You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
36<br />
SVIJET KULTURE / STUDENI 2022.<br />
ISTOČNOEUROPSKI<br />
NACIONALIZAM<br />
NASTAO JE U<br />
STRAHU OD<br />
GENOCIDA<br />
John Connelly<br />
Od naroda do nacija: Povijest istočne Europe<br />
Fraktura, 2022.<br />
prijevod Vuk Perišić<br />
1200 str., 449,90 kn<br />
Ocjena: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Kupiti ☑<br />
piše: Robert Bajruši<br />
Znanstveni radovi o Transilvaniji, Bosni<br />
ili zapadnoj Poljskoj pokazuju da<br />
etnički identitet istočnim Europljanima<br />
u njihovu svakodnevnom životu ne<br />
znači ni više ni manje nego drugim<br />
ljudskim bićima. Usprkos tome, već više od dva<br />
stoljeća na prostoru između Rajne i Rusije etnički<br />
nacionalizam ideologija je neusporedive siline.<br />
Na samom početku su nacionalni domoljubi<br />
bili gotovo pa nepoznati svojim suvremenicima.<br />
František Palacký nije se šalio kada je rekao da bi<br />
čitav češki nacionalni pokret iz dvadesetih godina<br />
19. stoljeća mogao stati u jednu veću sobu. Kada<br />
je desetak godina kasnije umro ugledni češki<br />
domoljub Karel Havlíček Borovský, u maloj skupini<br />
koja je žalovala za njim i u uskom krugu čeških<br />
pisaca svi su se poznavali.<br />
Ovako su izgledali - gotovo slučajni - počeci<br />
Povijest je pokazala da Čehoslovaci i Jugoslaveni nisu narodi. Te<br />
dvije nacionalne ideje nisu uspjele mobilizirati dovoljno ljudi<br />
spremnih ubiti kako bi očuvali Čehoslovačku i Jugoslaviju<br />
nacionalnih pokreta kod Čeha, ali i Poljaka,<br />
Rumunja ili Hrvata koje minuciozno opisuje<br />
John Connelly, američki povjesničar, profesor<br />
na kalifornijskom sveučilištu Berkeley. Njegov<br />
znanstveni i stručni interes uključuje modernu<br />
i suvremenu povijest istočne i srednje Europe,<br />
komparativnu povijest školstva i povijest<br />
nacionalizma. "Od naroda do nacija: Povijest<br />
istočne Europe" bogata je narativna povijest<br />
srednje i istočne Europe, koju Connelly dubinski<br />
osvjetljava, a sve kako bi pokazao razvoj nacionalne<br />
svijesti, od hrvatskih obala Jadrana do Baltičkog<br />
mora, gdje su se sukobljavali Poljaci i Nijemci.<br />
Puno toga je rezultat spleta okolnosti, najvažnija<br />
je poruka ove knjige. Osamdesetih godina 18.<br />
stoljeća habsburški car Josip II. odlučio je da će<br />
njemački biti službeni jezik u njegovoj državi. Tom<br />
i drugim odlukama su zemlje Habsburgovaca,<br />
vrlo različite po etničkom sastavu i povijesnim<br />
tradicijama, trebale odjednom biti ujedinjene u<br />
čvrstu zajednicu. Na duži rok odluka o proglašenju<br />
njemačkog jezika kao službenog imala je suprotan<br />
učinak jer je bila dodatan poticaj razvoju<br />
konkurentskih nacionalizama među mađarskim,<br />
češkim i drugim podanicima u Carstvu, koji su se<br />
bojali da će njihovi jezici i kulture biti izgubljeni.<br />
Povijest je pokazala i to da, usprkos vizijama<br />
ranih domoljuba, Čehoslovaci i Jugoslaveni nisu<br />
narodi. Te dvije nacionalne ideje nisu uspjele<br />
mobilizirati dovoljno ljudi spremnih ubiti i<br />
biti ubijenima kako bi očuvali Čehoslovačku<br />
i Jugoslaviju. Na drugoj strani, entiteti koji su<br />
uspijevali mobilizirati ljude bili su Hrvatska i Srbija,<br />
ili sjevernije: Rumunjska, Mađarska i Poljska.<br />
Istočnoeuropski nacionalizam nastao je u strahu<br />
od povijesnog nestanka, u strahu od genocida.<br />
U razdoblju od 14. do 18. stoljeća austrijski,<br />
turski i ruski imperiji osvojili su i podčinili rane<br />
srednjovjekovne države. Legende su, međutim,<br />
preživjele i na temelju tih legendi su povjesničari<br />
kasnijih epoha stvarali narative o tome kako njihovi<br />
narodi pripadaju trajnim političkim entitetima.<br />
Je li pojava nacionalizma bila nužna? Jesu li<br />
istočni Europljani mogli stvoriti neko drugo,<br />
nenacionalno načelo pripadnosti? O toj se<br />
mogućnosti ozbiljno raspravlja u najnovijim<br />
studijama istočne i srednje Europe. Ipak, ako<br />
promotrimo posljednja dva stoljeća, možemo<br />
zamisliti različite pomake, ali ne i potpuno<br />
drugačiju priču. "Širom istočne i srednje Europe, od<br />
Balkana prema sjeveru, bilo je nekoliko prekretnica<br />
tijekom kojih je povijest nacionalizma mogla<br />
krenuti bitno drugačijim smjerom: da Josip II. nije<br />
pokušao zamijeniti latinski njemačkim (1784.); da<br />
Gavrilo Princip nije pogodio svoju metu (1914.);<br />
da američki predsjednik nije postao zagovornik<br />
samoodređenja u Europi (1919.); ili da na djelu<br />
nisu bili mnogi faktori koji su Adolfa Hitlera doveli<br />
na vlast (siječanj 1933.). Bile su to prekretnice čiji<br />
je ishod doista mogao biti drugačiji, ovisile su o<br />
djelovanju pojedinaca i možemo zamisliti njihovo<br />
drugačije djelovanje koje bi povijest odvelo<br />
drugačijim putem", objašnjava Connelly.<br />
On osporava poznatu tvrdnju Johna Stuarta<br />
Milla da nacionalna država mora biti "održiva" ili<br />
da nacionalizam mora prekoračiti određeni prag<br />
veličine da bi postao djelotvoran. To su pokazali<br />
Česi ili Slovenci, koji ništa nisu znali o takvim<br />
kriterijima i stvorili su svoju povijest bez njih<br />
i usprkos njima. Još žešće je raspalio po Ericu<br />
Hobsbawmu i njegovoj tezi da jezik i povijest<br />
nisu odlučujući faktori. Connelly će zaključiti<br />
kako će Hobsbawmovo razmišljanje "svakoga<br />
u istočnoj Europi zapanjiti kao besmislica", pa<br />
ironično poentirati - "iako je možda prikladna<br />
za promatranje nacionalizma iz satelita u<br />
Zemljinoj orbiti". Nije, dakle, kapitalizam stvorio<br />
nacionalizam u istočnoj Europi. On je bio tek<br />
sredstvo koje je pridonijelo oblikovanju i širenju<br />
postojećih nacionalnih narativa i identiteta.<br />
Moderni nacionalni pokreti u istočnoj i srednjoj<br />
Europi izrasli su iz očigledne prijetnje postojanju<br />
određene društvene grupe koja će se u narednim<br />
desetljećima transformirati u naciju. U tom se<br />
smislu nacionalizam razlikuje od ideologija<br />
poput liberalizma, socijalizma, komunizma ili<br />
fašizma. Nacionalizam je nešto mnogo osnovnije i<br />
temeljnije, ustvrdit će autor.<br />
Ivo Goldstein (jedan od povjesničara kojima<br />
Connelly zahvaljuje u završnom poglavlju knjige),<br />
napisat će u svojoj recenziji kako "nasuprot strogoj<br />
'modernističkoj' teoriji, Connelly ukazuje na<br />
postojanje koherentnih nacionalnih identiteta<br />
koji sežu sve do srednjovjekovnog razdoblja". Na<br />
primjer, on izdvaja Srbe s njihovom tradicijom<br />
epske poezije: "Dublji korijeni nacionalnog<br />
identiteta Srba i drugih Južnih Slavena nalazili su<br />
se drugdje; u kontinuiranom djelovanju Srpske<br />
i Bugarske pravoslavne crkve, koje su čuvale<br />
povijesno pamćenje, kao i u rasprostranjenom<br />
običaju južnoslavenskih seljaka (posebno u Srbiji)<br />
da svake večeri pjevaju epske pjesme o drevnim<br />
junacima. Običaj je trajao već nekoliko stoljeća<br />
i epska poezija im je kazivala tko su kao narod.<br />
Nisu morali čekati da ih povjesničari pouče kako<br />
su njihova nacija i njena neovisnost vrijedni<br />
življenja i pogibelji. Takva se poruka prenosila kroz<br />
generacije i mnogi su je znali napamet. Krajem<br />
18. stoljeća došli su u priliku djelovati u skladu<br />
s tom porukom".<br />
Da ne duljim, "Od naroda do nacija" knjiga je<br />
koju treba pročitati i iz koje se dosta može naučiti.<br />
UREDNIK PREPORUČUJE<br />
BRANKO ČEGEC: "ZAJEDNO"<br />
PETERA ŠULEJA GOVORI O DJ-u<br />
DANIELU I NJEGOVU<br />
SUŽIVOTU S DVJEMA ŽENAMA<br />
Vlasnik nakladničke<br />
kuće MeandarMedia,<br />
Branko Čegec,<br />
preporučuje roman<br />
slovačkog pjesnika<br />
i prozaika koji je na<br />
hrvatski prevela Maja<br />
Novković.<br />
Ranko Šuvar / Cropix<br />
Peter Šulej, slovački pjesnik i prozaik,<br />
jedan od najznačajnijih predstavnika<br />
slovačke postmoderne književnosti,<br />
nije nepoznato ime među književnim<br />
znalcima u Hrvatskoj jer je još 2013.<br />
objavljen izbor njegove poezije pod naslovom<br />
"Povratak velikog romantičara", a upravo<br />
objavljeni roman "Zajedno" (slovački "Spolu")<br />
središnji je dio romaneskne trilogije koju čine<br />
još romani "Povijest" i "Fitopaleontologija".<br />
Višeslojan, uzbudljiv, pomno strukturiran tekst<br />
ne pokušava zatomiti ishodišta u postmodernom<br />
nasljeđu, ali glavni tok njegove priče ne dopušta<br />
čitatelju predah.<br />
Štoviše, gotovo na svakoj stranici vješto<br />
isprepliće povijest i suvremenost s profesionalnim<br />
izborom glavnog lika, glazbenog publicista i<br />
skladatelja, DJ-a Daniela i njegova kompleksnog<br />
ljubavnog i seksualnog suživota s dvjema ženama.<br />
U tom odnosu nema hijerarhije niti uobičajenih<br />
problema sve dok jedan dio trokuta ne otputuje i<br />
ostavi par koji nastavlja živjeti između glazbenih<br />
dionica, partyja i imperativnog seksa, a to po<br />
povratku druge žene izaziva eksploziju razorne<br />
ljubomore i ništa više nije isto.<br />
Potpuna seksualna usklađenost trokuta<br />
nepovratno se sunovratila u ponor ljudskih<br />
slabosti onoga časa kada je jedan dio<br />
"mehanizma" bio izvan igre, kada stroj<br />
zajedničkog života nije funkcionirao unutar<br />
podrazumijevanih konvencija.<br />
Aporije aktualnog vremena u romanu se<br />
isprepliću s pričom o Danielovu djedu, veteranu<br />
Prvog svjetskog rata, ruskom ratnom zarobljeniku.<br />
Knjiga završava DJ-evim abecednim popisom<br />
izvođača za bar Mimo, zaokružujući tako<br />
roman na čijem početku stoji moto škotskog<br />
nogometaša Billa Shanklyja: "Neki ljudi vjeruju da<br />
je nogomet pitanje života i smrti. Razočaran sam<br />
sličnim stavovima. Uvjeravam vas da je nogomet<br />
mnogo važniji od toga dvoga." Knjigu je prevela<br />
mlada prevoditeljica Maja Novković.
Change language