Preuzmite - Dete Plus

More documents

Recommendations

Info

Knjiga je objavljena pod naslovom: Suzić, N. (2008). Uvod u inkluziju. Banja Luka: XBS. 16 Lijevo: arapeški mladić sa tetovažom uz pomoć pepela; desno: obredna maska Arapeša (ibidem, str. 196). Djeca odrastaju uz niz zabrana i potiskivanje emocija. "Prvo što mali Mundugumor treba da nauči jest niz zabrana" (ibidem, str. 214). Dijete mora sakrivati svoje emocije. "Ne smije se priljubiti majci ni od straha ni od ljubavi. Ne smije plakati osim ako želi da zaradi dobru ćušku" (ibidem, str. 214). Mundugumori predstavljaju negostoljubivu i agresivnu zajednicu. "I od muškaraca i od žena očekuje se da budu siloviti, kompetitivni, agresivno seksualni, ljubomorni i spremni da osjete i uzvrate uvredu, uživaju u razmetanju, akciji i borbi" (ibidem, str. 237). Ovo pleme nema mnogo simedonijskih komponenti života. Treće pleme su Čambuli i žive na jezeru. Ovo pleme je odvojeno od prethodna dva a glavne aktivnosti članova zajednice su ples, rezbarenje, pletenje, slikanje, kao način korištenja slobodnog vremena, koga imaju u izobilju, i ribarenje, lov, sakupljanje i uzgoj biljaka i nekih životinja. "Čambuli prvenstveno žive radi umjetnosti" (ibidem, str. 255). Ratovanje i lov na ljudske glave ne vole. Postoje velike razlike u načinu života muškaraca i žena. Žene žive u odvojenim grupama uz podršku i meñusobnu saradnju. Muškarac će biti izabran kao partner neke žene samo ako to ona želi. To je meñu muškim saplemenicima razvilo izvjesnu dozu surevnjivosti, ali ne i meñu ženama. Primjer tri plemena sa Nove Gvineje pokazuje da se simedonija razlikuje od kulture do kulture. Jasno je da najizraženiju simedoniju nalazimo kod Arapeša, a najslabiju kod Mundugumora. Da li ovako jasne distinkcije možemo povući danas izmeñu različitih nacija na Balkanu? Poznati harvardski profesor Hantington smatra da se dvadeseti vijek prepoznaje po pribiližavanju i udaljavanju sedam civilizacija: japanske, kineske, hinduske, pravoslavne, islamske, zapadne, afričke i latinoameričke kao subcivilizacije. Hantington tvrdi da postoji samo jedno
Knjiga je objavljena pod naslovom: Suzić, N. (2008). Uvod u inkluziju. Banja Luka: XBS. mjesto na planeti Zemlji gdje se tri civilizacije meñusobno dodiruju ili prepliću na kopnu, a to je Balkan, konkretnije – Bosna i Hercegovina (Huntington, 1998). Zapadnu civilizaciju predstavljaju Hrvati kao katolici, pravoslavnu Srbi a islamsku muslimani u BiH, odnosno Bošnjaci. Balkanska tradicija je oduvijek bila simedonijski kontradiktorna. Narod je čuvao bolje piće i jelo za goste, s jedne strane, a s druge strane djeca i mladi ljudi poučavani su da se nikome s puta ne smiču. Pet stotina godina Otomanske imperije razvilo je nepovjerenje prema strancima, posebno kod Srba. Po prirodi trpeljiv i gostoljubiv narod, Srbi dugo važu i mjerkaju dok nekog stranca ne prihvate. Nema velike razlike ni kod Hrvata i Bošnjaka jer je istorija stalnog sukobljavanja na ovim prostorima često bila vezana za dolazak ili uplitanje stranaca. Gostoljubivost i otpor prema strancima na Balkanu prepliću se kao svjetlost i tama u sumrak ili u osvit dana. Ovdje se logično postavlja pitanje da li se simedonija može učiti, da li je možemo kultivisati u školama. Po razvijenosti inkluzije ne možemo razlikovati kulture i nacije na Balkanu, odnosno u BiH – kod svih je ona na početku. Trebaće dugo vremena da se razvije svijest o značaju inkluzije i odgovornost za inkluziju na ovim prostorima. Moralni okvir kulturne simedonije i inkluzije Od vremena kada je čovjek vjerovao čulima, kada je vjerovao očima koje svakodnevno vide da Sunce obiñe nebeski svod i "kruži" oko Zemlje, do danas kada propituje domete spoznaje i izučava metakogniciju, čovjek je prošao dugi put učenja. Na tom putu dominirala su dva morala: a) moral prinude i obaveze i b) moral razloga. Moral obaveze i prinude poznajemo kao shvatanje da je čovjek nemoćan i slab da sudi o dobru i zlu, da je bog taj koji sve vidi i sve zna, da je čovjekovo da se boji boga i ne čini loše stvari jer će biti kažnjen. Ovaj moral Robin Barou opisuje kao biblijsku postavku o tome da čovjek za vrijeme ovozemaljskog života treba da živi u strahu od boga da bi prikupio dovoljno poena kako bi kada umre dobio ulaznicu za raj (Barrow, 1995). Ovaj pristup ima svoje predstavnike u srednjem vijeku a to su sv. Augustin (354–430) i Toma Akvinski (1225–1274). U svome poznatom djelu “O državi božijoj” (De civitate Dei) Augustin iznosi tezu da se ljudska istorija zasniva na determinizmu zakona koji su odreñeni božjom voljom. Postoje dva carstva: nebesko i zemaljsko. Nebesko carstvo ili božja država je oličenje dobra proizašlo iz ljubavi prema bogu. Primjer za ovo carstvo je Rim sa papom kao vjerskim poglavarom. Zemaljsko carstvo je nastalo iz Adamovog grešnog pada kao prvog čovjeka. Njegovi potomci ne mogu biti nego grešni. “Ukoliko je čovjek upućen samo na snage svoje prirode, on nije u stanju uopšte da stvori moralno, nego samo, u najpovoljnijem slučaju, njegov spoljni privid” (Jodl, 1963, str. 90). Augustin smatra da su paganske vrline samo 17
Page 1 and 2: Knjiga je objavljena pod naslovom:
Page 13: Knjiga je objavljena pod naslovom:
Page 65 and 66:
Knjiga je objavljena pod naslovom:
Page 67 and 68:
Page 69 and 70:
Page 71 and 72:
Page 73 and 74:
Page 75 and 76:
Page 77 and 78:
Page 79 and 80:
Page 81 and 82:
Page 83 and 84:
Page 85 and 86:
Page 87 and 88:
Page 89 and 90:
Page 91 and 92:
Page 93 and 94:
Page 95 and 96:
Page 97 and 98:
Page 99 and 100:
Page 101 and 102:
Page 103 and 104:
Page 105 and 106:
Page 107 and 108:
Page 109 and 110:
Page 111 and 112:
Page 113 and 114:
Page 115 and 116:
Page 117 and 118:
Page 119 and 120:
Page 121 and 122:
Page 123 and 124:
Page 125 and 126:
Page 127 and 128:
Page 129 and 130:
Page 131 and 132:
Page 133 and 134:
Page 135 and 136:
Page 137 and 138:
Page 139 and 140:
Page 141 and 142:
Page 143 and 144:
Page 145 and 146:
Page 147 and 148:
Page 149 and 150:
Page 151 and 152:
Page 153 and 154:
Page 155 and 156:
Page 157 and 158:
Page 159 and 160:
Page 161:
show all

Preuzmite - Dete Plus

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?