04.04.2015 Views

24. Welcome to Dubrovnik - Turistička zajednica grada Dubrovnika

24. Welcome to Dubrovnik - Turistička zajednica grada Dubrovnika

24. Welcome to Dubrovnik - Turistička zajednica grada Dubrovnika

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

U indijskoj Goi obnovljena crkva zaštitnika<br />

Napisao/by Vinicije Lupis<br />

Fo<strong>to</strong>/Pho<strong>to</strong> Najka Mirković<br />

Ma gdje se nalazili, Dubrovčani<br />

su š<strong>to</strong>vali kult sv.Vlaha<br />

Iz hispanoameričkog kruga<br />

pozna<strong>to</strong> je kako su se dva brata<br />

Ma<strong>to</strong> i Domeniko Konkeđević s<br />

dubrovačkog o<strong>to</strong>ka Koločepa već 1520.<br />

iselili u Ameriku, zvanu Zapadna Indija,<br />

i tamo ostali 30 godina, postavši tako<br />

prvim Hrvatima arhivski potvrđenima<br />

u Americi. Međutim, prvi Hrvat, za<br />

kojeg znamo da je boravio u Južnoj<br />

Americi, bio je dubrovački vlastelin<br />

Basilije Basiljević. Dubrovčanin Basilije<br />

Basiljević krenuo je 1537. brodskom<br />

karavanom iz Seville, preko Brazila za,<br />

dvije godine ranije otkriven i osvojen<br />

Peru, i uz njega se vezuje priča o<br />

povezivanju s Crkvom sv. Vlaha (San<br />

Blas) 1544. u Cuscu. Nažalost, ne<br />

znamo kakva je bila daljnja sudbina<br />

ovog dubrovačkog plemića u dalekom<br />

Peruu. U mjestu Po<strong>to</strong>si, tada u sastavu<br />

Perua, a danas u Boliviji, živio je Marin<br />

Piccetti(Piketi) s o<strong>to</strong>ka Lopuda, kako<br />

saznajemo iz oporuke sastavljene u<br />

ožujku mjesecu 1589. u Po<strong>to</strong>siju.<br />

Lopuđanin je stigao u Po<strong>to</strong>si oko 1550.,<br />

među prvim naseljenicima <strong>grada</strong>.<br />

Iz jednog pisma dubrovačke Vlade<br />

upućenog 1600. godine poslaniku<br />

Crijeviću u Madrid saznajemo kako<br />

je općeni<strong>to</strong> u Americi, pa i Južnoj<br />

Americi, bilo još Dubrovčana o kojima<br />

se malo zna, pogo<strong>to</strong>vo iz razloga š<strong>to</strong> su<br />

neki od njih promijenili imena i<br />

prezimena. Postavlja se pitanje<br />

koliko su iseljeni Dubrovčani<br />

njegovali kult svoga zaštitnika sv.<br />

Vlaha.<br />

U naseobini u Goi, tijekom<br />

XVI. i XVII. s<strong>to</strong>ljeća, boravili<br />

su Dubrovčani, a o njihovom<br />

boravku svjedoči i Oporuka<br />

dubrovačkog pomorca Vice Bune<br />

(1559. – 1612.), Lopuđanina,<br />

koji je bio u službi španjolskih<br />

kraljeva. Pokopan je u Crkvi sv. Trojstva<br />

na Lopudu, gdje mu na nadgrobnoj ploči<br />

piše kako je bio u Indiji, a spominju<br />

se i obadva svijeta, pa je sigurno bio u<br />

Americi i Is<strong>to</strong>čnoj Indiji. U Oporuci<br />

sastavljenoj u Napulju 12. VI. 1615.,<br />

nalazimo podatak da je tijekom boravka<br />

u Goi Vice Bune posudio Diegu Sueri<br />

6.000 dukata, koje mu on nije vratio. O<br />

Dubrovčanima u Indiji svjedoči ranije<br />

spomenuti dopis kojeg je dubrovačka<br />

Vlada pisala svome poslaniku na<br />

španjolskome dvoru u Madridu, Orsatu<br />

Crijeviću, u ožujku 1600. godine.<br />

Središte dubrovačke trgovine u Indiji<br />

bila je njihova kolonija Sao Braz u<br />

sjevernois<strong>to</strong>čnom dijelu Goe. U <strong>to</strong>j<br />

koloniji 1563. sagrađena<br />

je crkva koja i danas<br />

pos<strong>to</strong>ji, a središnji oltar<br />

je posvećen sv.Vlahu.<br />

Sadašnji oltar i kip novijeg<br />

su datuma, a zvono koje<br />

se do sedamdesetih godina<br />

XX. s<strong>to</strong>ljeća nalazilo<br />

na zvoniku Crkve Sao<br />

Braz imalo je reljefni<br />

lik sv. Vlaha s modelom<br />

Grada. Jakov Lukarević<br />

u svojem povijesnom<br />

djelu Copioso ristret<strong>to</strong><br />

degli annali di Ragusa iz 1605. navodi:<br />

„Unutar među drugim hramovima<br />

(u Goi) jest i jedan vrlo bogat. Njega<br />

su ukrasili Dubrovčani, koji trguju<br />

u ovim morima.“[2] Loša fo<strong>to</strong>grafija<br />

danas nestalog zvona s likom sv. Vlaha<br />

kako drži model <strong>Dubrovnik</strong>a bila je<br />

jedini materijalni svjedok nazočnosti<br />

Dubrovčana na indijskome tlu.<br />

Godine 2007., zaslugom dubrovačkih<br />

zdravstvenih radnika dr. Marije Radonić<br />

i dr. Marija Lučića, uspostavljene su<br />

iznova veze s ka<strong>to</strong>ličkom župom Sao<br />

Bras. U Crkvi sv. Vlaha 20. siječnja<br />

2008. održali su predavanja Marija<br />

Radonić: „Zapis iz Goe“, i Vinicije B.<br />

Lupis „<strong>Dubrovnik</strong> i njegov trgovački<br />

put do Indije“. Tom prigodom je<br />

potaknuta akcija obnove Svečeve crkve<br />

u Indiji. Akciju prikupljanja materijalnih<br />

sredstava vodili su rek<strong>to</strong>r Crkve sv. Vlaha<br />

don Toma Lučić i Bra<strong>to</strong>vština festanjula.<br />

Uspješnim prikupljanjem sredstava<br />

Crkva i župna crkva su obnovljeni.<br />

Stari Dubrovčani š<strong>to</strong>vali su kult sv.<br />

Vlaha ma gdje se nalazili, a u gradovima,<br />

u kojima su imali svoj konzulat, blagdan<br />

sv. Vlaha posebno su slavili.<br />

20 Dobrodošli u <strong>Dubrovnik</strong> Zima 2012./13.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!