24. Welcome to Dubrovnik - TuristiÄka zajednica grada Dubrovnika
24. Welcome to Dubrovnik - TuristiÄka zajednica grada Dubrovnika
24. Welcome to Dubrovnik - TuristiÄka zajednica grada Dubrovnika
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
U indijskoj Goi obnovljena crkva zaštitnika<br />
Napisao/by Vinicije Lupis<br />
Fo<strong>to</strong>/Pho<strong>to</strong> Najka Mirković<br />
Ma gdje se nalazili, Dubrovčani<br />
su š<strong>to</strong>vali kult sv.Vlaha<br />
Iz hispanoameričkog kruga<br />
pozna<strong>to</strong> je kako su se dva brata<br />
Ma<strong>to</strong> i Domeniko Konkeđević s<br />
dubrovačkog o<strong>to</strong>ka Koločepa već 1520.<br />
iselili u Ameriku, zvanu Zapadna Indija,<br />
i tamo ostali 30 godina, postavši tako<br />
prvim Hrvatima arhivski potvrđenima<br />
u Americi. Međutim, prvi Hrvat, za<br />
kojeg znamo da je boravio u Južnoj<br />
Americi, bio je dubrovački vlastelin<br />
Basilije Basiljević. Dubrovčanin Basilije<br />
Basiljević krenuo je 1537. brodskom<br />
karavanom iz Seville, preko Brazila za,<br />
dvije godine ranije otkriven i osvojen<br />
Peru, i uz njega se vezuje priča o<br />
povezivanju s Crkvom sv. Vlaha (San<br />
Blas) 1544. u Cuscu. Nažalost, ne<br />
znamo kakva je bila daljnja sudbina<br />
ovog dubrovačkog plemića u dalekom<br />
Peruu. U mjestu Po<strong>to</strong>si, tada u sastavu<br />
Perua, a danas u Boliviji, živio je Marin<br />
Piccetti(Piketi) s o<strong>to</strong>ka Lopuda, kako<br />
saznajemo iz oporuke sastavljene u<br />
ožujku mjesecu 1589. u Po<strong>to</strong>siju.<br />
Lopuđanin je stigao u Po<strong>to</strong>si oko 1550.,<br />
među prvim naseljenicima <strong>grada</strong>.<br />
Iz jednog pisma dubrovačke Vlade<br />
upućenog 1600. godine poslaniku<br />
Crijeviću u Madrid saznajemo kako<br />
je općeni<strong>to</strong> u Americi, pa i Južnoj<br />
Americi, bilo još Dubrovčana o kojima<br />
se malo zna, pogo<strong>to</strong>vo iz razloga š<strong>to</strong> su<br />
neki od njih promijenili imena i<br />
prezimena. Postavlja se pitanje<br />
koliko su iseljeni Dubrovčani<br />
njegovali kult svoga zaštitnika sv.<br />
Vlaha.<br />
U naseobini u Goi, tijekom<br />
XVI. i XVII. s<strong>to</strong>ljeća, boravili<br />
su Dubrovčani, a o njihovom<br />
boravku svjedoči i Oporuka<br />
dubrovačkog pomorca Vice Bune<br />
(1559. – 1612.), Lopuđanina,<br />
koji je bio u službi španjolskih<br />
kraljeva. Pokopan je u Crkvi sv. Trojstva<br />
na Lopudu, gdje mu na nadgrobnoj ploči<br />
piše kako je bio u Indiji, a spominju<br />
se i obadva svijeta, pa je sigurno bio u<br />
Americi i Is<strong>to</strong>čnoj Indiji. U Oporuci<br />
sastavljenoj u Napulju 12. VI. 1615.,<br />
nalazimo podatak da je tijekom boravka<br />
u Goi Vice Bune posudio Diegu Sueri<br />
6.000 dukata, koje mu on nije vratio. O<br />
Dubrovčanima u Indiji svjedoči ranije<br />
spomenuti dopis kojeg je dubrovačka<br />
Vlada pisala svome poslaniku na<br />
španjolskome dvoru u Madridu, Orsatu<br />
Crijeviću, u ožujku 1600. godine.<br />
Središte dubrovačke trgovine u Indiji<br />
bila je njihova kolonija Sao Braz u<br />
sjevernois<strong>to</strong>čnom dijelu Goe. U <strong>to</strong>j<br />
koloniji 1563. sagrađena<br />
je crkva koja i danas<br />
pos<strong>to</strong>ji, a središnji oltar<br />
je posvećen sv.Vlahu.<br />
Sadašnji oltar i kip novijeg<br />
su datuma, a zvono koje<br />
se do sedamdesetih godina<br />
XX. s<strong>to</strong>ljeća nalazilo<br />
na zvoniku Crkve Sao<br />
Braz imalo je reljefni<br />
lik sv. Vlaha s modelom<br />
Grada. Jakov Lukarević<br />
u svojem povijesnom<br />
djelu Copioso ristret<strong>to</strong><br />
degli annali di Ragusa iz 1605. navodi:<br />
„Unutar među drugim hramovima<br />
(u Goi) jest i jedan vrlo bogat. Njega<br />
su ukrasili Dubrovčani, koji trguju<br />
u ovim morima.“[2] Loša fo<strong>to</strong>grafija<br />
danas nestalog zvona s likom sv. Vlaha<br />
kako drži model <strong>Dubrovnik</strong>a bila je<br />
jedini materijalni svjedok nazočnosti<br />
Dubrovčana na indijskome tlu.<br />
Godine 2007., zaslugom dubrovačkih<br />
zdravstvenih radnika dr. Marije Radonić<br />
i dr. Marija Lučića, uspostavljene su<br />
iznova veze s ka<strong>to</strong>ličkom župom Sao<br />
Bras. U Crkvi sv. Vlaha 20. siječnja<br />
2008. održali su predavanja Marija<br />
Radonić: „Zapis iz Goe“, i Vinicije B.<br />
Lupis „<strong>Dubrovnik</strong> i njegov trgovački<br />
put do Indije“. Tom prigodom je<br />
potaknuta akcija obnove Svečeve crkve<br />
u Indiji. Akciju prikupljanja materijalnih<br />
sredstava vodili su rek<strong>to</strong>r Crkve sv. Vlaha<br />
don Toma Lučić i Bra<strong>to</strong>vština festanjula.<br />
Uspješnim prikupljanjem sredstava<br />
Crkva i župna crkva su obnovljeni.<br />
Stari Dubrovčani š<strong>to</strong>vali su kult sv.<br />
Vlaha ma gdje se nalazili, a u gradovima,<br />
u kojima su imali svoj konzulat, blagdan<br />
sv. Vlaha posebno su slavili.<br />
20 Dobrodošli u <strong>Dubrovnik</strong> Zima 2012./13.