Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Knjiga je objavljena pod naslovom:<br />
Suzić, N. (2008). Uvod u inkluziju. Banja Luka: XBS.<br />
simedoniju i kako je razvijati kod mladih. U kojim uslovima će se simedonija<br />
pojačati?<br />
1. Istraživanje je pokazalo da se simedonija intenzivnije sreće u slučajevima<br />
kada je osoba imala ranije pozitivno emocionalno iskustvo darivanja<br />
i pomaganja drugima (ibidem);<br />
2. Odreñeni socijalni uslovi podržavaju simedoniju, na primjer kada članovi<br />
zajednice podržavaju ovakvo ponašanje (ibidem);<br />
3. Kompetentni ljudi žele biti u društvu kompetentnih ili kompetentnijih od<br />
sebe i zato podržavaju uspjeh drugih (Batson i saradnici, 1995).<br />
Jasno je da će se simedonija češće prepoznati kod Arapeša nego kod Mundugumora.<br />
Možemo li ovdje na Balkanu postaviti takvo pitanje: Da li se simedonija<br />
razlikuje kod Slovenaca, Hrvata, Bošnjaka, Makedonaca, Srba i drugih? Odgovori<br />
bi sigurno bili vrlo zanimljivi za nauku, ali vjerovatno bi rezultati takvog<br />
istraživanja morali sačekati pedesetak godina da budu objavljeni. Za inkluziju ne<br />
bismo morali čekati tako dugo, ali je činjenica da nemamo adekvatnih komparativnih<br />
istraživanja. Ova istraživanja bi nam dobro došla da saznamo gdje je<br />
inkluzija na višem nivou i kako kod ostalih postići to isto ili kako unaprijediti<br />
inkluzivno obrazovanje na čitavom prostoru Balkana.<br />
Iz svojih emocija ljudi crpe iskustvo koje ih vodi ka simedoniji i inkluziji.<br />
Ako simedonijskog iskustva nema, izostaje i zadovoljstvo koje služi kao generator<br />
simedonijske vrijednosne orijentacije. Ovo još više vrijedi u odnosu na<br />
simpatiju. "Simpatija se javlja, mnogo intenzivnije nego simedonija kao nezavisna<br />
od ranijeg iskustva" (Royzman i Rozin, 2006, str. 90). Ovo nam govori da<br />
inkluzija ima više emocionalne podrške jer se oslanja na simpatiju te da možemo<br />
očekivati viši nivo zadovoljstva i drugih pozitivnih emocija nego što su to istraživanja<br />
pokazala za simedoniji. Naravno, i ovdje nam nedostaju istraživanja i<br />
adekvatne praktične opservacije. Ako prihvatimo tezu Roberta Solomona da je<br />
simedonija po svojoj unutrašnjoj logici emocija (Solomon, 1977), njeno razvijanje<br />
u školama treba posmatrati kao proces u čijoj osnovi je prvenstveno emocionalno<br />
vaspitanje.<br />
U osnovi inkluzije nalazimo emocije, koje mogu biti snažna kočnica uspješnoj<br />
integraciji djece sa posebnim potrebama u redovne škole. Jedna od takvih<br />
emocija je prevelika ljubav roditelja i nespremnost da prihvate činjenicu da njihovo<br />
dijete ima hendikep ili posebne potrebe. Poznato je da uspjeh jedne terapije<br />
zavisi od spremnosti pacijenta da prihvati svoju bolest, stanje svog organizma.<br />
Teško je očekivati efikasnu inkluziju ako roditelj smatra da će nastavnik preko<br />
noći ukloniti hendikep njegovog djeteta, ako očekuje nemoguće. Praksa je pokazala<br />
da ovakvi roditelji samo odmažu nastavnicima i specijalnim pedagozima.<br />
Drugi set negativnih emocija možemo očekivati pri prvom susretu djeteta sa<br />
posebnim potrebama sa učenicima odjeljenja redovne škole koju će pohañati.<br />
Poznato je da je dječiji kolektiv često nemolisrdan samo zato što djeca još nisu<br />
dovoljno razvila socijalnu osjetljivost za osjećanja i potrebe drugih. Djeca mogu<br />
svoga druga zvati pogrdnim ili omalovažavajućim imenom ne misleći da mu<br />
22
Change language