You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
26<br />
SVIJET KULTURE / STUDENI 2022.<br />
Kad smo se prošle<br />
godine u studenome<br />
prvi put srele u<br />
pariškom cafèu Les<br />
Éditeurs, u društvu<br />
njezinih izdavača<br />
Sylvie Mouchès i Branka Čegeca, Négar Djavadi,<br />
francuska spisateljica, scenaristica i redateljica<br />
iranskog podrijetla, vrlo je brzo predložila da<br />
prijeđemo na ti. Srdačan razgovor u kojemu smo<br />
se dotaknuli raznih književnih i neknjiževnih<br />
tema ne bi voajerskom oku dao naslutiti da se<br />
družimo prvi put. Prevoditelje vjerojatno često<br />
obuzima takav dojam, da odavno poznaju "svog"<br />
autora, "svoju" autoricu, čak i kad ih nikad ne<br />
upoznaju, jer je druženje s njima u tekstu najčešće<br />
dugotrajno, intenzivno, a katkad i višekratno.<br />
Osjećaju prema njima i određenu bliskost,<br />
posebno ako se dogodi da se senzibiliteti i<br />
pogledi na svijet poklapaju...<br />
Négar Djavadi autorica je koju sam s velikim<br />
užitkom prevodila i prije, a naročito nakon<br />
tog susreta. Stoga me jako raduje mogućnost<br />
razgovora s Négar u povodu nedavnog izlaska<br />
hrvatskog prijevoda "Arene", njezina drugog<br />
romana, u nakladi Meandra Medije. Négar<br />
Djavadi u Teheranu je pohađala francusku školu.<br />
Budući da su joj roditelji bili oponenti šahova, a<br />
zatim i Homeinijeva režima, u dobi od jedanaest<br />
godina pobjegla je s majkom i sestrom preko<br />
kurdistanskih planina u Tursku, a zatim u Pariz<br />
gdje ih je već čekao otac. U Bruxellesu je studirala<br />
ilmsku umjetnost, koju je zatim neko vrijeme<br />
i predavala na Sveučilištu Pariz 8. Realizirala je<br />
četiri kratkometražna ilma, napisala nekoliko<br />
scenarija za igrane ilmove i serije te objavila dva<br />
vrlo zapažena romana, "Dezorijentalna" (2016.) i<br />
"Arena" (2020.).<br />
• Tvoj prvi roman, "Dezorijentalna", u<br />
Francuskoj je bio jako uspješan, nekoliko<br />
prijevoda osiguralo mu je dobru recepciju<br />
u svijetu, a i hrvatska ga je kritika dočekala<br />
s pohvalama. On počiva na autobiografskim<br />
elementima odrastanja u Iranu, bijega i<br />
doseljavanja u Francusku, a bavi se i pitanjima<br />
seksualnih opredjeljenja te umjetnog začeća.<br />
U svom novom romanu naslovljenom "Arena"<br />
nudiš nam jednu posve drukčiju priču.<br />
Radnja se u cijelosti odvija u Parizu i na scenu<br />
dovodi kompleksnost današnjeg urbanog<br />
života, svojevrsne gladijatorske borbe za<br />
preživljavanje, otkud i naziv. Možeš li nam kratko<br />
predstaviti taj roman?<br />
- Ovaj roman polazi kako od mog odnosa<br />
s Parizom tako i od zapažanja koje me već<br />
nekoliko godina uistinu proganja, a tiče se<br />
uplitanja ikcije u stvarnost. Primjerice, način<br />
na koji su strukturirane i prezentirane vijesti,<br />
na koji se tretiraju događaji, kao i utjecaj tog<br />
uplitanja na naše živote, naše stanje uma, naše<br />
međusobne odnose.<br />
Htjela sam napisati knjigu o Parizu, iako je<br />
o tom gradu ispisano mnogo knjiga, ali opet,<br />
RAZGOVORI S<br />
PREVODITELJIMA<br />
NÉGAR<br />
DJAVADI<br />
Danas u Iranu<br />
postoji nevjerojatan<br />
bunt žena koji se ne<br />
bi mogao dogoditi<br />
da nema društvenih<br />
mreža<br />
Razgovarala: Vanda Mikšić<br />
svaka epoha mijenja gradove, ponekad i iz<br />
temelja. Činjenica je da se od pojave interneta<br />
i društvenih mreža, ali i klimatskih promjena,<br />
Pariz, kao i većina metropola, dosta promijenio. I<br />
upravo sam o tom Parizu željela pisati, o njegovoj<br />
svijetloj i mračnoj strani, o njegovu stanovništvu<br />
koje dolazi odasvud, o njegovoj povijesti i<br />
smjerovima u kojima ide. Zato roman polazi od<br />
jedne tragedije, smrti tinejdžera u jednoj od<br />
najsiromašnijih gradskih četvrti, i pripovijeda je<br />
iz gledišta desetaka likova, od onoga koji misli<br />
da je ubio dječaka do liječnice specijalistice<br />
sudske medicine.<br />
• Likovi su ti vrlo različiti, od sasvim mladih<br />
ljudi, bilo da su delinkventi iz tih siromašnih<br />
četvrti, tzv. citéa, ili imućniji tinejdžeri iz<br />
disfunkcionalnih obitelji, preko usamljenih<br />
žena kojima je dobar dio života proveo u raznim<br />
bitkama, imigranata koji se na svakom koraku<br />
tretiraju kao građani drugog reda, radikalnih<br />
islamista, policajaca koji su u društvu često<br />
monolitno negativno percipirani, pa sve do<br />
uspješnih ljudi iz svijeta medija, koji ispod<br />
površine luksuza i bezbrižnosti također imaju<br />
neke svoje strahove i krhkost... I koliko god s<br />
jedne strane na tim raznolikim proilima stvaraš<br />
osnovu za oštru kritiku društva, s druge si strane<br />
uz njih, za svakoga od njih imaš dozu empatije...<br />
Odakle crpiš ideje i emocije za svoje likove?<br />
- Često imam dojam da su naši postupci, pa<br />
tako i postupci likova o kojima pišem, uvjetovani<br />
Foto Proimedia