskog turizma trebao<br />
biti nastavljen.<br />
Prema izvješću ITB World Travel Trends Report<br />
2010/2011 – rađenom za potrebe nadolazećeg turističkog<br />
sajma koji se svake godine održava u Berlinu (ITB<br />
Berlin), 2010. svjetski turistički sektor po pitanju međunarodnih<br />
turističkih dolazaka zabilježio je rast od oko<br />
pet posto, dok Europa bitno zaostaje u svom oporavku.<br />
hrvatska četvrta<br />
na svjetskoj ljestvici<br />
Iako UNWTO u ovoj godini ne očekuje ozbiljniji<br />
oporavak europskog turizma, spomenuto ITB izvješće,<br />
koje uključuje procjene i analize najvažnijih turističkih<br />
organizacija i stručnjaka, predviđa kako su 2010.,<br />
po vodećem rastu u međunarodnim turističkim dolascima,<br />
obilježile pojedinačne destinacije - Južna Koreja<br />
(28 posto), Kina (23 posto), Njemačka (11 posto), Hrvatska<br />
(sedam posto) i Meksiko (pet posto). Dakle, Hrvatska<br />
se nalazi na četvrtom mjestu prošlogodišnjih najuspješnijih<br />
turističkih destinacija svijeta.<br />
Istovremeno se za Grčku predviđa pad od oko pet<br />
posto, dok bi španjolski turistički promet trebao ostati<br />
na razini 2009.<br />
Spomenuti dokument službeno će biti predstavljen<br />
u ožujku na ITB sajmu u Berlinu.<br />
svjetski turistički trendovi<br />
ITB izvješće dalje navodi kako je turistička 2010. u<br />
svijetu bila u znaku porasta kraćih putovanja (jedan<br />
do tri dana) uz nižu potrošnju u svijetu, dok je Europa<br />
zabilježila slabiji rast domaćih i inozemnih putovanja.<br />
U Sjevernoj Americi primjetna je niska stopa rasta<br />
inozemnih, ali i povećan broj domaćih putovanja (do<br />
deset posto), dok Azija i Južna Amerika bilježe dvoznamenkasti<br />
porast inozemnih i jednoznamenkas ti<br />
porast domaćih putovanja.<br />
Iako je nakon pada 2009., prošlogodišnja svjetska<br />
turistička potrošnja porasla za oko sedam posto, na 781<br />
milijardu eura, to i dalje nije na razni rekordne 2008.,<br />
kad je turistička potrošnja iznosila 800 milijardi eura.<br />
važnost dalekih tržišta<br />
Oporavak svjetskog turizma najvećim se dijelom pripisuje<br />
dinamici dalekih tržišta (primjerice Azija), koja<br />
bilježe dvoznamenkasti rast turističkih pokazatelja.<br />
Prema predviđanju IPK analitičara, do 2020., inozemna<br />
putovanja kineskih turista trebala bi biti udvostručena.<br />
Kineski stručnjaci tvrde da je ubrzanom rastu,<br />
osim jačanja valute i sve većeg broja ljudi koji si<br />
mogu priuštiti putovanje u inozemstvo, uvelike pridonijela<br />
i regulacije viznog režima.<br />
Kako Hrvatska uspješno predviđa svjetske trendove,<br />
dokazuje i činjenica da se u posljednje dvije godine, kroz<br />
promociju te liberalizaciju viznog režima, velika pažnja<br />
posvetila upravo dalekoistočnim tržištima, s kojih bilježimo<br />
kontinuiranu stopu rasta dolazaka i noćenja.
izvor / Ministarstvo turizma RH<br />
Tako je, primjerice, u prvih jedanaest mjeseci prošle<br />
godine, prema podacima Hrvatske turističke zajednice,<br />
u Hrvatskoj zabilježeno dvostruko više dolazaka<br />
turista iz Kine nego 2009.<br />
sve više avio gostiju<br />
Prošle je godine zabilježen trend porasta međunarodnih<br />
putovanja zračnim putem. Tako su stručnjaci<br />
Boeinga, jedne od najvećih svjetskih zrakoplovnih<br />
kompanija, predvidjeli rast od oko sedam posto te nastavak<br />
tog trenda i u ovoj godini, u kojoj se očekuje porast<br />
broja zrakoplovnih putnika za pet posto.<br />
Zračni promet iznimno je važan segment i hrvatskog<br />
turizma te mu se kontinuirano posvećuje velika pažnja.<br />
Do kraja studenog prošle godine, prema podacima<br />
Agencije za civilno zrakoplovstvo, hrvatski je zračni<br />
promet zabilježio rast od šest posto, čime su opravdane<br />
sve mjere udruženih tržišnih aktivnosti koje je Hrvatska<br />
provodila u svrhu jačanja zračnog prometa.<br />
Posebnim programom pod nazivom “Krila Hrvatske”<br />
(unutar Akcijskog plana hrvatskog turizma) podupire<br />
se dolazak tzv. avio gostiju, posebno u razdobljima<br />
pred i posezone i osigurava se potpora za promidžbu<br />
zračnih prijevoznika koji dovode turiste u Hrvatsku<br />
Spomenimo kako je od ukupnog broja turističkih<br />
dolazaka u našu zemlju, pet posto ostvareno zrakoplovnim<br />
prijevozom.<br />
report
26<br />
report<br />
Krajem godine, sudeći po dobrom prosincu, već se<br />
dalo naslutiti da će turistički rezultati u glavnom gradu<br />
Hrvatske za 2010. biti bolji od onih godinu ranije.<br />
Zagreb je tako prošle godine posjetilo 602.186 turista<br />
koji su ostvarili 1.041.827 noćenja, odnosno ostvaren<br />
je rast od četiri posto u dolascima te tri u noćenjima<br />
u odnosu na 2009.<br />
Od ukupnog broja turista, 456.700 bili su stranci koji<br />
su ostvarili 785.806 noćenja i time sedam posto više<br />
dolazaka te šest posto više noćenja, nego godinu ranije.<br />
U Zagreb je najviše došlo Nijemaca (37.715), a slijedili<br />
su Amerikanci s 29.769 , Talijani s 29.201, Španjolci s<br />
29.002 te Japanci s 23.611 dolazaka. Što se noćenja tiče,<br />
na prvom mjestu su također Nijemci, a slijede ih gosti<br />
iz SAD-a, Italije, Španjolske te Velike Britanije.<br />
Posljednjeg mjeseca 2010. u hrvatskoj metropoli također<br />
je zabilježen porast od šest posto u dolascima te<br />
pet posto u noćenjima u odnosu na isto razdoblje 2009.<br />
Točnije, ostvareno je 34.824 dolazaka te 59.023 noćenja.<br />
Istog tog prosinca Turistička zajednica grada Zagreba<br />
(TZGZ) s direktoricom dr. sc. Ameliom Tomašević,<br />
nije samo zbrajala rezultate, nego je predstavljala hrvatsku<br />
metropolu potencijalnim gostima i partnerima<br />
na međunarodnom turističkom sajmu u Turskoj, Travel<br />
Turkey Izmir 2010., i to - ni manje ni više nego kao<br />
partner sajma.<br />
U sklopu sajma održana je posebna prezentacija Zagreba<br />
i tiskovna konferencija za no<strong>vina</strong>re i predstavnike<br />
turističkih agencija Turske, popraćene nastupom<br />
atraktivne čelistice Ane Rucner. Osim povijesti i turi-<br />
restaurant&hotel � veljača 2011<br />
promocija zagreba<br />
Zagreb u<br />
brojkama<br />
Dok je direktorica TZGZ<br />
promovirala Zagreb u Izmiru,<br />
gradonačelnik je to radio u Beču u<br />
nadi da će metropolu ove godine<br />
posjetiti još više turista<br />
pripremila / Alma Radoš
stičke ponude grada, filmom je prikazana poveznica<br />
između Zagreba i Turske (zemlje iz koje dolaze aktualne<br />
zvijezde niza sapunica koje se prikazuju u Hrvatskoj).<br />
Na kraju prezentacije podijeljene su i prigodne<br />
nagrade - original kravata iz njene prijestolnice, penkala<br />
– također kao hrvatski izum, a najsretniji su dobili<br />
vikend odmor u Zagrebu za dvije osobe.<br />
jedan u izmir, drugi u beč<br />
Nastup u Izmiru dio kampanje TZGZ usmjerene na<br />
tursko tržište koje je počelo nastupom u Istanbulu u<br />
rujnu ove godine za stotinu turskih turoperatora i turističkih<br />
no<strong>vina</strong>ra. Tom prigodom je pozvano 25 turskih<br />
najjačih turoperatora u Zagreb, u proljeće 2011., kad će<br />
biti organizirana i radionica za zagrebačke agencije i<br />
hotelijere. Slijedom tog poziva, Hrvatska turistička zajednica<br />
će organizirati za turske turoperatore i posjetu<br />
ostalom dijelu Hrvatske.<br />
TZGZ je jedina u Hrvatskoj i među rijetkima u Europi<br />
koja je, prepoznavši potencijal turskog tržišta, tiskala<br />
brošure o Zagrebu na turskom jeziku. Osim toga,<br />
grad Zagreb ima i dodatnu prednost - licenciranog turističkog<br />
vodiča za turski jezik, Andreu Berković, koja<br />
je, uz Palace hotel, Atlas i Generalturist, također sudjelovala<br />
na sajmu u Izmiru u okviru štanda TZGZ.<br />
I dok je direktorica Turističke zajednice glavnog hrvatskog<br />
grada u Izmiru nastojala privući što više turskih<br />
posjetitelja u Zagreb, njen predsjednik, aktualni<br />
gradonačelnik Milan Bandić promovirao je Hrvatsku<br />
u glavnom austrijskom gradu na netipičan i originalan<br />
način – poklonivši Beču božićni bor grada Zagreba.<br />
Nije ga omela ni iznimna hladnoća, a niti činjenica da<br />
su tog dana mediji svu pažnju usmjerili na upravo uhićenog<br />
bivšeg premijera Hrvatske, koji se također nalazio<br />
u Austriji.<br />
Tako je najpopularniji grad Adventa, samo nekoliko<br />
minuta od strogog središta na Schwarzenbergplatzu,<br />
dobio prigodan poklon visok šest metara, ukrašen<br />
s preko 2 tisuće tradicionalnih ukrasa – licitarskih srca,<br />
potkova, šestinskih kišobrana, konjića, fotografija s<br />
motivima Zagreba, ali i poznatim Zagrepčanima poput,<br />
osobito u Austriji popularnih, Kostelića. Draženka<br />
Kubat, autorica ukrasa, morala je svoja licitarska<br />
srca i šestinske kišobrane izraditi od čvršćeg materijala<br />
kako bi izdržali iznimno hladnu bečku zimu. Promrzli<br />
prolaznici dobivali su licitarska srca i nagrađeni<br />
promotivni film “Advent u Zagrebu”, koji je u to vrijeme<br />
vrlo uspješno trajao na glavnom zagrebačkom trgu.<br />
među najljepšima u europi<br />
Jedan od najpopularnijih belgijskih blogova “Steden-<br />
Tripper Blog” zagrebački Trg bana Jelačića proglasio je<br />
20. najljepšim trgom u Europi. Naravno da su belgijski<br />
blogeri najljepšim trgom proglasili Grote Markt, središnji<br />
trg u njihovom glavnom gradu. Na drugom mjestu<br />
je Crveni trg u Moskvi, na trećem Stanislawov u<br />
Nancyju, a slijede trgovi u Pragu, Sieni, Rimu, Parizu,<br />
Londonu, Antwerpenu, Krakowu, Maastrichtu, Münchenu,<br />
Veneciji, Madridu, Napulju, Sevilli, Kopenhagenu,<br />
Rigi, Ateni i naravno u Zagrebu.<br />
folklorni ansanbl turopolje pjesmom i plesom uveseljavao je promrzle<br />
bečane<br />
milan bandić u društvu veleposlanika hrvatske u austriji zorana<br />
jašića i predsjednice pokrajinske skupštine marianne klicke<br />
report<br />
restaurant&hotel � veljača 2011<br />
27
28<br />
enogastro tour<br />
sedmo državno prvenstvo na danu<br />
hrvatskog kulinarstva u opatiji<br />
Dean Todorović, šef kuhinje hotela Zora u Primoštenu, novi je Prvak države u kuharstvu.<br />
Todorović i sedmorica drugih natjecatelja borili su se za titulu najboljeg na sedmom<br />
Državnom prvenstvu kuhara u prosincu u sklopu Dana hrvatskog kulinarstva<br />
u Opatiji. Na drugo mjesto plasirao se Tomislav Karamarko iz hotela "Funimation" u<br />
Zadru i time osvojio srebrnu medalju, dok je broncu odnio Anđelko Levanić iz varaždinskog<br />
hotela "Turist". Nagrađeni su i novčanim iznosima te poklon paketima Podravke,<br />
Perutnine Ptuj - Pipo i Dukata. Todorović je uz to dobio i plaketu, a lentu mu<br />
je dodijelila prošlogodišnja prvakinja Nikolina Lončar.<br />
dida boža predstavio ekološki<br />
kašasti sok od kupina<br />
Obitelj proizvoda Dida Boža postala je bogatija za još jednog člana –<br />
Dida Boža ekološki kašasti sok od kupina – koji je dostupan kupcima<br />
na policama trgo<strong>vina</strong> koje prodaju Dida Boža proizvode. Dida Boža ekološki<br />
kašasti sok od kupina na tržištu je dostupan u staklenim bocama<br />
od 0,75 litara. U svakoj bočici nalazi se oko 900 plodova kupina, a sok<br />
je u potpunosti prirodan, bez dodanih šećera i dodatka vode. Njegova je<br />
velika prednost pred bistrim i mutnim sokovima što sadrži sve sastojke<br />
svježeg voća, a osim njih bogat je i raznovrsnim prirodnim vitaminima<br />
(poput vitamina C, vitamina E, vitamina A i vitamina B), mineralima<br />
(osobito željezom, kalijem i magnezijem) i različitim flavonoidima.<br />
villa magdalena u gault millau vodiču<br />
Restoran Hotela Villa Magdalena ušao je u prestižni austrijski gastro vodič<br />
Gault Millau za 2011. godinu među top restorane u Hrvatskoj! Restoran<br />
je ocijenjen s visokih 14 bodova (od mogućih 20, u Hrvatskoj postignutih<br />
17) te zasluženom jednom kuharskom kapicom (od mogućih četiri,<br />
u Hrvatskoj postignutih tri)! Posebno je to priznanje za Villu Magdalenu<br />
ispred međunarodnog gastro vodiča s velikom tradicijom jer je ušao kao<br />
prvi restoran iz regije sjeverozapadne Hrvatske i Hrvatskog zagorja i to<br />
samo godinu dana od otvorenja.<br />
predstavljena nova <strong>vina</strong> u badelovoj ponudi<br />
Badel 1862 je predstavio tri nova <strong>vina</strong> sorti Merlot, Syrah i Cabernet sauvignon iz vinograda Korlat kod Benkovca. Vinarija Benkovac Badela<br />
1862 ima kapacitet od pet milijuna litara, u vlasništvu joj je 160 hektara vinograda na pozicijama Pristeg i Miranje, 100 hektara na<br />
Korlatu te dodatnih 40 ha kooperantskih odnosa na području Nadina. Nakon početnih ulaganja za potrebe vinifikacije grožđa, odnosno<br />
proizvodnje <strong>vina</strong> s Korlata, paralelno s dolaskom vinograda u rodnost slijede i daljnja ulaganja u samu <strong>vina</strong>riju. Vina Korlat, zbog relativno<br />
malih ukup nih količina iz prve komercijalne berbe, u početku će biti distribuirana samo u HoReCa kanalu prodaje, isključivo po vrhunskim<br />
restoranima, te vinotekama, a od berbe 2008. planira se širenje distribucije i na kanal trgovine. Vrhunska kvaliteta ovih <strong>vina</strong> je<br />
uspješno spojena s vrhunskih dizajnom, tako da je dizajn boce Korlata dobio prestižnu svjetsku dizajnersku nagradu Red Dot.<br />
restaurant&hotel � veljača 2011
uživajte u karnevalskom ozračju uz<br />
dr. oetker mješavine za krafne i fritule<br />
Veselo doba karnevala je pred nama. <strong>Ne</strong>izostavan dio svakog karnevala zasigurno<br />
su i gastronomske delicije, poput fritula i krafni za koje u tradicionalnom načinu<br />
pripreme treba dosta umijeća i vremena. Tvrtka Dr. Oetker nudi idealno<br />
rješenje - Dr. Oetker Fritule i Dr. Oetker Krafne, dvije mješavine za brzu i jednostavnu<br />
pripremu ukusnih slastica uz koje možete biti sigurni da će svi biti oduševljeni<br />
okusom vaših slastica i još više uživati u karnevalskom ozračju. Dr. Oetker<br />
mješa<strong>vina</strong> za krafne idealna je i za one manje iskusne u kuhinji, jer će uspjeti<br />
pripremiti najfinije krafne na jednostavan način. Iz jedne mješavine dobiva se<br />
čak 20 slasnih krafni obogaćenih aromama limuna i ruma.<br />
splitski gastro događaj<br />
Splićani su imali priliku uživati u gastronomskoj priči chefa Zdravka Tomšića, jednog od<br />
najboljih hrvatskih kuhara, trenutno šefa kuhinje lovranskog hotela i restorana "Draga di<br />
Lovrana". Povod njegovog gostovanja u restoranu "Kadena" bilo je predstavljanje nagrađivanih<br />
<strong>vina</strong> iz ponude <strong>vina</strong>rije "Korta Katarina", posebice inauguracija novog Plavca malog<br />
iz berbe 2007. te nove etikete u ponudi ove <strong>vina</strong>rije, Ruebens private reserve 2006. Probrano<br />
društvo uživalo je u meniju koji je započeo sirovim škampom na kremi od celera s bijelim<br />
tartufom. Nastavak je išao u nekoliko sljedova - kosani juneći odrezak, blago začinjen<br />
svježim maslinovim uljem i začinskim biljem na podlozi od rukole, sotirane kozice u kremi<br />
od graha s prženim košticama buće, brodet od jadranske tune i hobotnice te janjeći kotlet<br />
u umaku od majčine dušice s bućinim pireom i raguom od leće, mousse od crne čokolade s<br />
istarskom bjelicom i cvijetom soli te "Korta Katarina" <strong>vina</strong> koja su pratila svaki od sljedova.<br />
restaurant&hotel � veljača 2011
30<br />
ruralni turizam<br />
ovo je zasad jedina lička adresa koja ima četiri zvjezdice i objekt koji se iznajmljuje u cijelosti, bez nazočnosti vlasnika<br />
veljača 2011 � Restaurant&Hotel
luksuzni smještaj<br />
Lička pustolo<strong>vina</strong><br />
Lička kuća Bornstein od prvotnog koncepta vikendice za vlastito uživanje<br />
postala je najljepši turistički objekt ne samo plitvičkog područja<br />
tekst / Alma Radoš<br />
Poznati pustolov hrvatske vinske scene, Vlado Borošić<br />
sa suprugom Slavicom otisnuo se u novu avanturu<br />
i to ni manje ni više nego u središtu prelijepe ličke pustoši,<br />
koja je – s iznimkom Plitvičkih jezera – u turističkom<br />
smislu, nažalost, još uvijek velika nepoznanica.<br />
Iako se i u ovoj priči <strong>vina</strong> protežu kao leitmotiv,<br />
ovoga puta riječ je o novom konceptu ruralnog turizma.<br />
Naime, vlasnik najpoznatije zagrebačke vinoteke<br />
Bornstein odlučio se na ponudu luksuznog smještaja<br />
u neotkrivenom ruralnom prostoru.<br />
Otkud, pobogu, Lika – bilo je prvo što sam pomislila<br />
i javno izrekla Borošiću (unatoč osobnom oduševljenju<br />
tom regijom).<br />
Uslijedio je vrlo racionalan odgovor. Selo Frkašić u<br />
općini Plitvička jezera izabrano je iz jednostavnog razloga<br />
– to je rodno selo roditelja Borošićeve supruge<br />
Slavice, koji su prije tridesetak godina tamo sagradili<br />
vikendicu. U neposrednom susjedstvu nakon rata Vlado<br />
i Slavica su kupili posjed sa starom kućom, srušili<br />
je i na njemu izgradili prekrasnu Ličku kuću Bornstein,<br />
isprva za vlastite “gušte”, kao vikendaški raj. No,<br />
Borošići su se kasnije predomislili i vikendicu, koja je u<br />
funkciji od lipnja prošle godine, ipak odlučili “rentati”.<br />
“Kako je turizam na području općine Plitvička jezera<br />
- bez obzira na ukupan broj turista koji posjećuju Nacionalni<br />
park, nažalost, tranzitnog karaktera (prosjek<br />
boravka turista je 1,1 dan), odlučili smo ponuditi nešto<br />
novo i bitno drugačije - klasičan odmor u planini (blizina<br />
Plitvica samo je dobrodošla činjenica) i to u objektu<br />
koji je vjerna replika stare ličke arhitekture, ali po komforu<br />
i standardu smještaja primjerenog 21. stoljeću.<br />
Riječ je o zasad jedinoj ličkoj adresi koja ima četiri<br />
zvjezdice i objektu koji se iznajmljuje u cijelosti (bez<br />
nazočnosti vlasnika) i to na gruntu od preko 12 tisuća<br />
četvornih metara”, kazao mi je Borošić koji je uvjeren<br />
u uspjeh ovakvog koncepta.<br />
Lička kuća Bornstein, površine 150 četvornih metara,<br />
nalazi se na osami obronaka ličke Plješivice na nadmorskoj<br />
visini od gotovo 800 metara. Veliki i komforni<br />
“nažalost ili na sreću kuća je okupirana gotovo čitavo<br />
ljeto i do zime, pa nama preostaju manje atraktivni mjeseci.<br />
no, svaki slobodan trenutak - kad kuća nije iznajmljena -<br />
koristimo za vlastiti odmor”, kažu borošići<br />
dnevni boravak s blagavaonicom i kuhinjom na prvom<br />
katu, prostrani “vinski dnevni boravak” u podrumu<br />
s izborom <strong>vina</strong> iz Borošićeve zagrebačke vinoteke po<br />
"dućanskim" cijenama, dvije spavaće sobe u potkrovlju<br />
(s nezaboravnim pogledom na ličko polje i okolna<br />
brda), dvije elegantne kupaonice, zasebna smočnica<br />
(uvijek opskrbljena svim potrebnim), velika terasa i<br />
uređen prostor oko kuće, ali, prije svega, tisuće četvornih<br />
metara privatnog posjeda – Ličku kuću Bornstein<br />
čine jedinstvenom i drugačijom, i to ne samo u plitvičkoj<br />
okolici. Prije nekoliko godina objavljen je tekst<br />
u magazinu Restaurant&Hotel o Vinoteci Bornstein u<br />
kojem je stajalo “Iako vinska povijest u Hrvatskoj nije<br />
počela s vinotekom Bornstein, činjenica je da je upravo<br />
ona imala velik utjecaj na našu vinsku scenu. Pokušat<br />
ću parafrazirati ovu rečenicu i zaključiti kako povijest<br />
turizma u Lici nije počela s Ličkom kućom Bornstein,<br />
ali bi ona mogla imati veliki utjecaj na njegov razvoj.<br />
ruralni turizam<br />
veljača 2011 � Restaurant&Hotel<br />
31
32<br />
restaurant& chef<br />
tekst / Alma Radoš<br />
restaurant&hotel � veljača 2011<br />
panino zagreb<br />
Fine food, wine<br />
and more...<br />
Atmosfera u Paninu odiše onom europskih malih fine food<br />
restorana, što ne čudi s obzirom na zanimljiv životopis<br />
njegovog vlasnika i šefa kuhinje Tomislava Veseljaka<br />
Osim zbog ugodne atmosfere i sim patičnog<br />
vlasnika i šefa kuhinje Tomislava Veseljaka,<br />
<strong>Panino</strong> u zagrebačkoj Tkalčićevoj<br />
ulici, volim i zbog toga što je deklarirani pet<br />
friendly restoran, a to je meni kao vlasnici<br />
maltezera vrlo važna činjenica.<br />
Bilo da sam došla najavljeno (samo jednom<br />
dosad i to u Tjednu restorana) ili nenajavljeno,<br />
dobila sam vrlo korektna jela,<br />
bez zamjerke, bazirana na modernoj mediteranskoj<br />
kuhinji. Svježe namirnice, koje<br />
Tomislav svakodnevno nabavlja na obližnjem<br />
Dolcu, baza su vrlo maštovitim<br />
jelima od kojih rado biram njegove tjestenine<br />
i odlične deserte (osobito one čokoladne),<br />
iako je osim bifteka u ponudi teleći<br />
i pileći odrezak, te onaj od tune. Vinska<br />
karta uklopljena je u priču, a svaki ponedjeljak<br />
posvećen je drugom vinu.<br />
Atmosfera u Paninu odiše onom europskih<br />
malih fine food restorana, što ne čudi<br />
s obzirom na zanimljiv životopis njegovog<br />
vlasnika. U najkraćim crtama Tomislav<br />
se počeo profesionalno usavršavati u restoranu<br />
El Merendero u mjestu Porto Ercole u<br />
Toscani, koji je pripadao obitelji njegovog<br />
prijatelja kuhara Mirka Manigrassoa. Edu<br />
kaciju je nastavio na Italian Institute for<br />
Advanced Culinary and Pastry Arts u Calabriji<br />
gdje se specijalizirao za izradu domaće<br />
tjestenine i slastica (a upravo su to moja<br />
omiljena jela u Paninu). Nakon školovanja<br />
na CIAu (Culinary Institute of America) u<br />
<strong>Ne</strong>w Yorku, najvećoj i najvažnijoj američkoj<br />
kulinarskoj instituciji i upoznavanja s čarima<br />
azijske kuhinje, u istom je gradu na Institute<br />
of Culinary Education naučio tajne<br />
takozvanog “fine dinning cookinga”. A prije<br />
dvije godine vratio se s Balija na kojem ga<br />
je I Nyoman Sudiasa, vlasnik i šef restorana<br />
Sate Bali upoznao s indonežanskom i baležanskom<br />
kuhinjom.<br />
Nakon Tomislavovih putešestvija, <strong>Panino</strong><br />
je definiran kao fine food, wine and more...,<br />
a upravo je more, ono zbog čega vrijedi<br />
svratiti u ovaj restoran.
Pileća krilca na<br />
kremi od celera<br />
Sastojci<br />
krema od celera<br />
200 ml pilećeg temeljca / 200 ml vrhnja za<br />
kuhanje / 6 češanja češnjaka / 300 g korijena<br />
celera / 200 g ljubičastog luka / soli /<br />
papra / malo peršinovog lista<br />
meso<br />
1 kg pilećih krilca / 200 ml pilećeg temeljca<br />
/ 200 ml vrhnja za kuhanje / 4 češnja<br />
češnjaka / 200 g ljubičastog luka / soli /<br />
papra / malo oštrog brašna<br />
Priprema<br />
Razrežite pileća krilca, “skinite” im tetive<br />
i zasolite. U prvi lonac pomiješajte pileći<br />
temeljac i vrhnje za kuhanje. Zatim stavite<br />
češnjeve češnjaka te prethodno pripremljena<br />
pileća krilca. U drugi lonac pomiješajte<br />
pileći temeljac, vrhnje za kuhanje,<br />
češnje češnjaka i sitno sjeckani celer. U<br />
oba lonca tada stavite sitno sjeckani ljubičasti<br />
luk i začinite solju i paprom. Nakon<br />
petnaestak minuta pileća krilca izvadite da<br />
se ohlade, a krupni sadržaj drugog lonca<br />
usitnite, zajedno s malo peršina, štapnim<br />
mikserom kako bi dobili finu kremu. (Ako<br />
vam krema bude pregusta, razrijedite je<br />
s malo tekućine u kojoj se kuhao celer.<br />
Ako želite pojačati dojam celera u kremi,<br />
umjesto peršinovog upotrijebite celerov<br />
list.) Dok ste završavali kremu pileća krilca<br />
su se ohladila i sad im možete izvaditi<br />
kosti. Tako pripremljena krilca uvaljajte u<br />
oštro brašno i kratko ih zapecite na vrelom<br />
ulju kako bi dobila hrskavu koricu.<br />
Nakon što se korica fino zarumeni, vrijeme<br />
je da ocijedite ulje s pilećih krilaca te<br />
da ih servirate na kremi od celera.<br />
preporuka: servirajte krilca s tučenim mileramom<br />
i s malo barbecue umaka.<br />
kriza i mi...<br />
restaurant& chef<br />
“Ova kriza nam je uza sve negativnosti kojih smo svakoga<br />
dana svjesni donijela i neke dobre stvari... S restoranske<br />
scene otići će oni nekvalitetni, a ostati samo oni koji<br />
uistinu vrijede, <strong>vina</strong>ri su napokon shvatili da su im <strong>vina</strong><br />
preskupa i počeli spuštati cijene... Za očekivati bi bilo i da<br />
osoblje u restoranima ozbiljnije shvati svoj posao i postavi<br />
si pitanje odakle će dobiti plaću ako ne ulože ekstra trud<br />
da zadrže postojeće goste, ali izgleda da ćemo na to još<br />
morati pričekati.<br />
Dotad ću ja i dalje raditi 24 sata dnevno i nadati se ozbiljnijim<br />
mladim ljudima koji žele nešto naučiti...”, napisao<br />
je Tomislav na svom blogu koji možete pročitati na<br />
www.panino.hr<br />
svježe namirnice, koje tomislav veseljak svakodnevno nabavlja na<br />
obližnjem dolcu, baza su vrlo maštovitim jelima<br />
restaurant&hotel � veljača 2011<br />
33
34<br />
profesionalna kuhinja<br />
mitsubishi electric power inverter<br />
Zadovoljan kuhar = zadovoljan gost<br />
Profesionalna klimatizacija za kuhinje ugostiteljskih objekata<br />
Problemi sa zauljenim klimatizacijskim sustavima u<br />
kuhinjama vaših ugostiteljskih objekata stvar su prošlosti.<br />
Začepljeni filtri koji su potpuno neadekvatni za<br />
ekstremne uvjete, gdje su visoke temperature, otvoren<br />
plamen i uljna maglica svakodnevica, predstavljaju visok<br />
rizik požara i potencijalno neplanirane troškove za<br />
vlasnika ugostiteljskog obrta. Tvrtka Veka-ing d.o.o. iz<br />
Zagreba u ponudi odnedavno ima klimatizacijsko rješenje<br />
za gastronomske profesionalce.<br />
Mitsubishi Electric, japanski proizvođač klimatizacijskih<br />
uređaja, nudi visoko kva litetno rješenje - uređaj<br />
koji je posebno prilagođen uporabi u profesionalnim<br />
kuhi njama. Opremljen je specijalnim filtrima koji<br />
učinkovito upijaju uljnu maglicu te istovremno dovode<br />
svjež zrak i stvaraju komforne uvjete za rad. Kućište<br />
klimatizacijskog uređaja izrađeno je od nehrđajućeg<br />
karbonskog čelika koje u potpunosti odolijeva visokim<br />
temperaturama i visokoj razini masnoća u kuhinja-<br />
Ime za vrhunsku klima�zaciju<br />
restaurant&hotel � veljača 2011<br />
ma. Lagano se održava, te je dovoljno redovito brisanje<br />
vlažnom krpom, kako bi uređaj u svakom trenutku<br />
bio čist. Sustav je opremljen s 12 zamjenjivih filtara te<br />
osim filtracije i sakupljanja uljne maglice ima funkciju<br />
dovoda svježeg zraka u kuhinjski prostor.<br />
Zahvaljujući inverterskoj tehnologiji, klima-uređaj<br />
može osigurati zavidne uštede u utrošku električne<br />
energije. COP iznosi 3,41, odnosno za jedan kW<br />
utrošene energije, Mitsubishijev klima-uređaj isporučuje<br />
3,41 kW energije za hlađenje ili grijanje kuhinjskog<br />
prostora. Uređaj je sposoban hladiti prostore<br />
pri vanjskoj temperaturi od minus pet do plus 46<br />
stupnjeva Celzija, odnosno grijati pri temperaturi od<br />
minus 20 do plus 21 stupnjeva Celzija. Jedna vanjska<br />
jedinica podržava spajanje dvije ili tri unutarnje jedinice,<br />
a takav sustav može u potpunosti zadovoljiti<br />
klimatizacijske potrebe kuhinja veličine do stotinu<br />
četvornih metara.<br />
više o klimatizaciji za profesionalne kuhinje po tražite na: www.veka-ing.com, tel.: 01/2342-525
talijanska de’longhi grupa osnovana je prije više od pola stoljeća.<br />
aktualni predsjednik grupe, dr. giuseppe de’longhi se pridružio tvrtki<br />
70-ih, kada i počinje proizvodnja grijačih uređaja oem i de longhi.<br />
slijedeća dva desetljeća de’longhi zaokružuje ponudu s prijenosnim<br />
klima-uređajima, pećnicama, fritezama, mikrovalnim pećnicama<br />
i aparatima za kavu, a u novi milenij ulazi preuzimajući grupu kenwood,<br />
s početkom internacionalizacije industrijske aktivnosti.<br />
Najbolji chefovi<br />
o Kenwoodu<br />
Poznati hrvatski šefovi kuhinja<br />
u profesionalnoj liniji Kenwood<br />
proizvoda posebno ističu mikser<br />
Kenwood Kitchen Chef<br />
HB714<br />
KM020<br />
“S dugogodišnjim iskustvom koje imam<br />
u ovom poslu mogu ustvrditi kako su Kenwoodovi<br />
aparati, naspram sličnih na tržištu,<br />
daleko kvalitetniji u izradi, učinkovitiji<br />
i izdržljiviji za svakodnevno korištenje u<br />
kuhinji. Kitchen Chef osigurava bržu proizvodnju.<br />
Prednost ovog aparata su metalni,<br />
a ne plastični nastavci kod kojih često dolazi<br />
do pucanja. Posebno me oduševio nastavak<br />
za mrvice koji je izdržljiv i kompaktan.<br />
Aparat je zajedno s nastavcima iznimno lijepog<br />
dizajna tako da sam sokovnik stavio<br />
na doručak, a gosti su odmah dobro reagirali,<br />
pa čak i pitali gdje se Kenwoodovi aparati<br />
mogu nabaviti“, marija balent, šef kuhinje<br />
hotela sheraton zagreb.<br />
de'longhi grupa<br />
“Kod Kenwood Kitchen Chefa najviše me<br />
se dojmio dizajn koji se uklapa u svaki stil<br />
kuhinje, zatim kvalitetan materijal od kojeg<br />
je napravljen, jednostavno montiranje nastavaka,<br />
lako pranje i održavanje te odlični<br />
rezultati kod pripreme i najzahtjevnijih jela.<br />
Vrlo često sam se koristio sokovnikom te<br />
uvijek ostao zadivljen količinom soka koju<br />
aparat izvlači iz voća. Osim sokovnika, koristio<br />
sam Tri Blade HB ručni mikser koji je<br />
fantastičan. Snaga od 700 Wati i tri oštrice<br />
daju izniman učinak kod izrade pirea, umaka,<br />
pjena...“, tomislav hruban, kuhar hotela<br />
the westin zagreb.<br />
profesionalna oprema<br />
“Kenwoodov Kitchen Chef za mene je<br />
pravo otkriće. Ovaj mikser je najbolji na tržištu<br />
po pitanju snage i multifunkcionalnosti<br />
za svakodnevnu upotrebu u profesionalnoj<br />
kuhinji, ali i u kućanstvu. U Pepeneru,<br />
uz pomoć Chefa i njegovih nastavaka, svakodnevno<br />
radimo pet vrsta kruha, razne vrste<br />
tjestenina, deserte..., a zahvaljujući sokovniku<br />
iz voća izvlačimo maksimum.<br />
Tri Blade HB štapni ručni mikser jednostavno<br />
je fenomenalan – <strong>njegova</strong> snaga i tri<br />
oštrice mogu usitniti i izmiksati apsolutno<br />
sve!“, marin rendić, vlasnik i šef kuhinje<br />
restorana pepenero u novigradu i zaštitno<br />
lice za kenwood u hrvatskoj.<br />
“Današnja moderna tehnologija za upotrebu<br />
u restoranskim kuhinjama prati nas<br />
kulinare u svakodnevnom radu i oslobađa<br />
nam više vremena za kreativnost. Koristeći<br />
Chefa i njegove brojne nastavke brže i lakše<br />
stižem do željenih rezultata. Pomoću nastavaka<br />
za tjesteninu proces miješanja dizanih,<br />
prhkih ili tijesta za “obične“ rezance<br />
sada je igra koja mi pričinjava zadovoljstvo.<br />
Koristeći Kenwood aparati njegove brojne<br />
nastavke rodile su mi se i neke posve nove<br />
kulinarske ideje. Sam Kitchen Chef je tih i<br />
s lakoćom savladava svaki izazov. Dodatne<br />
opcije nastavaka, poput sokovnika, aparat<br />
upotpunjuju funkcionalno i estetski“, ivica<br />
štruml, šef kuhinje restorana strossmayer<br />
u hotelu palace zagreb.<br />
restaurant&hotel � veljača 2011<br />
35
36<br />
gastro<br />
Američki znanstvenici smatraju da su<br />
ljudi još 50 tisuća godina prije naše ere znali<br />
začiniti mamutovo meso. Tijekom povijesti<br />
začini su se upotrebljavali i ne samo<br />
za poboljšanje okusa jela, već i za balzamiranje<br />
i liječenje raznih bolesti. Biljke imaju<br />
posebnu strukturu koju je moguće održati<br />
i nakon branja. Za obradu, biljke moraju<br />
biti svježe i neuvenutih listova, što znači<br />
da se nakon branja odmah moraju preraditi<br />
kako ne bi izgubile snagu djelovanja, vitamine<br />
i eterična ulja.<br />
Radi zadržavanja kvalitete polažu se u<br />
ulje ili mast. Zanimljiva je činjenica da se<br />
kod nekih začinskih biljaka, kao što su ružmarin<br />
ili majčina dušica, tek nakon sušenja<br />
dobije puna aroma.<br />
Tri su načina sušenja začinskih biljaka.<br />
Sušenje na zraku je najstariji, najjednostavniji<br />
i najpraktičniji način, koji traje do deset<br />
dana. Biljke se suše na otvorenom, prozračnom<br />
mjestu ili, poput majčine dušice,<br />
u za to posebno namijenjenim prostorijama.<br />
Tijekom ovog postupka može doći do<br />
oštećenja osjetljivih dijelova začinske biljke<br />
te ona može izgubiti elemente svoje strukture<br />
i jedan dio eteričnih ulja.<br />
Umjetno sušenje zapravo je vakumirano<br />
sušenje za koje su potrebne posebne komore<br />
– sušionice. Temperature ispod 45 stupnjeva<br />
Celzija smanjuju mogućnost gubitka<br />
eteričnih ulja i daju bolju kvalitetu.<br />
Kod tvorničke proizvodnje začina, posebnim<br />
metodama nastoji se što dulje zadržati<br />
kvaliteta biljaka i očuvati njihovi<br />
važni sadržaji. Uglavnom se današnja tvornička<br />
obrada svodi na metode smrzavanja.<br />
Biljke se zaleđuju hladnim dušikom pri<br />
temperaturi od minus 18 stupnjeva Celzija,<br />
kada voda prelazi u stanje leda. Led pod<br />
utjecajem hladnoće u kombinaciji s vakuumom<br />
prelazi u plinsko stanje, odnosno<br />
ovim načinom se „preskače“ vodena faza.<br />
Tako proizvodi zadržavaju kvalitetu, formu,<br />
boju, strukturu i okus.<br />
restaurant&hotel � veljača 2011<br />
Kvaliteta začina ovisi o podrijetlu, mjestu,<br />
načinu sađenja, vremenu i načinu<br />
branja, gnojenju i zalijevanju, transportu<br />
i pohranjivanju, kao i o kvaliteti ubranih<br />
dijelova biljke. Kad ljekovita svojstva<br />
biljke dosegnu svoj vrhunac, najpogodniji<br />
je trenutak za branje. Taj se trenutak ovisno<br />
o području na kojem se plantaža nalazi,<br />
uglavnom proteže od ljeta do jeseni. Lijepo<br />
i sunčano vrijeme u kasnim jutarnjim<br />
satima idealno je za branje. <strong>Ne</strong>ke biljke,<br />
poput mažurana, lavande i ružmarina prilikom<br />
berbe moraju biti u cvatu, za razliku<br />
od kopra, kadulje ili metvice koje ne trebaju<br />
procvjetati, dok se bosiljak, estragon ili<br />
čubar beru čim sazru.<br />
Kvaliteta začina definirana je snagom<br />
arome. Snaga arome od deset grama smrznuto<br />
sušene biljke ima deset puta jači intenzitet<br />
od njenog svježeg oblika. Učinak<br />
sadržajnih tvari je nakon sušenja – zbog<br />
oduzimanja vode – deseterostruko je veći, a<br />
njihova težina postaje deseterostruko lakša.<br />
No, potrebno je istaći da je kvaliteta začina<br />
veća ako se prilikom prerade koristi veća<br />
količina listova i što manja količina stabljika.<br />
Veća količina listova znači manju težinu,<br />
ali veći volumen.<br />
začini<br />
pripremila / Redakcija R&H<br />
Mala škola<br />
začina<br />
Jeste li znali da se mažuran, lavanda<br />
i ružmarin beru u cvatu, za razliku<br />
od kopra, kadulje ili metvice koje ne<br />
trebaju procvjetati, dok se bosiljak,<br />
estragon ili čubar beru čim sazru
Medicina se od samih početaka koristi<br />
ljekovitim svojstvima biljaka. Ta su svojstva<br />
poznavali naši preci još u kamenom<br />
dobu. Način suvremenog života stres, i sve<br />
češće bolesti, proizveli su pozitivan trend<br />
vraćanja zdravoj prehrani i prirodi. Ljekovite<br />
biljke našle su svoje mjesto i u homeopatskoj<br />
medicini. Posebni sastojci ovih<br />
biljaka imaju utjecaj na različite funkcije<br />
organizma.<br />
Pospješuju izlučivanje probavnih sokova,<br />
djeluju antibakterijski i dezinfekcijski,<br />
ublažavaju kašalj, grčeve, smanjuju kolesterol,<br />
snižavaju visoki krvni tlak, utječu na<br />
rad srca, a s obzirom na njihov utjecaj na<br />
osjetilo mirisa, sve se više koriste kao arome<br />
u terapijske svrhe. Zbog određenih djelovanja,<br />
nekim se začinskim biljkama pripisuju<br />
i afrodizijačka svojstva.<br />
Još jedna važna činjenica! Često ne razlikujemo<br />
začine od mirodija. Istina je da razliku<br />
nije uvijek lako odrediti. Začinsko bilje<br />
čine listovi svježih ili osušenih biljaka,<br />
dok se mirodije sastoje od sušenih dijelova<br />
plodova, bobica, korijena ili kore biljke.<br />
Iako nemaju visoku hranidbenu vrijednost,<br />
začini, a i mirodije, igraju veliku ulogu<br />
u zdravoj i normalnoj prehrani.<br />
No, krajnji potrošači, kako bi što dulje sačuvali<br />
kvalitetu začina, trebali bi znati da se<br />
sjemenke i plodovi u većini slučajeva mogu<br />
čuvati nekoliko godina, a da im se kvaliteta<br />
bitno ne promijeni. Osušeni lisnati, kao<br />
i mljeveni začini, u pravilu se čuvaju najviše<br />
godinu, ukoliko se drže na hladnom i suhom<br />
mjestu u dobro zatvorenoj posudi.<br />
Prilikom začinjanja, začinima ne smijemo<br />
prikriti osnovni okus jela. Treba ih dodavati<br />
osobito pažljivo. Svaki začin se ne može<br />
dodavati u svako jelo. Nježne, lisnate začine<br />
dodajemo jelu deset minuta prije kraja kuhanja.<br />
Jednako je s mljevenim, zrnatim začinima,<br />
dok cijele sjemenke i plodove dodajemo<br />
na početku kuhanja kako bismo što<br />
pravodobnije i bolje oslobodili aromu.<br />
gastro<br />
• Termička oprema<br />
• Parnokonvekcijske pećnice<br />
• <strong>Ne</strong>utralna oprema<br />
• Rashladna oprema<br />
• Perilice čaša i suđa<br />
• Pomoćna kuhinjska oprema<br />
• Oprema za pekare i slastičarne<br />
• Sitni inventar<br />
• Oprema za praonice rublja<br />
Gastroprojekt d.o.o. • J. Komparea 3 Samobor • Tel. 01 3734 395 Fax. 01 3734 386 • info@gastroprojekt.hr • www.gastroprojekt.hr<br />
37
38<br />
gastro<br />
kotanyi začinsko bilje<br />
Vrtna svježina<br />
svake kuhinje<br />
Jeste li znali da je u antičkoj Grčkoj mažuran korišten za jačanje<br />
ljubavne moći, a da su Rimljani koristili origano za tjeranje mrava?<br />
Jeste li znali da je u srednjem vijeku buketić<br />
bosiljka značio poziv na ljubavnu igru?<br />
restaurant&hotel � veljača 2011<br />
Začinsko bilje je neizostavan sastojak mnogih jela,<br />
koje obogaćuje, oplemenjuje, dodaje ili pojačava aromu,<br />
te svakako pridonosi ukupnom izgledu posluženog<br />
jela. Začinsko bilje ima i snažan učinak na fizičko,<br />
mentalno i duševno zdravlje čovjeka te je pravi izvor vitamina<br />
za podizanje raspoloženja i energije.
“sušeno začinsko bilje u potpunosti može zamijeniti svježe<br />
ako je prerada svježih proizvoda pravi spoj tehnike i osjećaja”<br />
Danas gotovo da nema kućanstva koje na svojim<br />
kuhinjskim policama nema barem nekoliko sušenih<br />
začina – peršin, bosiljak, vlasac ili neko drugo aromatično<br />
začinsko bilje. Sušeno začinsko bilje u potpunosti<br />
može zamijeniti svježe ako je prerada svježih<br />
proizvoda pravi spoj tehnike i osjećaja. KOTANYI začinsko<br />
bilje obrađivano je i kontrolirano s puno ljubavi<br />
i strasti. Zahvaljujući vrhunskoj obradi izvorna<br />
svježina začinskog bilja ostaje i dalje snažnog okusa<br />
u svim vašim jelima.<br />
U KOTANYI asortimanu nalazimo sve začinsko bilje:<br />
origano, peršin, vlasac, bosiljak, kopar, ružmarin i<br />
mnoge druge te neke mješavine začinskog bilja kao što<br />
su Provansalska mješa<strong>vina</strong> začinskog bilja, Začinsko<br />
bilje na dalmatinski te Začinsko bilje za salatu. KOTA<br />
NYI mješavine samog začinskog bilja izvrsna su kombinacija<br />
intenzivnog i bogatog okusa koje jelima daju<br />
lagano mediteransku notu.<br />
Zbog načina na koje je sušeno, KOTANYI začinsko<br />
bilje i mješavine začinskog bilja bogate su eteričnim<br />
uljima u kojima se krije snaga mirisa i okusa kao kod<br />
svježe ubranog začinskog bilja.<br />
Nastojite maksimalno uživati u tom doživljaju i prenesite<br />
taj tračak strasti dalje!<br />
www.kotanyi.com/hr<br />
kvalitetu i svježinu kotanyi začinskog bilja preporučio<br />
je majstor kuhar branko ognjenović<br />
gastro<br />
restaurant&hotel � veljača 2011<br />
39
40<br />
kava<br />
ispravan način kako istraživati, dijagnosticirati i podešavati opremu, te<br />
objasniti korisniku zašto su parametri podešeni na te vrijednosti i što<br />
to u konačnici znači za njegov napitak u šalici<br />
restaurant&hotel � veljača 2011<br />
provjera kvalitete<br />
Espresso način pripreme u Hrvata pojavljuje se krajem<br />
šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog<br />
stoljeća. U to vrijeme imati espresso u ponudi bila<br />
je revolucija, mada kao brendovi, uglavnom se spominju<br />
Franck i Hausbrandt.<br />
Početkom devedesetih dolazi do najezde “originalnih<br />
talijanskih espressa”, mješa<strong>vina</strong> kave iz susjedne<br />
Italije, gdje je najjači marketinški trik bila upravo parola<br />
“originalna talijanska kvaliteta”.<br />
Prije desetak godina počela je era kvalitetnijih napitaka<br />
na bazi espressa u šalici. Sudjelovanjem Hrvata<br />
na svjetkim natjecanjima za bariste, školovanjem na<br />
raznim akademijama, institutima te otvaranjem istih<br />
ili sličnih ustanova u Hrvatskoj, organiziranjem nacionalnog<br />
prvenstva, počela se mijenjati svijest zaljubljenika,<br />
konzumenata i dobrog dijela vlasnika s područja<br />
HoReCa.<br />
Upravo ta svijest potaknula je pržioničare, uvoznike<br />
i distributere kave da nauče više o svom proizvodu,<br />
kako ga spravljati po zadanoj proceduri i parametrima<br />
upravo za taj njihov proizvod, te koju mješavinu kave<br />
izabrati za espresso.<br />
Zadovoljiti tehničku izvedbu ili pripremiti espresso<br />
po zadanoj proceduri, tada, znao je isključivo obučeni<br />
i motivirani barista, ali da biste zaokružili priču trebalo<br />
je sa znanjem i razumijevanjem podesiti optimalne parametre<br />
na opremi (omekšivač, pumpa, mlinac, aparat<br />
za kavu) za pripremu tzv. savršenog espressa.<br />
CSI za espresso<br />
Pravilnom i preciznom dijagnostikom, putem mjernih<br />
instrumenata i laboratorijske opreme možete doći do<br />
savršenog espressa<br />
tekst / Romeo Lambaša, autorizirani trener SCAE of Europe<br />
optimalni parametri<br />
Mnogi samozvani i neuki « stručnjaci za espresso» šire<br />
iskrivljene i neosnovane tvrdnje, štoviše štetne, upravo<br />
oko pravilnih ili bolje rečeno optimalnih vrijednosti na<br />
koje se podešava oprema za pripremu espressa.<br />
Nije problem u njima što to pišu i pričaju, nego u onima<br />
koji u to bezuvijetno i bez testiranja vjeruju i svoju opremu<br />
podešavaju po parametrima iz novinskih tekstova, blogova i<br />
sličnih izvora bez promišljanja oko korištenja drugačije mješavine,<br />
različite porcije – doze kave, aparata...<br />
Tako se ukazala potreba za pravilnom i preciznom dijagnostikom,<br />
putem mjernih instrumenata i laboratorijske<br />
opreme. Morao se naći ispravan način kako istraživati, dijagnosticirati<br />
i podešavati opremu, te objasniti korisniku<br />
zašto su parametri podešeni na te vrijednosti i što to u konačnici<br />
znači za njegov napitak u šalici, te razumno odgovoriti<br />
na korisnikova moguća pitanja.
temperatura<br />
Danas smo u mogućnosti pratiti termičku sliku termosifonije,<br />
realnih vrijednosti temperature koja natapa<br />
dozu u realnom i zadanom vremenu kroz zadani<br />
protok. Sve vrijednosti se bilježe preko preciznog toplomjera<br />
u vremenskom intervalu od jedne sekunde,<br />
što se može prikazati na računalnom programu u<br />
temperaturnim tablicama ili u temperaturnom grafu.<br />
Sve izmjere se rade zasebno za svaki promijenjeni<br />
slučaj, primjerice - ukoliko se mijenja mješa<strong>vina</strong>, doza,<br />
aparat, pozicija aparata mijenjaju se i podesive vrijednosti.<br />
voda<br />
Jedna od bitnijih stavki – voda, mjeri se i kontrolira,<br />
a temeljem izmjera možemo dijagnosticirati i poboljšati<br />
kvalitetu espressa. U vodi mjerimo tvrdoću, kiselost<br />
i udio minerala, te ju pokušavamo tretiranjem optimalizirati<br />
za potrebite uvijete.<br />
tlak<br />
Svaki aparat za pripremu espressa ima integrirana<br />
dva tlakomjera. Jedan pokazuje tlak mrežnog napajanja<br />
u mirovanju i tlak pumpe koji tlači dozu, a drugi tlak u<br />
kotlu uvjetovan povećanom temperaturom vodene pare.<br />
To su najčešće vrlo jeftini tlakomjeri i u ozbiljnijoj<br />
dijagnostici na njih se ne možemo osloniti, stoga se koriste<br />
periodički umjereni laboratorijski tlakomjeri i izmjere<br />
se vrše na kritičnim točkama aparata.<br />
ektrakcija<br />
Pomoću dvije vrste refraktometra - optičkim i elektronskim,<br />
mjerimo udio otopljene suhe tvari u espressu.<br />
Te vrijednosti nam pokazuju iskoristivost zadane doze<br />
uvijetovane tehnikom pripreme, djelotvornošću aparata<br />
i mlinca, te optimalnu dozu kave po zadanoj mješavini.<br />
endoskop<br />
Ovaj industrijski uređaj za dubinsko snimanje na<br />
samom potrošačkom mjestu kroz snimku i fotografiju<br />
ukazuje na zasićenost vitalnih dijelova aparata vodenim<br />
kamencem, kako bi sa velikom preciznošću<br />
odredio njegov generalni ili parcijalni servis.<br />
Dosad poznatom tehnikom nismo mogli točno<br />
odrediti potrebu za generalnim uređenjem aparata, a<br />
ukoliko smo „odokativnom“ metodom ustvrdili da je<br />
to potrebno nosili smo ga na servisiranje te ga u potpunosti<br />
rastavili i tek tada sa sigurnošću zaključili je<br />
li (ili nije) potreban generalni servis.<br />
Istim uređajem možemo pregledati i snimiti sve<br />
devijacije koje otežavaju i/ili onemogućavaju ispravan<br />
rad aparata. Rad i metodologiju s endoskopom<br />
smo sami istražili i njegovu primjenu u kava industriji,<br />
trenutno koristimo jedini u svijetu.<br />
Mnogi će reći da je to nepotrebna znanstvena disciplina<br />
no međutim, priprema espressa od mješavine<br />
u vrećici do vrhunskog napitka u šalici, iziskuje mnogo<br />
znanja uz dužno poštivanje tradicije, ali i uz praćenje<br />
novih trendova tehnika i tehnologija.<br />
www.peral.hr<br />
info@peral.hr<br />
kava
<strong>vina</strong><br />
vinogradi <strong>vina</strong>rije saints hills, baš kao i troje od četvero djece obitelji tolj, nose imena po svecima. tako je dingač <strong>njegova</strong>n u<br />
vinogradu sv. luce, plavac u vinogradu sv. roka, a ne<strong>vina</strong> u vinogradu sv. ante. ernest i ivana tolj osim u proizvodnju, potpuno<br />
su uključeni i u prezentaciju <strong>vina</strong><br />
saints hills<br />
<strong>Ernest</strong> i <strong>njegova</strong> (<strong>Ne</strong>)<strong>vina</strong><br />
Atraktivno ime, pametni poslovni potezi i angažiranje bordoškog<br />
enologa Michela Rollanda zaintrigirali su vinski svijet za <strong>Ne</strong>vinu,<br />
jedno od tri <strong>vina</strong> relativno nove <strong>vina</strong>rije Saints Hills<br />
tekst / Alma Radoš malo o ljubavi i modi<br />
Na tradicionalnom Festivalu <strong>vina</strong> u Zagrebu slučajno<br />
sam upoznala i <strong>Ernest</strong>ovu prekrasnu suprugu Ivanu.<br />
Kada sam kasnije tog dana “chatala” s prijateljicom<br />
Na jednom enogastro partyju kolegica Sanja Muzaferija<br />
nije krila oduševljenje <strong>Ernest</strong>ovom <strong>Ne</strong>vinom, rekavši<br />
mi kako joj je – kad su <strong>vina</strong> u pitanju – <strong>Ne</strong><strong>vina</strong><br />
otkriće godine. U to vrijeme, <strong>Ne</strong>vinu sam kušala tek<br />
drugi put, iako sam o <strong>Ernest</strong>u Tolju, poduzetniku kojem<br />
su <strong>vina</strong> po svemu sudeći velika strast, čitala i čula<br />
vrlo mnogo, a na istom partyju uspjela sam s njim<br />
izmijeniti nekoliko rečenica. Vrlo ugodan Dalmatinac<br />
(podrijetlom iz Metkovića, op.a.), kazala sam Sanji, koja<br />
je s njim već odavno na “ti”. Nakon toga sreli smo<br />
se još dva, tri puta na vinskim događajima u Zagrebu i<br />
moram priznati da mi je odskakao od većine hrvatskih<br />
<strong>vina</strong>ra, vjerojatno zbog činjenice da je u vinski svijet<br />
došao iz sasvim drugog biznisa, u kojem je, iako relativno<br />
mlad (ove godine napunit će četrdeset), napravio<br />
zavidnu karijeru. Kao predsjednik Uprave i osnivač<br />
zagrebačke tvrtke Eurocable Group proputovao je svijet,<br />
a njegov smisao za uspješnim poslovanjem prepoznaje<br />
se i u najnovijoj vinskoj priči o <strong>Ne</strong>vinoj i Dingaču,<br />
koje proizvodi <strong>njegova</strong> <strong>vina</strong>rija Saints Hills.<br />
(inače odličnom poznavateljicom i obožavateljicom<br />
hrvatskog enogastro svijeta), kazala sam joj kako sam<br />
upoznala najljepšu ženu hrvatske vinske scene. Još joj<br />
nisam uspjela napisati o kome se radi, a prijateljica mi<br />
je odgovorila da je njoj lijepa supruga <strong>Ernest</strong>a Tolja,<br />
“onog novog <strong>vina</strong>ra s <strong>Ne</strong>vinom”. Impresiju sam podijelila<br />
s još nekoliko žena, a staro je pravilo da je najmjerodavniji<br />
kompliment onaj kojeg žena uputi ženi.<br />
Ivana Tolj nije samo lijepa, ona je i potpuno involvirana<br />
u proizvodnju, a osobito u prezentaciju <strong>vina</strong>.<br />
I ako smijem primijetiti, osim što <strong>Ernest</strong> i nakon sedam<br />
godina braka ne krije koliko voli Ivanu, riječ je<br />
o modno najosviještenijem i najusklađenijem paru<br />
hrvatskog vinskog svijeta. Jednostavno ih je uživanje<br />
promatrati.
a sada nešto i o vinu<br />
<strong>Ernest</strong>ova <strong>vina</strong>rija Saints Hills sa središnjim podrumom<br />
u Dicmu, mjestu na putu od Splita prema Sinju,<br />
osnovana je 2006. Upravo te godine dobio je i koncesiju<br />
na 16 hektara terena u blizini Ploča, točnije u Komarni<br />
te 16 hektara pored mjesta Radovani (u okolici<br />
Višnjana) u Istri, dok je kupio osam hektara na Dingaču<br />
– najpoznatijem pelješkom vinogorju.<br />
Na Komarni, koja je prvi rod dala tek prošle jeseni,<br />
uz plavac mali eksperimentalno se uzgaja i crljenak te<br />
se nastoji iz obje sorte - zasebno, ali i uz kupažiranje u<br />
različitim omjerima, izvući ono najbolje.<br />
Dok se sa sortama s Komarne još eksperimentira,<br />
Saints Hillsov Dingač 2008. pojavilo se u prodaji i prvo<br />
je vino s najpoznatijeg pelješkog položaja koje je prošlog<br />
studenog uvršteno u program jedne od vodećih<br />
svjetskih vinskih izložbi, 19. međunarodnog vinskog<br />
festivala u talijanskom Meranu. (Uz Vinariju Saints<br />
Hills kao debitanta, pelješka <strong>vina</strong>rija Bura/Mrgudić,<br />
predstavila se na istoj izložbi četvrti put.)<br />
Bilo zbog atraktivnog imena, snažnog marketinga ili<br />
karakteristika, <strong>Ne</strong><strong>vina</strong>, kupaža Chardonnaya i Malvazije,<br />
s prvom berbom 2008. i aktualnom 2009., iz Toljevog<br />
istarskog vinograda, tržištu je – čini se - najatraktivnija.<br />
Riječ je o vinu velikog potencijala, osobito uzme li se u<br />
obzir činjenica da je <strong>Ernest</strong> kao savjetnika angažirao popularnog<br />
bordoškog enologa Michela Rollanda, inače majstora<br />
kupaže (no sigurna sam da u vinskom svijetu nema<br />
čovjeka koji nije čuo za Rollandov dolazak u Saints Hills).<br />
Po prirodi ambiciozan i poslovan, u marketingu smion<br />
i agresivan te s jasno postavljenim ciljem, <strong>Ernest</strong> ništa<br />
nije prepustio slučaju. Stoga ne čudi da za razliku<br />
od većine hrvatskih proizvođača, <strong>vina</strong>rija Saints Hills<br />
gotovo 70 posto <strong>vina</strong> izvozi u SAD, Njemačku i Srbiju.<br />
vizualni identitet saints hills <strong>vina</strong> potpisuje dizajnerica<br />
mary lewis, voditeljica londonskog ureda dizajnerskog<br />
studija lewis moberly<br />
tekst / Jelena Šimić, sommelier<br />
sve – smo ne ne<strong>vina</strong><br />
ne<strong>vina</strong> 2009 vinograd sv. ante<br />
zapadno istarsko vinogorje<br />
<strong>Ernest</strong> Tolj, šarmantni i galantni biznismen,<br />
vlasnik <strong>vina</strong>rije Saints Hills, uljepšao<br />
je i obogatio vinske karte u restoranima<br />
koji drže do kvalitete! Sve je prisutniji<br />
na tržištu, a i šire s iznimno dobrim Plavcem<br />
malim s Pelješca i <strong>Ne</strong>vinom, kupažom<br />
autohtone Malvazije istarske (75 posto)<br />
i Chardonnaya (25 posto) iz vinograda<br />
Sv. Ante u Radovanima. Kristalnobistro vino,<br />
tehnički i organoleptički ispravno. Boja<br />
je blistavo slamnato-žuta sa zelen kastom<br />
nijansom pri rubovima. Vinske suze koje se<br />
spuštaju niz rub stijenki čaše otkrivaju karakter<br />
ovog velikog <strong>vina</strong>. Mirisom na početku<br />
suzdržana, kasnije se otvara. Izbalansiranih<br />
kiselina, kremasto, iskreno, skladno,<br />
moćno i ukusno. Chardonnay joj daje kremastost<br />
i strukturu, a Malvazija gorkast tipični<br />
okus na kraju. Voćnost je naglašena u<br />
dovoljnoj mjeri, svježe livadno, blagi utjecaj<br />
hrastove bačve dobro uklopljen... U pozadini<br />
se osjete floralne nijanse. Završetak<br />
ugodno gorkast, slankasto.<br />
Radujem se kušanju nakon četiri, pet godina<br />
s obzirom da <strong>Ne</strong><strong>vina</strong> ima odličan potencijal<br />
za starenje! Predlažem široku čašu<br />
i posluživanje <strong>vina</strong> na temperatri od 12 do<br />
13 stupnjeva Celzija. Uživajte u čarima <strong>Ne</strong>vine,<br />
jer <strong>Ne</strong><strong>vina</strong> je sve samo ne ne<strong>vina</strong>.<br />
P. S. Riječ je o vinu namijenjenom za one<br />
s „dubljim“ džepom, s obzirom da mu je cijena<br />
malo “nabildana”.<br />
<strong>vina</strong><br />
4
44<br />
<strong>vina</strong><br />
marijan knežević, enolog podruma belje<br />
podrumi belje<br />
Vinar<br />
godine<br />
Podrume Belje, pod<br />
vodstvom glavnog enologa<br />
Marijana Kneževića, revija<br />
Svijet u čaši proglasila<br />
je <strong>vina</strong>rom godine što je<br />
veliko priznanje u svijetu<br />
<strong>vina</strong> u Hrvatskoj<br />
nova dimenzija graševine<br />
Za 2010. s pravom se može reći da je bila zlatna za<br />
Podrume Belje. Titula <strong>vina</strong>ra godine, regionalni trofej<br />
na Decanteru te visoke ocjene najcjenjenijeg svjetskog<br />
vinskog kritičara Roberta Parkera, samo su dio<br />
osvojenih priznanja koji potvrđuju kvalitetu <strong>vina</strong> Podruma<br />
Belje.<br />
Podrume Belje, pod vodstvom glavnog enologa<br />
Marijana Kneževića časopis "Svijet u čaši", prva specijalizirana<br />
revija za vino, gastronomiju i turizam, proglasila<br />
ih je Vinarom godine, što je veliko priznanje u<br />
svijetu <strong>vina</strong> u Hrvatskoj.<br />
Najbolji način da se pozicionirate u svijetu <strong>vina</strong><br />
i da pokažete koliko vrijedite jest sudjelovanje na<br />
značajnim, internacionalnim ocjenjivanjima <strong>vina</strong> u<br />
zemlji i napose u inozemstvu. Kad se kao posljedica<br />
toga osvoje velike nagrade onda je puno lakše, a među<br />
prestižnim međunarodnim nagradama i priznanjima<br />
treba izdvojiti zlatnu medalju i regionalni trofej za vrhunski<br />
Merlot 2008. na ocjenjivanju <strong>vina</strong> Decanter u<br />
Londonu koju je ovo vino osvojilo i ušlo među 99 najboljih<br />
<strong>vina</strong> svijeta.<br />
Cabernet sauvignon barrique 2007. osvojio je zlatnu<br />
medalju u Italiji na festivalu Emotioni dal Mondo.<br />
"Vinu želimo dati pečat baranjskog podneblja, da se zna odakle dolazi, ali i ukomponirati jednu modernu notu. <strong>Ne</strong>ću reći da<br />
nastojimo dobiti modernu Graševinu, već onu s nekom novom dimenzijom, kako bi se približili stranom kupcu, jer proizvodimo<br />
za krajnjeg potrošača, a ne za sebe. Podrumari jako vole svoja <strong>vina</strong> i najradije ih nikada ne bi prodali. No, treba razmišljati<br />
ekonomski. S nekoliko prošlih berbi Graševinu smo željeli vratiti na tržište i Baranju ponovno približiti vinskom svijetu. Nakon<br />
što su naša <strong>vina</strong> prihvaćena na domaćim ocjenjivanjima, odlučili smo se na iskorak prema inozemstvu. Svjetski kritičari nisu<br />
bili previše upoznati s hrvatskim Graše<strong>vina</strong>ma, ali je vrlo brzo stigao rezultat, pa je to vino jedno od pet hrvatskih <strong>vina</strong> koja su<br />
kod svjetski poznatog vinskog kritičara Roberta Parkera dobila 90 bodova, što ga svrstava u red izvrsnih", Marijan Knežević<br />
restaurant&hotel � veljača 2011
osvojene<br />
nagrade<br />
u 2010.<br />
�<br />
podrumi belje,<br />
marijan knežević -<br />
titula Vinar godine 2010.,<br />
po izboru Svijeta u čaši<br />
merlot 2008. -<br />
trofej i zlatna medalja Decanter 2010.<br />
cabernet sauvignon<br />
barrique 2007. -<br />
zlatna medalja, Bergamo, Italija 2010.<br />
graše<strong>vina</strong> 2009. -<br />
90 bodova najznačajnijeg svjetskog<br />
vinskog kritičara Roberta Parkera<br />
�<br />
ostale nagrade u 2010.:<br />
graše<strong>vina</strong> goldberg 2008.<br />
srebrna medalja Vinalies<br />
Internationales Pariz 2010.<br />
brončana medalja, Decanter 2010.<br />
chardonnay 2008.<br />
srebrna medalja<br />
Chardonnay du Monde 2010.,<br />
Francuska<br />
“vinogradi se prostiru od<br />
prvih kuća u belom manastiru<br />
pa sve do dunava”<br />
Beljski Merlot koji je pokupio lovorike u Londonu<br />
ima svoju vlastitu priču.<br />
Sve je krenulo berbom 2007. godine gdje su Merlot<br />
i Cabernet sauvignon osvojili zlata na regionalnim<br />
ocjenjivanjima, da bi se ista <strong>vina</strong> potvrdila zlatom<br />
na ocjenjivanju u Bergamu. Sljedeća berba Merlota<br />
2008. dobija konačnu i možda najveću potvrdu svoje<br />
kvalitete na Decanteru. Vrhunski Merlot 2008. odležao<br />
je pet mjeseci u velikim hrastovim bačvama volumena<br />
10 000 l. Duboka rubinsko crvena boja ovog <strong>vina</strong> ukazuje<br />
na ozbiljno vino. Miris mu je dubok, pun, voćnog<br />
karaktera s naglaskom na kuhano voće i marmeladu,<br />
te čeka u bocama.<br />
dobrodošli u podrume belje<br />
<strong>vina</strong><br />
Podrum Belje prvi put se spominje davne 1526. godine kad je ukopan<br />
u brijeg u srcu Kneževih Vinograda. Ovo fantastično zdanje iza svojih<br />
teških vrata skriva dvije etaže dugačkih hodnika ispunjenih bačvama<br />
od najboljeg slavonskog hrasta i izuzetnu zbirku arhivskih <strong>vina</strong>.<br />
Duž južnih osunčanih padina Banovog brda pruža se 7,5 kilometara<br />
beljske vinske ceste koja vodi kroz najljepše predjele vinograda.<br />
U samom srcu vinograda smješten je Vidikovac s kojeg se pruža fantastičan<br />
pogled na beljske vinograde, baranjsku ravnicu i okolna sela.<br />
Posebno je čarobno na Vidikovcu tijekom ljetnih mjeseci kad se pruža<br />
mogućnost posjetiteljima organizirati neponovljiv objed u prirodi,<br />
dakako uz zvuke tamburice. Uz stručno vođenje, u vinskoj cesti se<br />
može uživati iz autobusa, auta, s bicikla ili šečući se kroz nepregledne<br />
nasade vinograda.<br />
Posjetite impresivne Podrume Belje s kušaonicom u tradicionalno<br />
baranjskom etno stilu i vinotekom koji su otvoreni svaki dan za individualne<br />
i grupne posjete od 9 do 20 sati.<br />
Više informacija na turizam@belje.hr ili na tel.: +385 (0)31 790 127<br />
restaurant&hotel � veljača 2011<br />
45
46<br />
<strong>vina</strong><br />
crnjaci sa sicilije<br />
Un Siciliano Vero<br />
Osim uz sva jela uz koja inače pašu crna <strong>vina</strong>, Morettijevi crnjaci<br />
izvrsno pašu uz dalmatinsku pašticadu<br />
veljača 2011 � Restaurant&Hotel
preporuka / Vivat fina <strong>vina</strong> (www.vivat-fina<strong>vina</strong>.hr)<br />
Prije 11 godina Antonio Moretti – vlasnik poznatih<br />
talijanskih modnih brendova Bonora i Carshoe - pustio<br />
je u promet prvu berbu svog prvog <strong>vina</strong> Crognolo<br />
1998 IGT (Indicazione Geographica Tipica – oznaka<br />
geografskog podrijetla) supertoskanca iz vinograda<br />
pokraj Arezza. Do tada je obitelj Moretti proizvodila<br />
grožđe prodajući ga drugim <strong>vina</strong>rima. Među njima je<br />
bio i Piero Antinori koji je potaknuo Morettija za proizvodnju<br />
vlastitog <strong>vina</strong>. Crognolo je bio prva Morettijeva<br />
ulaznica u elitni klub supertoskanaca nastala kao<br />
rezultat suradnje s respektabilnim enologom Carlom<br />
Ferrinijem i njegovim asistentom Gioijom Crestijem.<br />
Sicilijanski posjed Morettija poznat pod imenom Feudo<br />
Maccari nastao je dugotrajnim i upornim okrupnjivanjem<br />
sitnih posjeda malih proizvođača na jugoistoku<br />
otoka, južno od Sirakuse. Točnije, smješten je gotovo<br />
na najjužnijoj točki Sicilije – položaju Noto, gledajući<br />
na veličanstvenu Leptis Magnu, lijevo na Penopolez,<br />
desno na Kartagu. Tako se vinogradi Feudo Maccari nalaze<br />
u srcu Mediterana, na mjestu gdje su se stoljećima<br />
isprepletale rimske, grčke i arapske kulture i utjecaji.<br />
U obnovljenim vinogradima najviše se njeguje cabernet<br />
sauvignon, syrah i cataratto u dodatku crillou i<br />
nero d’ avoli. Udaljen samo milju od mora posjed uživa<br />
u mediteranskim strujanjima umjerene klime što<br />
pridonosi zdravlju loza i grožđa. Tlo je dominanto vulkansko<br />
s miješanjem pijeska i krede.<br />
<strong>Ne</strong>ro d’ avola grožđe je koje najbolje daje ekspresiju<br />
ovog područja – od njega nastaju <strong>vina</strong> snažne strukture,<br />
intenziteta, zaokruženosti i balansa. U prijevodu<br />
značilo bi “crna Avola”, a za one koji ne znaju Avola je<br />
grad i općina u Sirakuzi na Siciliji. U prošlosti ova sorta<br />
često davala sirupasta <strong>vina</strong> s visokim alkoholom.<br />
antonio moretti, nakon diplome na sienskom<br />
sve učilištu otvorio je prvu modnu trgovinu,<br />
od koje je nastao lanac trgo<strong>vina</strong> širom italije<br />
preporuka<br />
Uz <strong>Ne</strong>ro d’ Avola (s malim doprinosom Syraha) iz<br />
2009. sa 13,5 posto alkohola, koji osobito paše uz jela<br />
s roštilja, svakako preporučamo vino Saia iz 2008., s<br />
13,5 posto alkohola. Saia je također proizvedena od<br />
sorte <strong>Ne</strong>ro d’Avola, a ime je dobila po drevnom arapskom<br />
nazivu za male kanale i vijadukte koji dovode<br />
vodu u ljetnim mjesecima. Grožđe nero d’avola dolazi<br />
s loza prosječne starosti 20 godina, ručno je brano.<br />
Maceracija je oko 15 dana, puna malolaktika, te<br />
15 mjeseci u hrastovom barriqueu (pola u jednogodišnjem).<br />
Prije puštanja u promet vino leži još četiri<br />
mjeseca u boci.<br />
Saia je neprozirno duboke ljubičaste boje s aromama<br />
tamne i gorke crvene višnje, spearminta, začina i tragova<br />
hrastovog drveta. U ustima daje baršunasti dojam uz<br />
sočnu, egzotičnu koncentraciju voća u balansu s finom<br />
poddozrelom kiselinom i zrelim, slatkim taninima. Dug,<br />
prodoran finiš završava u notama drva, začina i papra.<br />
To je vino dokazano visoke kvalitete; iz berbe u berbu<br />
s visokim ocjenama relevantnih vinskih stručnjaka<br />
i kritičara. Osobito paše uz mesa jakih okusa, ali i<br />
uz sireve.<br />
Osim ovog <strong>vina</strong> preporučamo Maharis (nero d’ avola,<br />
cabernet sauvignon, syrah) iz 2007. s 13,5 posto alkohola.<br />
Ime, koje je vino dobilo po arapskim osmatračkim<br />
tornjevima s kojih se pratilo more i obala,<br />
simbolizira susretanje različitih stilova i kultura. Maharis<br />
je tamne neprozirne boje, vrlo koncentriranih,<br />
gotovo balzamičnih aroma crnih bobica i višanja s notama<br />
ružmarina i cvjetnim aromama. Puno je, izdašno,<br />
svilenkasto s istodobnom, osvježavajućom kiselinom.<br />
Finiš je dug i jasan.<br />
<strong>vina</strong><br />
veljača 2011 � Restaurant&Hotel<br />
47
48<br />
<strong>vina</strong><br />
veljača 2011 � Restaurant&Hotel<br />
vinograd feudo maccari<br />
Ekspozicija: jug, jugoistok<br />
Prosječna starost loza: 20 do 30 godina<br />
Nadmorska visina: 80 metara<br />
Broj loza po hektaru: 5 555<br />
Proizvodnja po hektaru: 3 000 kilograma<br />
Tlo: krš, kompaktni vapnenac<br />
Odležavano u barriqueu od francuske hrastovine<br />
Odležavanje u boci prije puštanja u promet: 12 mjeseci<br />
Gastro orijentacija: mesa punih okusa, divljač, pirjana mesa, sirevi...<br />
od finih cipela do finih <strong>vina</strong><br />
Osim crnjaka sa Sicilije, Antonio Moretti poznat je<br />
i po vinima s posjeda Sette Ponti smještenog u središtu<br />
Chianti zone, sjeverozapadno od Arezza u toskanskoj<br />
regiji. Sette Ponti na talijanskom znači sedam<br />
mostova koji premošćuju rijeku Arno na putu<br />
iz Arezza do Firenze, a prvi od njih, Ponte Buriano -<br />
podignut u 13. stoljeću - nazire se u desnoj pozadini<br />
daVincijeve Mona Lise. Od 1957. Sette Ponti postalo<br />
je lovno područje arhitekta Alberta Morettija.<br />
Njegov sin, Antonio Moretti, nakon diplome na sienskom<br />
sveučilištu otvorio je prvu modnu trgovinu,<br />
od koje je nastao lanac trgo<strong>vina</strong> širom Italije te nasta-<br />
vio s brendom Arfanga, poznatom po finoj kožnoj galanteriji<br />
i ručno rađenim cipelama Bonora i Carshoe.<br />
Posjed Tenuta Sette Ponti obuhvaća oko 60 hektara vinograda<br />
na nadmorskoj visini od 200 do 300 metara.<br />
Najstarije loze posađene su 1935. dok su novi trsovi zasađeni<br />
od 1997. do 2000. sorti sangiovese, cabernet sauvignon<br />
i merlot. Prvo vino posjeda pušteno u prodaju je<br />
Crognolo berbe 1998. (kombinacija sangiovese 90 posto<br />
i merlota), vrlo fino vino, elegantnog stila i izdašnosti.<br />
Sljedeće vino bilo je Oreno (prema nazivu male rijeke<br />
koja teče posjedom). Riječ je o internacionalnom Cuvéeu<br />
s dominantnim cabernet sauvignonom, prepoznatljivih<br />
mirisa i strukture.
vinitech sifel bordeaux<br />
Uspjeh unatoč nevremenu<br />
Iako je snijeg poremetio ovogodišnje izdanje bordoškog sajma Vinitech<br />
SIFEL, zabilježen je veći broj posjetitelja u odnosu na protekle godine<br />
U organizaciji Promosalonsa Hrvatska, Vinitech SI-<br />
FEL posjetilo je stotinjak najboljih hrvatskih <strong>vina</strong>ra, vinogradara<br />
i tvrtki. Tako se, krajem godine vinska Hrvatska<br />
preselila u Bordeaux u Francusku. Agrokor <strong>vina</strong>,<br />
HZPS, Sajam Bjelovar, uz pratnju Promosalonsa Hrvatska<br />
i njegovog delegara Oliviera Medrosa, posjetili<br />
su ovaj sajam u Francuskoj. Održani su mnogi B2B susreti<br />
i konferencije uz posjete čuvenim vinskim domenama<br />
i dvorcima.<br />
Ovogodišnje izdanje organizirano od 30. studenog<br />
do 2. prosinca u Kongresno izložbenom centru Parc des<br />
Expositions - Bordeaux Lac, bilo je atipično po mnogočemu<br />
– ne samo zato što je sjedinjenje Vinitecha i SI-<br />
FELA rezultiralo povećanjem broja posjetitelja nego<br />
što je snijeg poremetio cjelokupno održavanje sajma.<br />
S obzirom na prvi zajednički nastup dvaju sajmova specijaliziranih<br />
za <strong>vina</strong>rstvo i vinogradarstvo te voćarstvo i<br />
povrtlarstvo, svi sudionici zaključili su da je njihovo spajanje<br />
uspješno obavljeno i da je premašilo sva očekivanja.<br />
Veliki porast broja posjetitelja u prva dva dana sajma<br />
umanjile su vremenske nepogodama, no konačan rezultat<br />
od 40 492 posjetitelja ukazao je na porast tog<br />
broja unatoč nesklonim vremenskim uvjetima. Ovogodišnji<br />
sajam sa 754 izlagača i više od tisuću brendova<br />
iscrpno je predstavio opremu, usluge i inovacije komplementarne<br />
za oba sektora.<br />
Dvojica predsjednika Marc Lecoq (Vinitech / Congres<br />
et Expositions de Bordeaux) i Yves Bertrand (SIFEL / Orgagri<br />
/ Interco) kao zaključak ističu nastavak suradnje i<br />
još jaču sinergiju proizašlu iz sjedinjenja dvaju sektora.<br />
“Zacrtali smo put za budućnost u kojoj će se poljoprivreda<br />
morati zasnivati na modernim tehnologijama.<br />
Pokazali smo da pretjerana specijalizacija ima brojna<br />
ograničenja i da dva sektora imaju potrebu zajedničkog<br />
razvoja proizvoda i usluga. Veze stvorene na ovogodišnjem<br />
sajmu i očekivanja posjetitelja ostavljaju nas<br />
u uvjerenju da će uskoro i Sifel postati referentni sajam<br />
u sektoru voćarstva i povrtlarstva na području Mediteranskog<br />
bazena”, istaknuo je Yves Bertrand.<br />
“Podsjećamo da ovogodišnji uspjeh proizlazi iz bogatih<br />
profesionalnih poslovnih sastanaka kao što su<br />
Mondiaviti i Nacionalni kongres proizvođača povrća<br />
Francuske, stotinjak poslovnih susreta i foruma organiziranih<br />
na sajmu. Za sljedeće izdanje 2012. sajam<br />
otvara nove perspektive po pitanju nagrađivanja inovacija”,<br />
zaključuje Marc Lecoq.<br />
fotografije sa sajma mogu se slobodno preuzeti na internetskoj<br />
stranici www.vinitech-sifel.com<br />
vinitech sifel potvrđuje svoj međunarodni brend<br />
Posljednji dan studenog bio je u znaku stranih delegacija - 15 veleposlanika iz zemalja proiz vođača došlo je otkriti ponudu<br />
sajma. Udio stranih posjetitelja predstavlja oko 15 posto svih posjeta od čega najveći broj otpada na posjetitelje iz Europskih<br />
zemalja: Španjolske, Italije, Portugala, Švicarske i Njemačke. Od ostalih posjeta na visokoj međunarodnoj razini<br />
valja istaknuti dolaske Predsjednika i direktora OIV-a, Međunarodne zajednice enologa i najvećih udruženja enologa i vinogradara<br />
iz najvećih zemalja proizvođača. Brojni profesionalni posjetitelji došli su također iz Sjedinjenih Država, Kanade,<br />
Bugarske, Rumunjske, Hrvatske, Slovenije, Rusije, Čilea, Urugvaja, Venezuele, Brazila... čak i Japana - otvorivši izlagačima<br />
nove temelje za suradnju<br />
<strong>vina</strong><br />
restaurant&hotel � veljača 2011<br />
49
50<br />
top destinacije<br />
tekst / Žiga Colja, SAGA Institute<br />
saas fee, ferienart resort and spa<br />
Alpski biser<br />
<strong>Ne</strong>gdje visoko u švicarskim Alpama čuva se tajna o<br />
magičnom spoju prirode i čovjeka, a vrijeme kao da je stalo<br />
restaurant&hotel � veljača 2011<br />
Na prvi pogled čini se da je riječ samo još jednom naselju<br />
u Alpama. No, ako pogledate malo bolje shvatit ćete da<br />
je to jedna od najbolje čuvanih tajni magičnog spoja prirode<br />
i čovjeka. Saas Fee, vrlo je teško opisati ukratko, ali čak<br />
i ako o njemu ne znate ništa ili tek ponešto, zasigurno ste<br />
ga vidjeli prije dvadesetak godina u spotu i danas popularne<br />
pjesme "Last Christmas" grupe Wham. <strong>Ne</strong> čudi što su<br />
upravo ovo mjesto izabrali za snimanje spota.<br />
Dolina Valais prostire se između najviših gorskih predjela<br />
švicarskih Alpa. Tamo gdje domaćini još uvijek<br />
spavaju u planinarskim cipelama kako nebi pali sa strmine.<br />
To je najsunčanija dolina u ovoj zemlji, okružena<br />
s trinaest vrhova viših od četiri tisuće metara - da ne bi<br />
netko zalutao nepozvan – govorili su u davna vremena.<br />
I danas je tu kao i nekada... Arhitektura i ljudi. Tome<br />
u prilog ide i zakon po kojem se svaka zgrada mora<br />
sastojati od najmanje 40 posto drva, a 1951. je odlučeno<br />
da u selu nema automobila, pa tu doslovno možete<br />
nahraniti dušu i tijelo (bez ispušnih plinova). Za transport<br />
se brinu mali električni taksiji, koji će osigurati i<br />
foto / SAGA Institute, Ferienart, Saas Fee in Riffelalp<br />
prijevoz vaše prtljage do hotela. Tako vaš odmor započinje<br />
šarmantno već na početku, tu na kraju doline na<br />
nadmorskoj visini od 1.800 metara.<br />
No, najbolje tek dolazi u jednom od najatraktivnijih<br />
hotela u švicarskim Alpama - Ferienart Resort and<br />
Spa. Unatoč imenu nisu razdvojeni.<br />
Ferienart s nešto više od osamdeset soba i apartmana<br />
se nalazi u središtu ovog alpskog dragulja. U ponudi<br />
su također četiri restorana i luksuzni spa s bazenima<br />
u kojem će i najzahtjevniji gosti pronaći nešto za<br />
sebe. Saune, masaže, tretmani ljepote učinit će vaš boravak<br />
još ugodnijim. Za gastronomske užitke brine se<br />
priznati kuharski majstor Jorg Walter, a svečana večernja<br />
odjeća je obavezan dio ponude.<br />
U sobi vas čeka jacuzzi, mekani krevet i pogled na<br />
najspektakularniji ledenjak koji se teško može vidjeti<br />
negdje drugdje u Alpama. Udobnost se osjeti na svakom<br />
koraku - bilo da će vaše pancerice u sobi za skije<br />
preko noći ostati na toplom, bilo da će vas do žičare<br />
odvesti električno vozilo.
Ferienart nudi sve čari alpskog turizma, od hladnoće zimske idile do topline prekrasnih hotelskih soba<br />
top destinacije<br />
restaurant&hotel � veljača 2011<br />
51
52<br />
top destinacije<br />
restaurant&hotel � veljača 2011<br />
Ski karte su besplatne za goste hotela i za djecu do<br />
devet godina starosti na cijelom skijaškom području.<br />
Svatko tko je bio tu rado priča o svom odmoru, no ono<br />
najbolje uvijek zadrži za sebe. Uz to, od nedavno su postali<br />
partneri s Vernissage Berghaus Plattjen. U planini<br />
leži planinska koliba s dizajnom koji kombinira rustikalne<br />
i moderne elemente, čiji je vrhunac ponude gastro<br />
doživljaj. Za inovativno kuhanje dobitnik je nagrade<br />
Best of Swiss Gastro. A, ako vam se od tamo ne ide,<br />
naravno - možete i prespavati.<br />
Saas Fee na skijaškom području nudi neke prednosti.<br />
Kao prvo tu je snijeg zajamčen. Sto kilometara staza, od<br />
kojih je najdulja ima 1.800 metara visinske razlike, svaki<br />
dan je besprijekorno spremno za oštre rubove skijaša.<br />
Ako vam se na vrhu planine ne zavrti od ljepote pogleda,<br />
možete uživati u najvišem rotirajućem restoranu na svijetu.<br />
U samo jedan sat možete vidjeti panoramu najviših<br />
vrhova Švicarske. A ako niste znali do tu vas vodi podzemna<br />
željeznica, koja leži na najvišoj točki pod zemljom.<br />
Ako vam ni to nije dovoljno, tu je ledena špilja tematski<br />
opremljena, a koja se također može pohvaliti<br />
titulom najviše. Kako se među tim vrhovima nala
zi jedan od najaktivnijih ledenjaka u Alpama, skijanje<br />
je moguće čak i tijekom ljeta kad je temperatura gotovo<br />
30 stupnjeva Celzija. Zato je broj aktivnosti neograničen,<br />
a najnovije su vezane uz sasvim novi adrenalinski<br />
park.<br />
Zamislite noćnu šetnju s iskusnim vodičem preko<br />
klanaca, prijelaza i kanjona, gdje se prekida vaša veza<br />
s civilizacijom? To je najnoviji dio ponude nazvan<br />
Alpsko ždrijelo, koji zahtijeva uistinu mnogo hrabrosti.<br />
Predstavlja jedan od putova do niže postavljenog<br />
razvikanog Saas Grund skijališta, koje doseže nadmorsku<br />
visinu od 3.200 metara.<br />
U ovoj kolijevci gostoljubivih ljudi i netaknute prirode<br />
cesta vodi kroz Zug gotovo do talijanske granice, koju s<br />
južne strane zatvara ledenjak i veličanstvene planine. Čitav<br />
sustav žičara jedan je od najmodernijih u Alpama, što<br />
predstavlja samo polovinu godišnje ponude. Ostatak godine<br />
su sunčani dani s prekrasnim travnjacima. U ovom<br />
alpskom mjestu toliko su ponosni na ljepotu prirode i<br />
sunčane sate u ljetnim mjesecima da u Ferienartu nude<br />
besplatan smještaj kad kiši više od dva dana.<br />
Saas Fee ostaje jedna od najbolje čuvanih tajni, jer tu<br />
ne postoji velik broj hotela da bi nepregledne hrpe skijaša<br />
ovdje provele godišnje odmore. Umjesto toga, ovo<br />
je čarobno mjesto s najljepšim pogledom ikad i ugodnim<br />
ljudima.<br />
s 2.222 m i pozadinskom kulisom koju nudi matterhorn,<br />
riffelalp nije samo najviše smješteni hotel s pet zvjezdica<br />
u europi, već ima i vanjski bazen na najvećoj nadmorskoj<br />
visini. više od toga je teško poželjeti.<br />
biser na dohvat ruke<br />
<strong>Ne</strong>mojte se čuditi ako u susjednoj dolini,<br />
s druge strane ledenjaka, otkrijete<br />
još jedan alpski dragulj. Iako u neposrednoj<br />
blizini, žičara između ta dva skijališta<br />
još nije izgrađena, pa je riječ o pustolovini<br />
koja vas mami. U okrilju najfotogeničnije<br />
planine na svijetu leži selo koje to zapravo<br />
već odavno nije. Do njega vodi željeznička<br />
pruga na 2.222 metra nadmorske<br />
visine, a u njeu je prije više od stoljeća sagrađen<br />
hotel s pet zvjezdica. Putovanje<br />
zupčastom željeznicom do hotela Riffelalp,<br />
smještenim negdje između divlje planine<br />
iznad kozmopolitskog grada, pustolo<strong>vina</strong><br />
je sama po sebi. Tu se možete<br />
kupati u srcu zime na otvorenom bazenu<br />
na nadmorskoj visini koju nema niti jedan<br />
drugi hotel, možete se voziti niz bijele<br />
padine i možete doživjeti snježnu priču<br />
s idiličnim pogledom na Zermatt iz orlove<br />
perspektive. Zimi, negdje između prosinca<br />
i travnja, dok budete hodali od željezničke<br />
postaje kroz šumu, vašu će prtljagu<br />
vući saonice. Lako ćete izabrati sobu, jer<br />
iz svih se pruža nezaboravan pogled o kojem<br />
niste ni sanjali na Matterhorn.<br />
Uz vrhunske restorane, koji se nalaze<br />
u hotelima, vrijeme lako “ubijete” heli-skijem,<br />
ukoliko želite iskoristiti svježi<br />
powder. Povrh svega je stalno prisutan<br />
osjećaj prisutnosti uvijek gostoljubivog<br />
osoblja. Za početak to je netko tko vas<br />
čeka pred Zermattom, gdje cesta završava,<br />
a počinju tračnice. A onda započinje<br />
priča po pažljivo ugrađenom švicarskom<br />
mehanizmu, u jednoj od 65 soba i<br />
pet apartmana. I bajka može početi.<br />
top destinacije<br />
restaurant&hotel � veljača 2011<br />
53
54<br />
sajmovi<br />
Sajmovi Hotel&Gastroteh i InGa uz još dva tematski<br />
srodna sajma – Vinovita i CroTour, koji će se krajem<br />
ožujka održavati na Zagrebačkom velesajmu, pokušat<br />
će dati odgovor kako kvalitetno provoditi slobodno<br />
vrijeme u spoju s ponudom izvrsnih <strong>vina</strong>, autohtonih<br />
i tradicionalnih kuhinja i novih nutricionističkih<br />
saznanja, uz sadržajan asortiman hotelsko-ugostiteljske<br />
opreme.<br />
hotel&gastroteh - 3. međunarodni sajam<br />
hotelsko ugostiteljske opreme i cateringa namijenjen<br />
je proizvođačima i distributerima hotelske i<br />
ugostiteljske opreme, proizvođačima HoReCa programa,<br />
financijskim i consulting organizacijama,<br />
strukovnim udruženjima i poslovnoj publici: hotelijerima,<br />
restoraterima, investitorima u turistički<br />
sektor, poduzetnicima i djelatnicima u ugostiteljskoturističkom<br />
sektoru.<br />
hotel&gastroteh i inga<br />
inga - 3. međunarodni sajam hrane, pića i gastronomskih<br />
inovacija, najznačajnija manifestacija ove vrste<br />
u regiji, organizira se s ciljem predstavljanja novih trendova<br />
i inovacija u gastronomiji, te proizvodnji hrane i<br />
pića. Sajam promovira zdravu, funkcionalnu i ekološku<br />
hranu i piće, uz istodobnu prezentaciju tradicionalne, autohtone<br />
domaće kuhinje, s naglaskom na značaj očuvanja<br />
kuharske baštine i njene važnosti u funkciji turizma. Sajam<br />
prati vrlo kvalitetan i sadržajan program stručnih<br />
skupova, prezentacija i izložbi od kojih izdvajamo: Forum<br />
s aktualnom temom HACCP u ugostiteljskoj praksi<br />
te Okrugli stol na temu očuvanja i brendiranja hrvatske<br />
kuharske baštine. Natjecanje vrhunskih hrvatskih kuhara<br />
“CroTop 12“ i natjecanje barista u pripremi napitaka od<br />
kave, te natječaj “Zlatne ruke“ za najkreativniji pekarskoslastičarski<br />
uradak i promociju brenda Richemont<br />
kvalitete uz degustacije i promocije na izložbenim mjestima<br />
zasigurno će privući brojne posjetitelje.<br />
Sve za turizam i ugostiteljstvo<br />
Na Zagrebačkom velesajmu od 23. do 26. ožujka održat će se sajmovi<br />
Hotel&Gastroteh i InGa uz još dva tematski srodna sajma – Vinovita i CroTour<br />
restaurant&hotel � veljača 2011<br />
vinovita - 16. međunarodni sajam <strong>vina</strong> i<br />
opreme za <strong>vina</strong>rstvo, kao središnje mjesto okupljanja<br />
<strong>vina</strong>ra u regiji uz izlaganje i međunarodno ocjenjivanje<br />
<strong>vina</strong> na najvišoj razini uvodi i nove sadržaje.<br />
Namjera je sveobuhvatno prezentirati vinogradarstvo<br />
i podrumarstvo - drugim riječima obuhvatiti sve faze<br />
“od trsa do čaše’’.<br />
Sajmu <strong>vina</strong> prethodi manifestacija, Međunarodno<br />
ocjenjivanje <strong>vina</strong> od 23. do 26. veljače koja se već šestu<br />
godinu, kao jedina u Hrvatskoj, odvija pod visokim<br />
pokroviteljstvom OIV-a, Međunarodnog ureda za<br />
vino i lozu iz Pariza. Nagrađena <strong>vina</strong> na sajmu, garancija<br />
su za bolji plasman <strong>vina</strong> na tržištu, a ocjene su mjerodavne<br />
u zemlji i priznate u svijetu.<br />
crotour - 4. međunarodni sajam svojim izložbenim<br />
dijelom, aktualnim pratećim stručnim programom,<br />
kao i zabavnim sadržajima za široku publiku,<br />
važan je marketinški alat za prezentaciju i ponudu<br />
turističkih odredišta i usluga. Sudjelovanje na CroTouru<br />
je čvrsta podloga za stjecanje i razvoj novih ideja, globalni<br />
pristup i ciljani marketing. Osnovni cilj CroToura<br />
je svojim sudionicima osigurati podršku u planiranju,<br />
pripremi i realizaciji sljedeće turističke sezone.
Gep� Gep� Njegovano � � egte Wäsche. rublje. Njegovano Gep� Gep Gep�<br />
� � egte gostoprimstvo.<br />
Gastlichkeit.<br />
Wäschereimaschinen Praonički uređaji za fleksibilne für die � � � � exible interne Inhouse-Wäscherei.<br />
praonice.<br />
Leistungsstark. Leistungsstark. Djelotvorni. Za male, Für kleine, velike große i jako und velike ganz količine große rublja. Wäscheberge.<br />
Effi Učinkoviti. ffi zient. Wirtschaftliche Ekonomično Lösung rješenje mit s očitim deutlichen prednostima. Vorteilen.<br />
Einzigartig. Jedinstveni. Patentierte Patentirani Schontrommel saćasti bubanj für za perfekte savršenu Wäscheschonung.<br />
njegu rublja.<br />
Speziell. Specijalni. Wellnessprogramme Wellness programi für za Betten, krevetninu, Bettwäsche posteljinu und i frotir. Frotteeware.<br />
Posjetite Besuchen nas na sajmu Sie uns<br />
GAST 2011 auf der u Splitu GAST na 2010<br />
izložbenom Halle prostoru 06, Stand tvrtke 311<br />
Vox i sajmu Promohotel<br />
Poreč 2011 na izložbenom<br />
prostoru tvrtke Gastroprojekt<br />
Miele Professional<br />
Buzinski Miele Professional prilaz 32, Zagreb<br />
Tel.: Telefon 01 6689 050 800 035 420<br />
email: vertrieb-professional@miele.at<br />
renato.sokolovic@miele.hr<br />
www.miele-professional.com.hr<br />
www.miele-professional.at