Broj 23 - Proizvodnja zdrave hrane

Recommendations

Info

� Prirodni potencijali Podru~je Pive pripada hidrografskom ~vori{tu iz koga zrakasto isti~u tokovi koji pripadaju crnomorskom i jadranskom slivu. ~injenica da vode toga podru~ja oti~u iz neposredne blizine Jadranskog i veoma udaljenog Crnog mora (vazdu{na udaljenost razvo|a od Jadranskog mora kre}e se oko 50 – tak km, a od Crnog mora ne{to vi{e od 1100 km), ne predstavlja samo zanimljivu prirodnu osobinu i djelimi~nu anomaliju, ve} ukazuje na veoma sloènu geolo{ku gra|u i geotektonske specifi~nosti Pivskog kraja. Mratinjska rijeka nastaje od izvora ispod isto~nog odsjeka Magli}a na visini od 895 m i prosje~nom proticaju koji iznosi 1m3. Dolina Mratinjske rijeke je upravna na dolinu Pive. Izgra|ena je regresivnim usijecanjem ove rijeke i procesom glacijacije. Dolinske strane su strme u gornjem,a blaè u donjem dijelu. Mratinjska rijeka je presjekla oko 500 m debelu kre~nja~ku plo}u, a zatim se nastavila usijecati u paleozojske pje{~are. U pro~elju doline je 1.400 m. n. v. Visoki odsijek Magli}a. Odsijek je razdvojen na tri `lijeba. Niz njih se u toku paleisto~ena stropo{tavao led. Donose}i nedovoljno obra|eni ledni~ki materijal. Ovi vise}i ledinci su se regenerisali na vrhu dana{njeg Mratinja, gdje se formirao supodinski lednik. Taj lednik je dopirao do dana{njeg korita 44 Dolina Martinjske rijeke RRRR aaaa zzzz vvvv oooo jjjj nnnn iiii aaaa ssss pppp eeee kkkk tttt Pi{e: dr Miroslav Doderovi} Pive. O tome svjedo~i velika ~eona morena u donjem Mratinju. Ona je kasnije bila probijena Mratinjskom rijekom, pa se samo ju`ni dio, kao ostatak, javlja na desnoj dolinskoj strani(M. Lje{evi} 2005). Mratinjska dolina je najsjevernija regionalna jedinica, koja zahvata 93, 54 km2 povr{ine, odnosno 7,52% teritorije Pive. Ovaj dio teritorije je prili~no inidivdualisan jer je sa sjevera ome|ena dràvnom granicom prema Bosni i Hercegovini, sa juga novonastalom vodenom akumulacijom, a sa zapada mikro regionalnom jeidnicom Budanj. Uz to je reljefno sa svih strana dobro zatvorena, izuzev u dijelu koji se ocrtava u dolini rijeke Pive. Ta~nije, antiklinala Mratinje prostire se od Magli}a do ranijeg toka rijeke Pive. U jezgru ove strukture otkriveni su gornje permski i gornjetrijaski sedimenti, a na krilima se javljaju sedimenti i vulknaniti srednjeg trijasa. Sjeveroisto~no krilo antiklinale je raskinuto i pruà se ve}im rasjedom {tribine. Sredi{te ove mikroregionalne cjeline jeste naselje Mratinje. Ina~e, selo je dosta {iroko otvoreno ka dolini rijeke Pive. Okruèno je brojnim brdima, planinama i zaravniima: Ulobi}em na sjeveru i Olikom na jugu, kao i zaravni Prepeli~je na sjeveroistoku. Tu su, dalje i visovi: Modra stijena, Ple}a, Klekovi, Siljevac i Previja, koji se strmo spu{taju prema selu. Svuda ispod okolnih visokih brda nalazi se pojas guste borove {ume. Posebno se pro~uo Omar, mada se glavni floristi~ki kompleks nalazi u prepel~iju. Mratinjska rijeka koja je usmjerena kroz istoimenu dolinu dala je vidan uticaj na njen izgled, kao i na formiranje zemlji{ta koje u Mratinjskoj dolini spada me|u najkvalitetnija u Pivi. Prije izgradnje saobra}ajnica Brana - Mratinje, u ovu dolinu se dolazilo niz kanjon Pive. Danas, se ovdje stiè putem od Brane do Mratinja. Duìna puta iznosi 4,4 km, nije asfaltiran i spaja Mratinje sa saobra}ajnicom Fo~a - Pluìne. Ina~e, samo naselje ~ine Donje selo, Ko{tan i Broj 23 septembar 2006.
Gornje selo. Ustvari, cjelina je nagnuta od sjevera prema jugu. Na jugu selo se spustilo gotovo do nivoa jezera, do 625 m. a na sjeveru se razvilo do 1234 m nadmorske visine. Srednja nadmorska visina ovog naselja je, dakle, oko 890 m, {to }e re}i da je relativno pogodno za razvoj poljoprivredne djelatnosti (ratarstvo, vo}arstvo i sl.). Mratinje je, ina~e, jedno od najstarijih naselja u Pivi, ~iji su stanovnici ranije bili upu}eni na Fo~u, a danas uglavnom na Nik{i} do koga vodi kvalitetna saobra}ajnica. Selo se prvi put spominje 1765. godine. Njegovo stanovni{tvo se do pripajanja Pive Crnoj Gori ~esto selilo, pogotovo prema Pivskoj planini, odnosno prema Barnom Dolu. U novijem periodu iseljavalo se prema Nik{i}u, Fo~i i Pluìnama. Pripremni radovi na izgrandji hidrocentralne po~eli su 1966. godine. Ve} tada Mratinje kao neznatno naselje ~ije se stanovni{tvo prete`no bavilo poljoprivredom, bitno mijenja svoj izgled i funkcije – povezuje se sa Fo~om, gradi se monta`no naselje, pomo}ne radionice i sl. Istina, i dalje stanovni{vo koje nije zaposleno u Hidroelektrani, ili u uslu`nom sektoru, bavi se poljoprivredom. Velike poljoprivredne povr{ine na{le su se pod jezerom ili su na njima izgra|eni graditeljski sadràji za potrebe Hidroelektrane. Poljoprivredni vi{kovi, koji postoje, ne plasiraju se na trì{te, ve} se ~uvaju kao zalihe i skromne rezerve domicilnog stanovni{tva. To stanovni{tvo za sada nema drugih djelatnosti sem hidroenergetske koja angaùje oko dvadesetak stanovnika sa razmatranog prostora oni su, tako|e, ìvotno vezani za Mratinje u kome se danas nalazi dom i jedna trgovinska radnja. Rije~ju, u pitanju su sadràji Broj 23 septembar 2006. nastali u vrijeme izgradnje brane kada je Mratinje imalo oko 4000 stanovnika, od kojih je ve}ina bila zaposelna na izgradnji brane ili, pak u objektima koji su bili u funkciji graditelja. ~ini se da je neki od ovih objekata trebalo koristiti za potrebe turisti~ke djelatnosti, za nastavu u prirodi, za izvi|a~ke aktivnosti i za ekolo{ka zborovanja. U Mratinju, oko jezera, naro~ito na lokalitetima ranijih objekata postoje izvanredni tereni za podizanje kampova. Sa vi{e propagande i sredstava ovaj dio Pive bi mogao postati interesantno ljetovali{te. Mratinjski priobalni pojas je pogodan za izgradnju turisit~ko – rekreativnih objekata jer je plaè u priobalnom pojasu mogu}e ure|ivati i zbog povoljne ekspozicije i zbog pristupa jezeru. Sada ve}, postoje}e betonske povr{ine u priobalnom pojasu zadovoljavaju potrebe lokalnih kupa~a. Blago izdignute planinske kose omogu}avaju lijep pogled na jezero. Jo{ zna~ajniju vrijednost predstavljau lokaliteti okupljeni na prostoru Mratinjske doline – morfolo{ke zone ~ije se potencijalne padine spu{taju u Prirodni potencijali � pravcu juga. Dodamo li tome i povoljan poloàj lokaliteta, i zone kao cjeline, prema pivsko – komarni~kom turisti~kom pravcu i njegovim kontraktivnim kracima koji vode od Nik{i}a, àbljaka i Trse, bi}e nam jasno o kakvoj je vrijednosti Mratinjske doline rije~. Prethodno istaknuto, kao i ~injenica govori da se na prostoru voluja~kog visokoplaninskog masiva diferencira kvalitetna Trnova~ko – mratinjska motivska zona, koja je u dobroj mjeri komplementirana sa ostalim prirodnim turisti~kim motivima (Trnova~ko, Veliko i Malo jezero, kanjonske doline Vrbnice, Suhe, Sutjeske i Mratinjske rijeke), govori i o potencijalnim mogu}nostima za razvoj turizma u ovom dijelu Pive. Ovo, time prije, {to je i neposredna podgorina raspolaè manjim hidrografskim vidovima (brojnim vrelima) uz koje bi se, u slu~aju da do|e do potrebe za prostornom – planskim usmjeravanjem turisti~ke gradnje, mogli formirati sekundarni punktovi turisti~kog razvoja. Tome svojvrstan doprinos svakako, daje saobra-}ajni pravac usmjeren prema spomenutim regionalnim jedinicama. Stoga se u ovoj mirkojedinici treba ~im prije orijentisati na razvoj turizma, unapre|enje poljoprivrede, gajenje i sakupljanje ljekovitog bilja i {umskih plodova, kao i malu privredu koja bi se zasnivala na preradi drvne mase. Za takvu orijentaciju koristili bi se domicilni resursi, prije svega, energija, voda, {uma, zemlji{te i turisti~ki potencijali. Tu, su, najzad, i mogu}nosti izgradnje mini akumulacije na Mratinjskoj rijeci koja bi zajedno sa drugim mikro akumulacijama pospje{ila izravnavanje vode u glavnoj akumulaciji. Ta ~injenica je posebno zna~ajna s aspekta turisti~kog valorizovanja potencijala ovog kraja. 45
Page 1 and 2: Broj 23 Cijene reklamiranja sa PDV
Page 3 and 4: Za 14 mjeseci posmatranja stada od
Page 5 and 6: evropskog sistema ali nije uskla|en
Page 7 and 8: vo}aka koje to zahtevaju i to samo
Page 9 and 10: ki{nih glista. Za malu farmu ki{nih
Page 11 and 12: prisutna velika vla`nost i razne ag
Page 13 and 14: postoji pitka voda, prasad prije po
Page 15 and 16: Me|utim, u na{im uslovima za zimsku
Page 17 and 18: nepoljoprivrednog porijekla, kao i
Page 19 and 20: Ure|aji za muù krava Pri izboru ur
Page 21 and 22: Suzbijanje Duvanskog tripsa se, obi
Page 23 and 24: obica mase 300 - 800 grama. Pokoìc
Page 25 and 26: u manjoj mjeri pomo}i dostizanju to
Page 27 and 28: dospiju u ljekoviti gel. Uz sve to,
Page 29 and 30: Ukoliko se ne raspolaè sa dovoljni
Page 31 and 32: pa{njak prosuta voda od pranja bure
Page 33 and 34: toplotom. Satovi koji su ~inili med
Page 35 and 36: ga pozove na p~elinjak? • U~e{}e
Page 37 and 38: gutljaj nerazrije|enog jabukovog si
Page 39 and 40: Polazna sirovina je mlijeko dobijen
Page 41 and 42: Kako se stres odraàva na na{ organ
Page 43: Uloga Biljaka u odre|enoj sredini j
Page 47 and 48: sistema primjene biomase u procesim
Page 49 and 50: Na doma}em trì{tu, sedam od deset
Page 51 and 52: iljaka (2,6% svih biljnih vrsta) ko
Page 53 and 54: koja je donio g-din Radulovi} a koj
Page 55 and 56: sklapa Ugovor o menad`mentu sa A.D.

Broj 23 - Proizvodnja zdrave hrane

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?