Broj 23 - Proizvodnja zdrave hrane

Recommendations

Info

� Eko ba{ta Konstrukcione inovacije kod plastenika u proteklom periodu dominirale su sa poluvisokim plastenicima tunelskog tipa, kod kojih su osnovni nedostaci ograni~ena mogu}nost i kori{}enje teè mehanizacije za obradu zemlji{ta. S obzirom na to da ovakvih objekata jo{ uvijek ima, treba da budu u funkciji ({teta je da budu rasadnik korova), ali se savremene tehnologije u njima moraju donekle korigovati. Novi plastenici odlikuju se zna~ajnim izmjenama. [irina la|e iznosi 8-12 metara i visina grebena je naj~e{}e oko 6 metara, {to sve omogu}ava znatno lak{u manipulaciju u objektu, kao i nesmetano gajenje visokih sorti paradajza, krastavca i paprike, primjenom novih tehnologija. Tako|e, zna~ajno je pove}ana povr{ina koja se otvara - sada to iznosi do 40%, ~ime obezbe|uje kvalitetno provjetravanje, {to je od posebnog zna~aja u ljetnjem periodu. Na kraju, konstrukcije se odlikuju pove}anom stabilno{}u - zbog vezivanja biljaka i pove}ane otpornosti na vjetar i nepogode. Konstrukcije objekata stalnog za{ti}enog prostora Ramska konstrukcija treba da je dugotrajna. Za{tita od korozije mora da bude kvalitetno izvedena jer je u objektima ~esto prisutna velika vla`nost i razne agresivne hemijske materije. Duìne visokih tunela su u 10 Qpej{bokf!qmbtufojlb tijesnoj vezi sa njegovom {irinom, posebno ako postoji samo prirodno provjetravanje sa ~eonih strana. Objekti stalnog za{ti}enog prostora su visoki tuneli, plastenici i staklenici. Visoki tuneli su pojedina~ni objekti, dok plastenici i staklenici mogu da budu pojedina~ni ili blok. U njima se naj~e{}e koristi sistem za dopunsko zagrijevanje uz mogu}nost kontrole ostalih klimatskih parametara (svjetlost, vla`nost vazduha, i zemlji{ta, kvalitet vazduha, ...). primjena svih ovih sistema na jednom mjestu uslovila je pojavu objekata pod nazivom “greenhouse”. U Nema~koj prilikom izgradnje staklenika visine iznad 4m potrebna je gra|evinska dozvola, dok je za niè objekte potrebna samo dozvola o za{titi prirodne sredine. Konstrukcije staklenika i plastenika moraju da zadovolje statiku prema standardu DIN 11535. Najracionalnije je koristiti postoje}a standardizovana re{enja za odre|ena klimatska podru~ja, za koje je ve} ugra|en stati~ki prora~un. Kod nas je gra|evinska dozvola potrebna ako se grade stalni objekti, dok za izgradnju monta`no – demonta`nih objekata to nije potrebno. Visoki tuneli, a naj~e{}e i plastenici i staklenici se prave kao monta`no demonta`ni objekti. Na nivou Evropske Unije donijet je standard pr EN13031-1 za dizajniranje i konstrukciju za{ti}enog prostora. Na osnovu navedenog standarda izvr{ena je klasifikacija za{ti}enog prostora u zavisnosti od duìne namjene objekta u trajanju 5, 10 i 50 godina. Standardom nije predvi|ena specifikacija za gra|evinski materijal, ve} samo ograni~enja koja dolaze od strane vlastite teìne objekta, vjetra, teìne snijega, instalacije, usjeva i koncentracije vertikalne teìne. Usvajanje koeficijenta za prora~un optere}enja se vr{i u zavisnosti od klimatskih uslova podru~ja gde se vr{i postavljanje objekta. Na osnovu izra~unatih vrijednosti optere}enja, usvajaju se dimenzije profila za ramsku konstrukciju objekata za{ti}enog prostora. Za na{e klimatsko podru~je treba najvi{e obratiti pa`nju na brzinu vetra i teìnu sne`nog pokriva~a. Ramska konstrukcija treba da je dugotrajna. Za{tita od korozije mora da bude kvalitetno izvedena jer je u objektima ~esto Broj 23 septembar 2006.
prisutna velika vla`nost i razne agresivne hemijske materije. Zbog nepovoljne za{tite koju pruà premaz od bijele boje, cijevna konstrukcija se moè za{tititi sa slojem polimernog materijala, naj~e{}e PE. Kori{}eni polimerni materijal cijevi mora biti kompatibilan sa materijalom sa kojim se vr{i pokrivanje objekta. Tako|e se koriste ~eli~ne poncikovane ili aluminijumske cevi i razli~iti profili koji zahvaljuju}i svom obliku mogu da izdrè razli~ita optere}enja, a da se pri tome utro{i {to manje materijala. PVC cijevi koje se koriste za visoke tunele nemaju dovoljnu ~vrstinu. Lukovi su krovnim i bo~nim dijagonalama povezani u stati~ki stabilan objekat. Pri~vr{}ivanje metalnih djelova konstrukcije moè da se vr{i zavarivanjem i pomo}u vijaka i spojnica. Ramska konstrukcija moè da se postavi na metalne {iljke koji su utisnuti u zemlji{te, ali naj~e{}e se koriste odgovaraju}i temelji ili betonske stope, ~ije dimenzije odgovaraju veli~ini objekta. Dimenzije betonskih stopa kre}u se oko 50 cm u pre~niku i 80 cm dubine. Duìne visokih tunela su u tijesnoj vezi sa njegovom {irinom, posebno ako postoji samo prirodno provjetravanje sa ~eonih strana. Za visoke tunele {irine 5m duìna moè biti do 30m, a za ve}e {irine, preporu~ena duìna iznosi 50m. Ukoliko visoki tunel posjeduje prirodnu ventilaciju ili postoji mogu}nost provjetravanja Broj 23 septembar 2006. sa strane, duìna moè da se kre}e i do 100 m. Blok tipovi plastenika i staklenika mogu biti proizvoljne duìne i {irine. Sa energetskog aspekta najpovoljnije je da zauzimaju povr{inu u obliku kvadrata jer je tada najmanja povr{ina za razmjenu toplote i najmanji su toplotni gubici. Vrata su dio nose}e konstrukcije, postavljaju se sa ~eonih strana objekta, sluè za komunikaciju i omogu}avaju provjetravanje objekta. Na najjednostavnijim konstrukcijama visokih tunela gdje nije ugra|en P l a s t e n i k u T o l o { i m a , f o t o P a j o v i } sistem za zagrijevanje i ventilaciju, klimatski uslovi u objektu se reguli{u otvaranjem i zatvaranjem vrata, te je posebno va`na njihova konstrukcija. Radi boljeg prirodnog provjetravanja na plastenicima se postavljaju bo~ni otvori ~ije se otvaranje vr{i u vidu roletni. Otvaranje tehni~ki moè da bude izvedeno od gore prema dolje, {to predstavlja tehni~ki jednostavniju varijantu, ili od dolje prema gore, {to predstavlja bolju varjantu sa aspekta mikroklime u Eko ba{ta � objektu. Radi pove}avanja povr{ine za provjetravanje postavljaju se i krovni otvori. Da bi prirodno provetravanje bilo efikasno, povr{ina otvora mora da iznosi bar 20-30 % od osnovne povr{ine objekta. Na ramsku konstrukciju se pomo}u vijaka postavljaju aluminijumski profili za pri~vr{}avanje folije ili polikarbonatnih plo~a. Za pokrivanje objekata stalnog za{ti- }enog prostora naj~e{}e se koriste polimerni materijali u vidu folija i plo~a, i stakla. Pokrivanje moè da bude izvedeno samo sa jednom folijom debljine 150-200 mikrona, sa dvije folije izme|u kojih vlada atmosferski pritisak, s tim da je spolja{nja folija istih karakteristika kao kod pokrivanja samo sa jednom folijom, dok je unutra{nja debljine 50-100 mikrona, i koja treba da sadrì dodatak protiv kapanja. Najbolje re- {enje je kad se koriste dvije folije debljine 200 mikrona, izme|u kojih vlada nadpritisak. Ovakvo re{enje znatno doprinosi stabilnosti cijelog objekta. Nadpritisak izme|u folija je vaàn koliko zbog toplotnog efekta, toliko i zbog trajnosti folije. U zimskom periodu nadpritisak izme|u folija treba da bude ve}i (0,6 bar-a) nego u ljetnjim mesecima (0,4 bar-a). U slu~aju mehani~kog o{te}enja folije, mora se o~istiti i popraviti o{te}enje sa posebnom ljepljivom trakom. IIzzvvoorr::wwwwww..ppoolljjoopprriivvrreeddaa..ccoomm 11
Page 1 and 2: Broj 23 Cijene reklamiranja sa PDV
Page 3 and 4: Za 14 mjeseci posmatranja stada od
Page 5 and 6: evropskog sistema ali nije uskla|en
Page 7 and 8: vo}aka koje to zahtevaju i to samo
Page 9: ki{nih glista. Za malu farmu ki{nih
Page 13 and 14: postoji pitka voda, prasad prije po
Page 15 and 16: Me|utim, u na{im uslovima za zimsku
Page 17 and 18: nepoljoprivrednog porijekla, kao i
Page 19 and 20: Ure|aji za muù krava Pri izboru ur
Page 21 and 22: Suzbijanje Duvanskog tripsa se, obi
Page 23 and 24: obica mase 300 - 800 grama. Pokoìc
Page 25 and 26: u manjoj mjeri pomo}i dostizanju to
Page 27 and 28: dospiju u ljekoviti gel. Uz sve to,
Page 29 and 30: Ukoliko se ne raspolaè sa dovoljni
Page 31 and 32: pa{njak prosuta voda od pranja bure
Page 33 and 34: toplotom. Satovi koji su ~inili med
Page 35 and 36: ga pozove na p~elinjak? • U~e{}e
Page 37 and 38: gutljaj nerazrije|enog jabukovog si
Page 39 and 40: Polazna sirovina je mlijeko dobijen
Page 41 and 42: Kako se stres odraàva na na{ organ
Page 43 and 44: Uloga Biljaka u odre|enoj sredini j
Page 45 and 46: Gornje selo. Ustvari, cjelina je na
Page 47 and 48: sistema primjene biomase u procesim
Page 49 and 50: Na doma}em trì{tu, sedam od deset
Page 51 and 52: iljaka (2,6% svih biljnih vrsta) ko
Page 53 and 54: koja je donio g-din Radulovi} a koj
Page 55 and 56: sklapa Ugovor o menad`mentu sa A.D.

Broj 23 - Proizvodnja zdrave hrane

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?