Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Religija i društvo<br />
Razmišljanja<br />
Vjera i vjersko obrazovanj<br />
brazovanje je javna stvar<br />
Čitajući brojne tekstove<br />
antagonista religije, stekao<br />
sam dojam da ova fraza<br />
i njima slične ne može<br />
poslužiti kao valjan argument<br />
nosiocima neprijateljstva<br />
prema vjerskom učenju.<br />
Eksponetima rigidnog<br />
razumijevanja sekularizma<br />
neophodno je rasvijetliti da<br />
je religija, a napose islam,<br />
sveobuhvatan koncept<br />
življenja koji zadire u sve<br />
pore ljudskog života<br />
Piše: Nihad Salihović<br />
Uovom turbulentnom svijetu<br />
konstantno se vodi<br />
borba između dobra i zla.<br />
S jedne strane, pobornici neistine,<br />
vještački ubijeđeni da je istina ono<br />
što govore, koriste se raznim perfidnim<br />
sredstvima i metodama kako bi<br />
ubijedili javnost u neistinu koju im<br />
plasiraju. S druge strane postoje ljudi<br />
koji su vođeni istinom, te s jakim argumentima<br />
uspjevaju rasvijetliti ono<br />
što je tačno i ispravno. Naime, suviše<br />
je otrcana fraza da je vjera privatna<br />
stvar. Čitajući brojne tekstove antago-<br />
nista religije, stekao sam dojam da ova<br />
fraza i njima slične ne može poslužiti<br />
kao valjan argument nosiocima neprijateljstva<br />
prema vjerskom učenju.<br />
Eksponetima rigidnog razumijevanja<br />
sekularizma neophodno je rasvijetliti<br />
da je religija, a napose<br />
islam, sveobuhvatan koncept<br />
življenja koji zadire u sve pore<br />
ljudskog života. Apsurdno je<br />
konstrukciju “vjera je privatna<br />
stvar” koristiti kao argument<br />
protiv vjeronauke koja je jedan<br />
od dokaza da je vjera zadobila<br />
status javnosti. Da li su svjesni<br />
ti tekstopisci poput sociologa<br />
Duška Trninića i drugih da<br />
ovakvim izjavama dovode sebe<br />
u kontradikciju. Naime, vjera<br />
je i privatna stvar u smislu da<br />
se ne hvalimo svojom religioznošću<br />
i da je ne ističemo, ali i ne<br />
u kontekstu vjerske edukacije. Samo<br />
površno razumijevanje pojedinih tekstopisaca<br />
rezultira upotrebu negativno<br />
konotiranih fraza “vjera je privatna<br />
stvar”.<br />
Jedna od također ustaljenih rečenica<br />
je i sljedeća: “Vjera je u sukobu<br />
sa sekularizmom”. Ova fraza nije uopšte<br />
uvjerljiva niti tačna. Neosporno je<br />
pravo na vjersko ubjeđenje i to niko<br />
razuman ne može zabraniti. Ako se<br />
pak u navedenom stereotipu misli da<br />
je vjerska edukacija u sukobu sa sekularizmom,<br />
onda to nije tačno, jer<br />
sekularizam podržava stjecanje znanja.<br />
Ako bi sekularizam bio protiv<br />
vjerske edukacije, doveo bi sam sebe<br />
u koliziju, jer sekularistički koncept<br />
podrazumijeva i podržava<br />
stjecanje bilo kojeg znanja.<br />
Jedan od vidova napada na<br />
religiju je i nasrtaj na vjersku<br />
edukaciju u školama uz<br />
istovremeno isticanje kulture<br />
religija. Svakako da<br />
je model “kultura religija”<br />
zvučan i koristan u nekom<br />
smislu, ali je apsurdan bez<br />
konfesionalnog modela<br />
koji je duboko ukorijenjen<br />
u obrazovnom sistemu Bosne<br />
i Hercegovine. Naime,<br />
nužno je da učenici vjere,<br />
napose mlade osobe izgrade<br />
vjerski identitet u vlastitoj<br />
vjeri kroz koncept from religion,<br />
ili učenje iz vjere pa<br />
tek onda da se otvore i uče<br />
o drugim religijama - about<br />
religion, za koje su veoma<br />
bitni dobro educirani učitelji.<br />
Ukoliko bi se isključivo<br />
Ako smo svjesni<br />
da je neko<br />
oblikovan u<br />
određenom<br />
svjetonazoru,<br />
vjerskom ili<br />
ateističkom,<br />
ništa ne<br />
možemo<br />
pozitivno postići<br />
uznemiravanjem<br />
pripadnika<br />
drugačijeg<br />
svjetonazora.<br />
prihvatio model učenja o religijama,<br />
takav sistem religijskog obrazovanja bi<br />
prouzročio ravnodušnost prema vlastitoj<br />
religiji. Pozivam sve one koji ne<br />
slušaju samo sebe, već imaju razumijevanja<br />
za drugog i drugačijeg da bez<br />
predrasuda i pažljivo promotre vrijednosti<br />
vjere i da bar istaknu ono što im<br />
se čini najpozitivnije u njoj. Pogrešno<br />
je sa predrasudama prilaziti ljudima i<br />
religijama. Potrebno je da razvijamo<br />
kulturu isticanja pozitivnog u svemu.<br />
Na žalost, kod nekih ljudi koji pripadaju<br />
određenom svjetonazoru, teističkom<br />
ili ateističkom, evidentna je<br />
praksa omalovažavanja drugačijeg. Ja<br />
kao musliman tvrdim da ima dobrih i<br />
ateista i kršćana i Jevreja i muslimana<br />
i drugih. Ako smo dobre volje, doslovno<br />
ćemo slijediti latinski<br />
glagol tolere, što znači<br />
trpiti drugog, a istovremeno<br />
ga i prihvatati. Ako smo<br />
svjesni da je neko oblikovan<br />
u određenom svjetonazoru,<br />
vjerskom ili ateističkom,<br />
ništa ne možemo pozitivno<br />
postići uznemiravanjem<br />
pripadnika drugačijeg svjetonazora.<br />
Zato je potrebno<br />
tolerirati druge i drugačije,<br />
imajući u vidu da je i njih<br />
Dragi Bog stvorio.<br />
Stvoritelj nam je pružio<br />
izbor u životu i omogućio<br />
nam da uzmemo liniju<br />
opredjeljenja koju želimo.<br />
Zašto i mi kao ljudi ne bismo<br />
uvažili svačiji izbor, pa<br />
i izbor vjere. Kao dobra paradigma<br />
vjerske i nacionalne<br />
tolerancije mogu nam<br />
poslužiti SAD koje imaju<br />
mnoštvo nacija i vjera, ali<br />
istovremeno dobro razvijen<br />
menadžment različitosti i<br />
međusobno razumijevanje.<br />
Francuska i Njemačka kao i<br />
neke druge države Evropske<br />
unije su bile u dugogodišnjem<br />
sukobu i neprijateljstvu, ali su<br />
se ipak ujedinili radi zajedničkog<br />
interesa. Svi ljudi, bez<br />
obzira na liniju vjerskog opredjeljenja,<br />
imaju mnogo toga<br />
zajedničkog, zato je potrebno<br />
da rade na onome oko čega se<br />
slažu a da se uvažavaju na onome<br />
oko čega se ne slažu.<br />
9. mart - 16. rebiu-l-ahir<br />
33
Change language