Preuzmite - Dete Plus

More documents

Recommendations

Info

Knjiga je objavljena pod naslovom: Suzić, N. (2008). Uvod u inkluziju. Banja Luka: XBS. Simedonija nije svojstvena samo za pojedince, ona se odnosi na narode i civlizacije. Mi ne možemo biti nezainteresovani za Černobilj ili neki novi potencijalni Černobilj, ne možemo biti nezainteresovani za ozonsku rupu. Zatvorene nacije i kulture su, istorijski gledano, bile osuñene na zaostajanje i izumiranje (Škokljev i Škokljev, 1998). Neke civilizacije, kao što je slučaj sa kanskom i hetitskom, izumrle su (Huntington, 1998). Pišući o neurotičnosti civilizacija, Frojd je naveo primjer rimske civilizacije kao vrlo neurotične zajednice čiji kraj se mogao prepoznati u intenzitetu njene neurotičnosti. Nacije i pojedinci koji nisu zainteresovani za dobrobit drugih nacija i ljudi nemaju perspektivu u svjetskoj zajednici naroda. Ovu simedonijsku dimenziju kulture danas valja analizirati jer kroz njen okvir možemo vidjeti perspektivu i predvidjeti progresivne i retrogradne procese. Ovdje nas posebno zanima vaspitanje i obrazovanje (u daljem tekstu obrazovanje) kao uslov i ishod simedonije. Neke razvijenije zemlje danas imaju vrlo visok nivo svijesti o važnosti uključivanja djece sa posebnim potrebama u normalan život, u redovno školovanje. Visok nivo svijesti prati i razrañen sistem školovanja i podrške za ovu djecu. Danas možemo razlikovati zemlje i nacije kod kojih postoji razvijena inkluzija u odnosu na one kod kojih inkluzija nije razvijena. Ovdje govorimo o zatvorenim i otvorenim kulturama (Tabela 1). 8 Tabela 1: Kulture i inkluzija Zatvorene kulture Kulture otvorene za inkluziju Nepovjerljive prema djeci i ljudima sa Otvorene, povjerljive prema djeci i ljudima posebnim potrebama sa posebnim potrebama Autocentrične (etnocentrizam, stereotipija) Koncentrišu se na potrebe drugih. Razvijaju uvjerenje da je hendikep božja Razvijaju osjećaj prihvaćenosti i uvažavanja kazna. hendikepiranih. Sklone samoosudi zbog hendikepa Stvaraju uslove za normalno funkcionisanje ljudi sa posebnim potrebama. Slabo razvijaju identitet djece sa posebnim Podstiču identitet i kompetencije djece sa potrebama. posebnim potrebama. Kompeticija meñu članovima zajednice Podrška individualnim kompetencijama Nije teško porediti lijevu i desnu stranu Tabele 1 i vidjeti gdje se nalazi naše društvo kao i ostale kulture na Balkanu. Jasno je da se mi nalazimo tek na početku procesa inkluzije i da nam treba dug put stvaranja pretpostavki i uslova za optimalno uključivanje sve djece, a posebno djece sa posebnim potrebama u redovni sistem obrazovanja.
Knjiga je objavljena pod naslovom: Suzić, N. (2008). Uvod u inkluziju. Banja Luka: XBS. Čarobna moć obrazovanja Ako obrazovanje posmatramo kao veliki eksperiment istorije, tada možemo reći da je taj eksperiment tek počeo. Od sedam hiljada godina ljudske istorije (ostalo je predistorija, po oficijelnim udžbenicima istorije) tek u posljednjih trista imamo škole za šire mase, a tek u dvadesetom vijeku imamo sveobuhvatnije obrazovanje većeg broja ljudi na planeti Zemlji. Zaneseni tom činjenicom, tek na kraju dvadesetog vijeka primijetili smo da naše škole ne čine djeci samo dobre usluge, one im razvijaju strah od učenja, pokornost, poslušnost, kompeticiju, samohendikepiranje i druga negativna svojstva pored onih koje poznajemo kao nesporno pozitivna. Možemo reći da imamo tek jednu generaciju (jedan životni vijek) širokog narodnog obrazovanja. Ne možemo očekivati da sujevjerje, predrasude, dogmatizam i neznanje staro sedam hiljada godina iskorijenimo u ovoj jednoj generaciji. Mi, zapravo, još ne znamo šta smo dobili obrazovanjem kada posmatramo sveukupno čovječanstvo planete Zemlje. Neke stvari nam govori statistika. Na primjer, činjenica je da najrazvijenije zemlje svijeta najviše ulažu u obrazovanje. Činjenica je da najrazvijenije zemlje svijeta imaju najviši nivo obrazovanosti zaposlenih. Činjenica je da se kadrovi i znanje sele tamo gdje je novac, a novac tamo gdje je koncentracija pameti. Isto tako, činjenica je da najrazvijenije zemlje svijeta danas najviše ulažu u inkluzivno obrazovanje. Ove i druge činjenice govore nam o čarobnoj moći obrazovanja. Poznata je teza da se najrazvijeniji centri moći civilizacija od juga sele na sjever. Prve moćne civilizacije nastale su blizu Ekvatora, da bi danas dosegle sjeverne dijelove Zemljine polulopte. Zašto je to tako? Ljudi na sjeveru morali su raditi da bi opstali, morali su se organizovati i obezbijediti. Oni nisu imali džunglu i okolinu kao stanovnici ekvatorijalnog pojasa koja bi im mogla u svakom trenutku pružiti ono što im treba. Trebalo se pripremati za duge i hladne zime, opstati u surovim uslovima sjevera. "Zašto tolerancija i sloboda misli lakše cvjetaju u sjevernim državama nego na jugu, ako ne zato što južni krajevi nisu prikupili dovoljno bogatstva da sagrade dovoljno veliki broj škola" (Djurant, 2006, str. 158). Realno je zapitati se da li bi ti južnjaci, meñu koje spadamo i mi, novac dali za škole kada bi ga imali. Poznajem neke ljude koji ne bi otišli u pozorište kada bi imali milijardu dolara, a neke od njih prepoznajemo u našem okruženju kao novokomponovane "bizmismene" (greška sa dva m je namjerna). Poznato nam je koliko je stranog novca u BiH otišlo u nelegalne tokove, a koliko na obrazovanje. Za razliku od našeg primjera, Italija ima već trideset godina vrlo razvijenu zakonodavnu regulativu i izraženu svijest o obrazovanju djece sa posebnim potrebama. Iako je na jugu Evrope kao i Balkan, Italija danas ima visok nivo inkluzije, tako da Djurantovu tezu o "južnjacima" ne možemo generalizovati nego treba da se zapitamo šta u našim uslovima činiti da razvijemo simedonijski karakter obrazovanja u kome će inkluzija dobiti adekvatno mjesto. 9
Page 1 and 2: Knjiga je objavljena pod naslovom:
Page 5: Knjiga je objavljena pod naslovom:
Page 57 and 58:
Knjiga je objavljena pod naslovom:
Page 59 and 60:
Page 61 and 62:
Page 63 and 64:
Page 65 and 66:
Page 67 and 68:
Page 69 and 70:
Page 71 and 72:
Page 73 and 74:
Page 75 and 76:
Page 77 and 78:
Page 79 and 80:
Page 81 and 82:
Page 83 and 84:
Page 85 and 86:
Page 87 and 88:
Page 89 and 90:
Page 91 and 92:
Page 93 and 94:
Page 95 and 96:
Page 97 and 98:
Page 99 and 100:
Page 101 and 102:
Page 103 and 104:
Page 105 and 106:
Page 107 and 108:
Page 109 and 110:
Page 111 and 112:
Page 113 and 114:
Page 115 and 116:
Page 117 and 118:
Page 119 and 120:
Page 121 and 122:
Page 123 and 124:
Page 125 and 126:
Page 127 and 128:
Page 129 and 130:
Page 131 and 132:
Page 133 and 134:
Page 135 and 136:
Page 137 and 138:
Page 139 and 140:
Page 141 and 142:
Page 143 and 144:
Page 145 and 146:
Page 147 and 148:
Page 149 and 150:
Page 151 and 152:
Page 153 and 154:
Page 155 and 156:
Page 157 and 158:
Page 159 and 160:
Page 161:
show all

Preuzmite - Dete Plus

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?