Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
28<br />
SVIJET KULTURE / STUDENI 2022.<br />
Foto Proimedia<br />
naseljima, odnosno spavaonicama u koje su 60-ih<br />
i 70-ih godina 20. stoljeća nagomilali imigrantske<br />
i siromašne obitelji. "Arena" se odvija u Parizu.<br />
Razlika je upravo u tome što je za Parižane, pa<br />
čak i za provincijalce, ta vrsta problema tipična za<br />
predgrađa, dakle riječ je o problemima koji ih se<br />
ne tiču. No, ti su problemi odavno prešli granice<br />
predgrađa i imigracije. Nasilje u ovim ilmovima<br />
proizlazi iz odnosa između mladih i policije ili<br />
između stanovnika i policije. To je predložak<br />
kojim se kinematograija posljednjih godina često<br />
služila jer prikazuje pravi, teški, "ilmski" sukob i<br />
omogućava stvaranje jakih likova. U "Areni" sam<br />
više nastojala govoriti o nasilju slike i njezinoj<br />
manipulaciji u zapaljivom društvu koje su vlasti<br />
zanemarile. Iako posljedice mogu biti slične,<br />
pristup je drugačiji.<br />
• Sigurno pratiš što se ovih dana događa u<br />
Teheranu, prosvjede nakon što je smrtno stradala<br />
mlada Mahsa Amini dok je iz apsurdnih razloga<br />
bila u pritvoru. U društvu koje si tako precizno<br />
opisala u svom romanu "Dezorijentalna" nesretna<br />
je djevojka samo iskra koja je zapalila masu...<br />
I opet je bila dovoljna samo iskra... Ta istinita<br />
priča, koja se upravo događa, povezuje, nažalost,<br />
na neki način tvoja dva romana. Imaš li ideju u<br />
kojem će smjeru sve to ići?<br />
- U nešto više od deset godina ovo je četvrta<br />
pobuna koja se guši u krvi. Ali, ovaj put događa se<br />
nešto novo. Smrt Mahse Amini bila je okidač, ali je<br />
vrlo brzo pobuna, koju su predvodile žene, osvojila<br />
cijelo društvo. Počevši od generacije koja danas<br />
ima 20 godina, koja je rođena u ovoj diktaturi, ali i<br />
uz internet i društvene mreže, i koja režimu jasno<br />
daje do znanja da se ne boji umrijeti. Ali tu su i oni<br />
koji pate zbog ekonomske krize. To je istovremeno<br />
KNJIŽEVNOST JOŠ UVIJEK<br />
NAMEĆE SPOROST, PA<br />
MAKAR TO BILO I SAMO<br />
VRIJEME ČITANJA;<br />
ZASIJECA DUBOKO U TEMU;<br />
STVARNOSTI DAJE DUBINU;<br />
PROMATRA LJUDSKO BIĆE S<br />
VIŠE STRANA<br />
NAJVIŠE ME IZNENAĐUJE<br />
KAD VIDIMO U KOJOJ MJERI<br />
POLITIČARE TWITTER ILI<br />
INSTAGRAM ODVRAĆAJU<br />
OD NJIHOVE ULOGE, OD<br />
MANDATA KOJI SU DOBILI,<br />
PRETVARAJUĆI IH U<br />
TINEJDŽERE SPREMNE NA<br />
SVE, SAMO DA BUDU<br />
PRIMIJEĆENI ILI DA SE<br />
REKLAMIRAJU<br />
i vrlo moćno i vrlo potresno jer, naravno, režim<br />
se ne da i odgovara na užasan način. Svi se boje<br />
krvoprolića. Pogotovo dok su na snazi sankcije<br />
protiv Rusije jer iranski režim (druga svjetska<br />
rezerva) želi prodati svoj plin Europi, kao i svoju<br />
naftu, i nipošto mu ne treba tako loš publicitet.<br />
• Budući da si politična osoba koja budno<br />
promatra svijet oko sebe, htjela bih te pitati o<br />
kulturološkim posljedicama ruske agresije na<br />
Ukrajinu, nakon koje je Zapadom zavladala,<br />
mogli bismo reći, antiruska histerija, što se<br />
itekako relektiralo na tretman ruske umjetnosti<br />
i ruskih umjetnika. Možemo li i smijemo li<br />
tek tako prebrisati dijelove humanističkog/<br />
kulturnog naslijeđa zbog sumanutih političkih<br />
odluka i postupaka?<br />
- Nipošto. U zemljama u kojima vladaju<br />
autoritarni režimi umjetnici su već pod pritiskom,<br />
ograničeni u stvaranju, a ponekad i u otvorenom<br />
sukobu s vladama. Dvostruka je kazna što ih, uz<br />
ta ograničenja i sankcije, i druge zemlje tako<br />
tretiraju, uz izliku politike njihovih vladara. Mnogi<br />
ruski umjetnici vrlo su se hrabro usprotivili ovom<br />
ratu i iskazali solidarnost s ukrajinskim narodom.<br />
Neki su otišli, drugi su odlučili ostati. Rat je već<br />
među njih unio razdor, već ih je podijelio, što je<br />
uvijek veoma bolno. Ali bez obzira na njihov izbor,<br />
njihova je situacija vrlo teška i zaslužuju mnogo<br />
veću potporu i ispruženu ruku zapadnjakā.<br />
• Što misliš na koji način književnost može<br />
reagirati na, blago rečeno, suicidalna ubrzanja<br />
koja prijete krajem ili, u optimističnijoj varijanti,<br />
bijedom "civilizacije"?<br />
- Imam dojam da se književnost i pisci<br />
bore, barem velikim dijelom, protiv te ubojite<br />
tendencije koja ide s neposrednošću, a to je<br />
odsutnost nijansi. Napisani tekstovi, bilo za<br />
novine ili društvene mreže, na brzinu prosuđuju<br />
o temama koje obrađuju, najčešće se ne<br />
udubljuju ni u jedan događaj, samo potiču<br />
polemiku i stvaraju buku, tražeći laku emociju.<br />
Iz toga proizlazi mnogo nesporazuma i nasilja.<br />
Književnost još uvijek nameće sporost, pa makar<br />
to bilo i samo vrijeme čitanja; zasijeca duboko<br />
u temu; stvarnosti daje dubinu; promatra<br />
ljudsko biće s više strana. A opet, ne samo da<br />
platforme stalno traže priče i kupuju mnogo<br />
knjiga za adaptaciju, nego i ljudi imaju manje<br />
vremena i strpljenja za čitanje zahtjevnih knjiga<br />
s kompleksnim pričama. Izazov je ne pokleknuti<br />
pred tim zahtjevima, barem ne u potpunosti, i<br />
nastaviti promatrati svijet i pisati književnost.<br />
• Možeš li nam možda, po svom izboru,<br />
preporučiti neke autore, odnosno djela koja<br />
se ozbiljno i odgovorno bave aktualnom<br />
globalnom krizom?<br />
- Nedavno sam ponovo pročitala<br />
"Orijentalizam" Edwarda Saida, koji sam čitala<br />
prije mnogo godina. Mislim da njegova analiza<br />
i njegova razmišljanja dobro rasvjetljavaju sve<br />
dublji jaz između Zapada i Istoka, pa čak i Dalekog<br />
istoka. Dvije knjige Naomi Klein, "No Logo" i<br />
"Doktrina šoka", također su, po mom mišljenju,<br />
knjige koje tjeraju na razmišljanje i bacaju svjetlo<br />
na suvremeni svijet. Inače, redovito čitam Alberta<br />
Camusa, naročito "Pobunjenog čovjeka", ali<br />
i Hannu Arendt, čija su promišljanja i analize<br />
političkih sustava i danas aktualni.<br />
• Radiš li na nekom novom projektu? I, ako nam<br />
možeš barem malo otkriti, u kojem se smjeru<br />
kreće tvoja literarna, umjetnička potraga?<br />
- Da, radim na projektu koji nije ikcija, već<br />
priča na razmeđu intimnog i političkog. Ovo je prvi<br />
put da pišem izgovarajući "ja" i otkrivam koliko<br />
je taj pristup drugačiji i zahtjevniji od ikcije.<br />
Osim toga, radim na adaptaciji knjige iz svijeta<br />
špijunaže, "Jedinica 8200" Dova Alfona, u seriju.
Change language